Hrvatska bi do 2036. mogla ostvariti 68 posto više stranih noćenja

Hrvatska bi do 2036. mogla ostvarivati 68 posto više noćenja stranih turista nego 2026., znatno iznad prognoziranoga europskog rasta od 42 posto. Istodobno bi, s udjelom od četiri posto u ukupnim stranim noćenjima u Europi, trebala biti osmo najveće europsko odredište prema tom pokazatelju, ispred Njemačke i Irske.

 

Pokazuje to izvješće hotelske grupacije Accor The Changing Face of Europe’s Tourism Map to 2036, utemeljeno na prognozama Tourism Economicsa, kompanije iz sastava Oxford Economicsa. Analiza obuhvaća 47 europskih zemalja i predviđa da će sljedeće desetljeće obilježiti rast međunarodnih putovanja, veća važnost azijskih i bliskoistočnih gostiju te jačanje odredišta izvan tradicionalnih turističkih središta.

 

Za Hrvatsku prognozirani rast stranih noćenja za 26 je postotnih bodova viši od europskog prosjeka. Riječ je o ukupnom povećanju između 2026. i 2036., a ne o godišnjoj stopi rasta, pri čemu pokazatelj obuhvaća sve vrste smještaja.

Na popisu 15 manjih i srednje velikih europskih tržišta s najvišim prognoziranim rastom stranih noćenja Hrvatska zauzima sedmo mjesto. Ispred nje su Azerbajdžan, kojemu se predviđa rast od 116 posto, Latvija s 83 posto, Rumunjska s 82 posto, Mađarska s 80 posto, Cipar sa 75 posto i Litva sa 72 posto.

 

Iza Hrvatske nalaze se Estonija s prognoziranim rastom od 65 posto, Slovačka sa 64 posto i Srbija sa 62 posto. Za Bosnu i Hercegovinu očekuje se povećanje od 54 posto, a za Poljsku od 53 posto. Rusija, Ukrajina i Bjelorusija iz te su usporedbe isključene zbog neuobičajenih projekcija povezanih s regionalnim sukobom.

 

Autori procjenjuju da će Hrvatska i Cipar nastaviti iskorištavati svoju snažnu privlačnost kao odredišta za odmor. Šire gledano, rast manjih i srednje velikih tržišta povezuju s boljom prometnom dostupnošću, širenjem zračnih linija, ulaganjima u regionalne zračne luke te razvojem cestovnih i željezničkih veza.

 

Dio tih destinacija privlači putnike i cjenovnom pristupačnošću te ponudom novih iskustava. Izvješće pritom ne iznosi zasebnu procjenu cjenovne konkurentnosti Hrvatske, nego govori o zajedničkim pokretačima rasta promatrane skupine zemalja.

Drugi važan pokazatelj za Hrvatsku njezino je mjesto među najvećim europskim odredištima prema noćenjima stranih gostiju u 2036. godini. Accorova tablica Hrvatskoj pripisuje udio od četiri posto, što je svrstava na osmo mjesto.

 

Na čelu je Španjolska s udjelom od 14 posto, a slijede Ujedinjeno Kraljevstvo i Italija s po 12 posto te Turska sa sedam posto. Francuskoj i Grčkoj predviđa se po šest posto, Austriji pet posto, dok bi Njemačka i Irska imale po tri posto.

 

Unatoč bržem rastu dijela manjih tržišta, najveća odredišta zadržat će dominantnu ulogu. Prema izvješću, na prvih pet zemalja 2036. trebalo bi otpadati oko 52 posto svih stranih noćenja u Europi, u usporedbi s 53 posto u 2026. godini.

Hrvatska se u izvješću posebno spominje i među destinacijama za koje se očekuje jedan od najvećih porasta posjeta iz najvećih izvaneuropskih gospodarstava u razvoju. Za Hrvatsku pritom nisu navedene pojedinačne stope rasta po tim emitivnim tržištima.

 

U tom kontekstu Accor ističe i najavljeni ibis Styles Zagreb s 340 soba, koji bi trebao označiti ulazak tog brenda na hrvatsko tržište i biti jedan od najvećih objekata ibis Stylesa u istočnoj Europi. Izvješće ne navodi datum otvaranja.

 

Zagrebački hotel predstavljen je u sklopu analize potencijala ekonomičnog hotelskog segmenta. Accor procjenjuje da će širenje međunarodnih putovanja na nove skupine potrošača povećavati potražnju za cjenovno dostupnim smještajem, prepoznatljivim standardom i jednostavnim rezervacijama.

 

Takvu potražnju povezuje s putnicima iz Kine, Indije i europskih gospodarstava u razvoju, osobito onima koji prvi put dolaze u neku destinaciju ili tijekom jednog putovanja obilaze više zemalja. Hrvatska se pojavljuje i kao ilustrativni primjer odredišta u kojemu bi američkom gostu poznat međunarodni hotelski brend mogao olakšati izbor smještaja.

Na razini Europe izvješće predviđa povećanje ukupnih noćenja od 32 posto između 2026. i 2036. godine. To znači da bi se na kraju promatranog razdoblja godišnje ostvarivalo 1,6 milijardi noćenja više nego na početku. Hotelska noćenja trebala bi rasti nešto brže, za 33 posto.

