Hrvatska industrija još planira proizvodnju ručno, AI se gotovo ne koristi

Digitalna transformacija hrvatske industrije još nije zaživjela u punom opsegu. Dok globalni proizvođači ubrzano ulažu u automatizaciju i umjetnu inteligenciju, većina domaćih tvrtki još uvijek planira proizvodnju ručno.

Tek svaka treća koristi digitalne alate, a produktivnost po zaposlenom i dalje je znatno niža od europskog prosjeka, pokazuje istraživanje Hrvatske gospodarske komore o produktivnosti, tehnološkoj opremljenosti i digitalnoj zrelosti hrvatske industrije, provedeno među dvadesetak renomiranih srednjih i velikih poduzeća iz metaloprerađivačkog i elektroindustrijskog sektora. Rezultati su predstavljeni na konferenciji 'Vrijeme je za industriju', održanoj u Zagrebu.

Potpredsjednik HGK za industriju i održivi razvoj Tomislav Radoš istaknuo je da je jedan od glavnih problema digitalne transformacije to što u praksi 'ima puno priče, a premalo konkretnih koraka'.

- Dosta se teoretizira, ali zapinjemo kod prijelaza iz riječi u djela. Moramo promijeniti način na koji promatramo ovu razvojnu paradigmu. Digitalna transformacija nije trošak, ona je investicija. Osigurava veću produktivnost i globalnu konkurentnost, što su preduvjeti za održiv industrijski rast i izvoznu snagu - rekao je Radoš.

Istraživanje HGK-a pokazalo je i da se projekti istraživanja i razvoja u većini poduzeća i dalje vode ručno, bez digitalnih alata i integriranih sustava. Manje od polovice ispitanih tvrtki prati status svojih razvojnih projekata u realnom vremenu. Umjetna inteligencija se zasad gotovo i ne koristi u proizvodnim procesima, a i ondje gdje postoje digitalni alati oni uglavnom nisu međusobno povezani, što usporava protok podataka i procese unutar tvrtki.

'Digitalna transformacija nije IT projekt, nego strateška promjena'

Na važnost strateškog pristupa digitalizaciji upozorio je i Marijan Lorencin, izvršni direktor tvrtke AITAC, koji smatra da digitalna transformacija mora biti percipirana kao poslovna, a ne samo tehnološka promjena.

- Digitalna transformacija nije IT projekt, nego strateška promjena. Hrvatska industrija mora osvijestiti potrebu za ulaganjem u digitalizaciju kako bi držala korak s globalnim trendovima i povećala konkurentsku prednost. Ključna je suradnja industrije i tehnoloških stručnjaka pri implementaciji naprednih rješenja poput PLM (Product Lifecycle Management) platformi. Tehnologija je samo alat; razliku čine ljudi i njihova spremnost na promjene - rekao je Lorencin.

Hrvatska produktivnost po zaposlenom i dalje zaostaje za prosjekom Europske unije, a rast produktivnosti istaknut je kao ključni zadatak za smanjenje rizika od globalnih poremećaja, od jačanja protekcionizma i trgovinskih ograničenja do potrebe za većom otpornošću opskrbnih lanaca i diverzifikacijom tržišta.

O globalnim izazovima koji utječu na europsku industriju govorio je i Andy Bounds, dopisnik Financial Timesa iz Bruxellesa.

- Međunarodni poredak utemeljen na poštivanju pravila, koji je omogućio Europskoj uniji da napreduje, sada je pod ogromnim pritiskom. Ekonomski divovi, SAD i Kina, koriste svoju moć i kontrolu nad ključnim tehnologijama kako bi redefinirali uvjete trgovine. Snaga Europske unije počiva na njezinu jedinstvu, ali pitanje je mogu li se 27 zemalja dogovoriti o načinu suočavanja s tim izazovima prije nego što bude prekasno - rekao je Bounds.

Kao pozitivan primjer produktivnosti i prilagodbe globalnim trendovima na konferenciji je istaknuta hrvatska obrambena industrija. HGK je u suradnji s Ministarstvom obrane pokrenuo mapiranje sektora, na koje se dosad odazvalo više od 140 poduzeća. Prema prvim rezultatima, više od 60 posto njih posluje na međunarodnim tržištima, dok je trećina uključena u razvoj naprednih tehnologija.