Hrvatske javne financije su, prema recentnim podacima iz trećeg kvartala, u odličnom stanju, a u kontekstu poreznih rasterećenja rada s razine lokalne države, stabilnost javnih financija centralne države od izuzetne je važnosti, navodi Hrvatska udruga poslodavaca u svojoj ovotjednoj analizi.
Hrvatska bilježi treći najveći pad javnog duga među članicama EU na kraju drugog kvartala ove godine u odnosu na drugi kvartal 2022. godine, za gotovo 6 postotnih bodova na 64,4 posto BDP-a. Tome pridonosi snažan nominalni rast BDP-a (oko 13,3 posto) nastao na visokoj inflaciji, porezno izdašnom rastu prihoda od turizma te snažnom priljevu EU fondova, a unatoč znatnom povećanju mase plaća, indeksaciji mirovina i socijalnih davanja te povećanju troška kamata.
Na kumulativnoj razini u posljednja četiri kvartala, Hrvatska je na kraju trećeg kvartala ove godine ponovo u zoni proračunskog suficita (0,3 posto BDP-a), po čemu je među pet najboljih članica EU. S obzirom na snažno ubrzanje (realnog) rasta osobne potrošnje, za očekivati je da će se suficit proračuna iznositi blizu 1 posto BDP-a za cijelu 2023. godinu. Analitičari FocusEconomicsa su donedavno u 2023. očekivali deficit od oko 1 posto BDP-a, što znači da su javne financije u znatno boljem stanju nego se očekivalo.
Uz trendove u javnim financijama ‘za poželjeti‘, pad bruto potreba za financiranjem na najnižu razinu u 15 godina (11 posto BDP-a), zaredale pozitivne ocjene rejting agencija u smjeru postizanja ‘A-‘ razine rejtinga već ove godine, aktualno je i dalje pitanje ukupnog poreznog rasterećenja rada u funkciji promjene ekonomskog modela te dizanja kratkoročne konkurentnosti.
Dvostruko brži nominalni rast plaća od 14,5 posto u 2013. te dodatnih 10 posto rasta plaća u 2024. uz solidan prosječni rast zaposlenosti od oko 2 posto kao posljedicu će u ovoj godini imati suficite jedinica lokalne države iznad očekivanja. To još jednom potvrđuje argument HUP-a da postoji prostor za jače rasterećenje plaća kroz niže stope poreza na dohodak - uz agilniji (potpuno neiskorišten) porezni tretman turističkog najma.
Aktivno korištenje fiskalnog prostora jedinica lokalne države potiče konkurenciju u poslovnoj klimi, cjenovnoj konkurentnosti rada u Hrvatskoj te jačanju poduzetništva. U međuvremenu, nekonkurentan porezni tretman osobnog dohotka uz više cijene energenata za poduzeća u odnosu na prosjek EU nepovoljno utječe na konkurentnost hrvatskih poduzeća, i to posebno izvoznika u euro područje na rubu recesije.
Pored pogoršanih uvjeta financiranja, naši glavni vanjskotrgovinski partneri suočavaju se ponovnim napetostima u globalnim dobavnim lancima, što može relativno više pogoditi hrvatska međunarodnointegrirana poduzeća, zaključuje HUP.