 

Glavni pokretač bit će međunarodna putovanja. Noćenja stranih gostiju trebala bi porasti za 42 posto, a domaćih za 24 posto. Oko milijardu dodatnih godišnjih noćenja do 2036. odnosilo bi se na strane turiste.

 

Rast potiču povećanje dohodaka, širenje kruga ljudi koji si mogu priuštiti međunarodna putovanja, bolja prometna povezanost te ulaganja u turističku infrastrukturu. Europska prednost ostaje i mogućnost povezivanja više gradova i država u jednom putovanju, uz raznoliku kulturnu, gastronomsku i prirodnu ponudu.

Unatoč snažnom rastu dalekih tržišta, europski turizam i dalje će se ponajprije oslanjati na Europljane. Prema prognozi, 77 posto međunarodnih dolazaka u europske zemlje 2036. potjecat će iz drugih europskih država, u usporedbi sa 78 posto u 2026. godini.

 

Njemačka bi trebala ostati najveće emitivno tržište, s udjelom od 14 posto međunarodnih dolazaka, ispred Ujedinjenog Kraljevstva s osam posto. Francuska i SAD imali bi po pet posto, a Nizozemska četiri posto.

 

Međutim, stope rasta znatno se razlikuju. Dolasci s europskih tržišta u razvoju trebali bi porasti za 52 posto, a iz zapadne Europe za 34 posto. Još snažnije povećanje očekuje se iz Bliskog istoka, za 93 posto, te iz Azije i Pacifika, za 88 posto.

 

Među važnim izvaneuropskim tržištima ističu se Kina, s prognoziranim rastom dolazaka u Europu od 138 posto, i Južna Koreja sa 121 posto. Za Indiju se očekuje povećanje od 68 posto, a za SAD od 27 posto. To su projekcije za Europu u cjelini, a ne pojedinačno za Hrvatsku.

 

Za turističke kompanije takve promjene znače potrebu prilagodbe prodajnih kanala, marketinga i ponude gostima različitih navika i očekivanja.

Iako će putovanja radi odmora ostati dominantna, poslovni segment trebao bi rasti brže. Broj poslovnih dolazaka u Europu prema prognozi će se povećati za 50 posto, na više od 160 milijuna u 2036. godini. Dolasci radi odmora trebali bi porasti za 39 posto i premašiti 670 milijuna.

 

Posebno visok rast poslovnih dolazaka očekuje se iz Azije i Pacifika, za 118 posto, te s Bliskog istoka, za 112 posto.

 

Francuska bi, uz povećanje poslovnih dolazaka od 89 posto, trebala postati najveće europsko tržište poslovnih putovanja, ispred Njemačke i Austrije. Takav razvoj povećava važnost kongresne i sajamske ponude te povezanosti hotela s poslovnim i prometnim središtima.

Potrošnja stranih posjetitelja u Europi prema izvješću trebala bi porasti s približno 825 milijardi eura u 2026. na više od 1,3 bilijuna eura u 2036. godini. Accor navodi povećanje od oko 64 posto, brže od rasta broja noćenja.

 

Najveće stope među zasebno izdvojenim kategorijama očekuju se u gastronomiji: izdaci za hranu i piće trebali bi porasti za 72 posto. Za trgovinu se predviđa povećanje od 69 posto, za rekreaciju, kulturu i sport od 66 posto, za smještaj od 58 posto, a za prijevoz od 55 posto.

 

Smještaj bi 2036. činio 24 posto ukupne potrošnje stranih posjetitelja, trgovina i prijevoz po 19 posto, a hrana i piće 17 posto. To pokazuje koliko se velik dio turističke potrošnje ostvaruje izvan samog noćenja.

 

Za hotelijere i destinacije autori zato ističu važnost povezivanja s lokalnim restoranima, kulturnom ponudom, atrakcijama i drugim iskustvima. Uspjeh neće ovisiti samo o privlačenju gostiju nego i o ponudi zbog koje će više trošiti u odredištu.

Accor upozorava da brži rast pojedinih tržišta ne znači nužno i jednostavnije poslovanje. Ulaganja ovise o lokalnoj regulativi, dostupnosti radnika, troškovima razvoja i usklađenosti novih kapaciteta s potražnjom.

 

Na razvijenim tržištima posebno će biti važna modernizacija postojećih hotela, uz rast troškova gradnje i financiranja te zahtjeve povezane s održivošću. Istodobno će konkurencija jačati jer putnici imaju sve veći izbor destinacija.

 

Za Hrvatsku iz izvješća proizlazi povoljna dugoročna projekcija stranih noćenja i mogućnost privlačenja raznovrsnijih gostiju. Koliko će se taj potencijal pretvoriti u poslovne rezultate ovisit će o prometnoj dostupnosti, kvaliteti ponude i sposobnosti prilagodbe novim tržištima.

 

Prognoze je Tourism Economics izradio u lipnju 2026. za razdoblje do 2036. godine. Riječ je o modelskim projekcijama, dok Accorovi zaključci o prednostima međunarodnih hotelskih brendova predstavljaju poslovnu interpretaciju naručitelja izvješća.