Biznis i politika

Hrvatska jedina u EU: žene sa STEM diplomom imaju veću stopu zaposlenosti

Dodajte lidermedia.hr u omiljeni Google izvor

U Hrvatskoj je zaposleno 81,4 posto žena sa STEM diplomom, više nego muškaraca, no obrazovanje takvih stručnjaka i dalje zaostaje

Hrvatska je jedina država Europske unije u kojoj žene koje se bave STEM zanimanjima i koje su završile visoko obrazovanje iz područja znanosti, tehnologije, inženjerstva i matematike (STEM) imaju veću stopu zaposlenosti od muškaraca s istom vrstom obrazovanja. Pokazuju to podaci Eurostata za 2025. godinu, objavljeni u opsežnoj analizi obrazovanja i tržišta rada iz STEM područja, na koju se poziva i najnovija Eurostatova objava od 18. studenoga.

Prema tim podacima, u Hrvatskoj je zaposleno 81,4 posto žena sa STEM diplomom, dok među muškarcima s takvom diplomom udio zaposlenih iznosi 78,3 posto. Razlika od 3,1 postotnog boda ide u korist žena, što Hrvatsku čini jedinstvenom među 27 članica EU-a.

U EU slika drugačija

Na europskoj razini slika je potpuno drukčija. Zaposleno je 76,7 posto žena sa STEM diplomom i 81,7 posto muškaraca, odnosno razlika od 5,1 postotnog boda ide u korist muškaraca. U čak 26 država članica muškarci sa STEM obrazovanjem imaju višu stopu zaposlenosti od žena.

To, međutim, ne znači da u Hrvatskoj radi više STEM stručnjakinja nego stručnjaka. Eurostat uspoređuje udio zaposlenih unutar svake skupine visokoobrazovanih žena i muškaraca, a ne njihov apsolutni broj. Podaci obuhvaćaju osobe od 15 do 74 godine i ne pokazuju nužno rade li diplomirani stručnjaci u zanimanju za koje su se školovali.

STEM studira više od četvrtine hrvatskih studenata

Hrvatska pritom ima razmjerno povoljne pokazatelje kada je riječ o interesu za STEM obrazovanje. Prema izvješću Europske komisije o obrazovanju i osposobljavanju za 2025., koje za Hrvatsku donosi podatke iz 2023., STEM studije pohađalo je 28,6 posto svih studenata, više od tadašnjeg prosjeka EU-a od 26,9 posto.

Među hrvatskim studentima STEM područja žene su činile 35,6 posto, također više od europskog prosjeka od 32,2 posto. Ipak, ni Hrvatska ni EU nisu dosegnuli ciljeve predviđene za 2030. godinu, prema kojima bi najmanje 32 posto svih studenata trebalo studirati STEM, a žene bi trebale činiti najmanje 40 posto studenata tih područja.

Najnoviji Eurostatovi podaci pokazuju da je na razini EU-a 2024. godine 27,1 posto studenata bilo upisano na STEM studije. Najveći udio imala je Irska, 36,4 posto, a slijede Finska s 35,8 i Njemačka s 35,4 posto. Unatoč višegodišnjim europskim nastojanjima da se poveća broj stručnjaka u tehnološkim i inženjerskim zanimanjima, ukupni udio STEM studenata na razini Unije posljednjih se godina nije znatnije promijenio.

Problem počinje na najvišoj razini obrazovanja

Hrvatski podaci otkrivaju i slabiju stranu obrazovnog sustava. Iako je udio STEM studenata iznad europskog prosjeka, vrlo mali broj studenata na doktorskoj razini odabire informacijske i komunikacijske tehnologije.

Prema podacima za 2023. koje je Europska komisija iznijela u izvješću za Hrvatsku, samo 0,8 posto svih doktoranada studiralo je u području IKT-a, dok je europski prosjek iznosio 3,8 posto. Cilj EU-a za 2030. najmanje je pet posto.

Komisija upozorava i na nedostatak nastavnika matematike, fizike i informatike u hrvatskim školama, što dodatno otežava razvoj STEM kompetencija. Istodobno, hrvatskom tržištu rada potrebno je više diplomiranih stručnjaka upravo iz matematike, fizike i informacijsko-komunikacijskih tehnologija.

Europa treba više STEM stručnjaka

Prema podacima Eurostata, u 2025. godini samo 8,5 posto stanovnika EU-a u dobi od 15 do 74 godine imalo je završeno visoko obrazovanje iz STEM područja. Najveći udio zabilježen je u Irskoj, 12 posto, Švedskoj, 11,9 posto, i Litvi, 11,7 posto. Na suprotnom kraju nalaze se Italija s 4,4 posto i Rumunjska s 4,9 posto.

Među zaposlenima u EU-u njih 11,1 posto ima visoko obrazovanje iz STEM područja. Takvi su stručnjaci posebno zastupljeni u informacijskim i komunikacijskim djelatnostima, u kojima 40,2 posto zaposlenih ima STEM diplomu, dok je njihov udio u prerađivačkoj industriji 16,5 posto.

Europska komisija povećanje broja STEM stručnjaka smatra jednim od preduvjeta jačanja industrijske konkurentnosti, tehnološkog razvoja te digitalne i zelene tranzicije.

Lider digital
čitajte lider u digitalnom izdanju