Mate Rimac i Tomislav Matić uložili su Codemap, Infinum u Rentlio, a Damir Sabol, Sandro Mur i Rok Zorko u 57hours. Ovim investicijskim vijestima započela je 2022. godina, a ako je suditi po njezinom početku, interes za ulaganje u hrvatske startupove u uzlaznoj je putanji. Uz venture fondove, sve je više pojedinaca, osobito poduzetnika iz IT sektora, koji ulažu u dobre poduzetničke ideje.
Zašto su novac odlučili investirati u startupove, kako su ih izabrali te planiraju li još takvih ulaganja, razgovarali smo s nekolicinom poduzetnika koji su od na taj način ranije uložili novac.
- Ne ulažem kako bih dobio dividendu nego gledam na takva ulaganja kao dugoročna. Uostalom, rekao bih, da ja ne ulažem u firme, nego u ljude. Volim upoznati vlasnike, njihov pristup – kaže Ante Mandić, pionir domaće IT scene koji je do sada, osim u poljoprivredu s osječkim Žitom, uložio u STEMI putem Funderbeama i Degordian koji je preuzeo od slovenskog fonda.
Ispričao je da kod ulaganja nema neki poseban sistemski pristup. Uglavnom je riječ o investicijama do kojih je došlo osobnim kontaktima.
- Kod Degordiana su mi vlasnici sami došli, budući da su tražili novog partnera jer je fond trebao izaći iz vlasničke strukture. Rekli su da bi voljeli, ne samo da uložim novac, nego da im budem partner i pomognem s razvojem, novim kupcima. Postigao sam dobru cijenu i napravili smo zdrav pristup rasta, tako da se moja investicija više nego udvostručila – ispričao je Mandić koji ima 40 posto udjela u Degordianu.
Sumina ulaže u blockchain
Sličan pristup ulaganju u startupe ima i Stjepan Talan, vlasnik varaždinskog Solvisa, koji je komercijalno surađivao s Includeom, a kasnije je u tu tvrtku mladog poduzetnika Ivana Mrvoša, uložio u dva navrata oko 750 tisuća eura.
- Uložio sam u različite djelatnosti jer želim diverzificirati rizik.. Misao vodilja i kod ulaganja u vlastite biznise i startupe je poduzetnički duh i vjerovanje da će projekt uspjeti. Iako razvijam sada više vlastite projekte, moguće je da ću još ulagati i u neke startupe – rekao je Talan.
Iako ulaganje u startupe može biti iznimno lukrativno, ono donosi i veliki rizik jer značajan dio projekata u konačnici investitorima ne donese željno očekivani povrat. Tako je primjerice poduzetnik Saša Cvetojević uložio u 15-ak startup projekata, no do sada su samo četiri donijela zaradu ili povrat uloženog.
- Repsly (bivši Salespod) je ispunio sva očekivanja, a povratio sam uloženo (negdje i uz manju dobit) i ulaganjem u Entrio, Hipersferu i Once. Ostala ulaganja su ili propala ili još uvijek traže svoj put do mogućnosti povrata investiranog.Trenutno ne ulažem u nove startup projekte, ponajviše zato što sam se tijekom krize morao posvetiti svojim tvrtkama i pomoći u vođenju nekih od "klasičnih" projekata u koje sam uložio, pa mi ostaje premalo vremena za screaning novih mogućnosti – kazao je Saša Cvetojević, koji se nada da će se tijekom sljedeće godine rasteretiti te ponovo krenuti ulagati u nove projekte koji odgovaraju definiciji startupa.
Vrlo brzo će u jedan domaći startup zasnovan na blockchain tehnologiji uložiti i Alan Sumina, osnivač Nanobita, koji je lani najavio da otvara tvrtku upravo u svrhu ulaganja u startupe. No, upravo zbog te najave lani je bio zatrpan nizom prijedloga i molbi za ulaganje te je zbog činjenice da je prezauzet i ne stigne sa svima njima baviti,odlučio da neće javno govoriti o detaljima svojih ulaganja.
Raste interes za ulaganjima
Iz tog ili iz nekih drugih razloga, većina ulagača, kaže direktor Ziicer-a Frane Šesnić želi zadržati anonimnost te informacije o svojim ulaganjima drže podalje od javnosti.
- Nekakvi početni iznosi ulaganja u startupe kreću se od 50 tisuća eura pa dalje. Za sada su to dominantno iznosi u razinama do 1 milijun eura, rijetko se ide preko tog iznosa iako ima iznimki. Sve naravno ovisi o stupnju razvijenosti samog startupa, potencijala tima, proizvoda, ostvarenog tržišnog udjela te naravno potencijala skaliranja – pojasnio je Šesić.
Potvrdio je da je u posljednje vrijeme sve veći interes za ulaganje u startupe - od strane fizičkih osoba koje žele ulagati u tehnološke tvrtke, ali i fondova rizičnog kapitala.
No, kako bi se dao dodatni poticaj razvoju startup scene i ulaganjima u te novoosnovane tvrtke, smatra Šesnić, trebalo bi dodatno relaksirati regulatorni okvir za niže razine rizičnih ulaganja
- Po mom mišljenju mnogi ulagači imaju problem ulaska u vlasničke udjele pojedine tvrtke jer time postaju povezane osobe i nastaje problem kod financiranja putem standardnih financijskih institucija koje takva društva onda gledaju kao povezana. Tu nastaju nepotrebni administrativni problem koji bi se mogli ukloniti da se omogući ulaganje u udjele subjekata, a da ih se ne smatra povezanim osobama preko ulagača.Kada bi kreirali strateški model ulaganja u startupove koji bi bio jednostavan za ulagače, zasigurno bi mogli aktivirati značajan dio kapitala koji bi, ako ništa zbog izazova ili diverzifikacije, pojedini ulagači plasirali u inovativne startupove. Potrebno je da se dogodi nekoliko uspješnih priča kako bi ovakav model postao češća opcija ulaganja od dosadašnje prakse – zaključio je Šesnić.