Kako pokrenuti startup: Potpuni vodič za pokretanje startupa u Hrvatskoj

Da je startup pokrenuti lako, pokrenuo bi ga svatko. Često čujemo o poduzetničkim uspjesima i profitima koji su donijeli, no do toga predstoji mnogo koraka i faza koje se moraju premostiti. O svakoj od etapa, više će nam ispričati Filip Stipančić iz inovacijske agencije Lean Startup Hrvatska te Vedran Blagus iz fonda rizičnog kapitala South Central Venturesa.

Kada bi postojao jednoznačan proces za pokretanje uspješnog startupa, onda uspjeh ne  bio toliko neizvjestan. Sve češće čujemo za serijske poduzetnike koji su ostvarili nekoliko uspješnih pothvata, iako dio svakog uspjeha dijelom pripisujemo sreći, potrebna je vještina i znanje. U ovom slučaju znanje kako od ‘ničega’ stvoriti ‘nešto’, ali ne bilo što već proizvod koji tržište treba, želi ga platiti i to sada. Serijski poduzetnici su naučili kako to učiniti efikasno, kako uložiti sebe u poslovnu priliku koja će uspjeti, ispravno alocirati ključan resurs vremena u postupke pokušaja i pogreške te u konačnici izaći kao pobjednici.

Za sve one koji se po prvi puta žele okušati kao startup founderi, kroz ovaj tekst objedinili smo neke od prvih koraka u pokretanju i razvoju startupa.

Što je startup i zašto ga pokrenuti?

Startup kompanija po svojoj prirodi je inovativna i barem djelić njenog poslovnog modela je nešto novo, ranije neistraženo i neizvjesne budućnosti. Ova činjenica je ključna definicija startupa, odnosno ono što razlikuje startup od ‘tradicionalnog biznisa’ upravo je održivost poslovnog modela. Startup kompanija je u potrazi za održivim poslovnim modelom i sve dok ga ne pronađe, bez obzira na proteklo vrijeme ili veličinu kompanije - ona je startup. Ono inovativno u poslovnom modelu vrlo često je temeljeno na tehnologiji što omogućava startupu da brže, jeftinije ili učinkovitije isporuči vrijednost korisniku. Osim veće vrijednosti za korisnike, tehnologija omogućava eksponencijalni rast startupa, odnosno skaliranje, što je druga ključna karakteristika startupa i razlika između ‘tradicionalnog biznisa’.

Ako ovo zvuči kao igra velikih rizika i dobitaka to je točno, ali moderni pristupi u razvoju startupa nastoje diverzificirati rizike primjenom znanstvene metode koja se krije pod nazivom - lean startup.

Kako pokrenuti startup?

Neizvjesnost o tržištu stvara tržišni rizik koji je potrebno umanjiti da bi se povećale šanse za uspjeh. U trenutku promišljanja poslovne ili startup ideje, većina ideja koje imamo u pravom su smislu pretpostavke. Pretpostavke o potencijalnim kupcima, njihovim potrebama, karakteristikama proizvoda koje kupci trebaju, prihvatljivoj cijeni, načinu komunikacije koji kupci preferiraju….stotine drugih pretpostavki o tome kako poslovni model treba funkcionirati. Kod tradicionalne kompanije tih je pretpostavki mnogo manje te je moguće predvidjeti korake u razvoju poslovanja jer je poslovni model već razrađen i dokazano uspješan. Dobro poznati poslovni plan moguće je izvršiti, dok kod startupa poslovni plan nije moguće niti napisati. O tome malo više možete saznati kroz odlične članke Stevea Blanka na temu poslovnog plana i poslovnog modela.

Ali postoje principi i koraci u početnoj fazi razvoja startupa potrebni za uspješnu realizaciju. Program predinkubacije koji vodi Lean Startup Hrvatska prate vrlo sličan postupak:

1. Identifikacija problema i segmenata korisnika
2. Istraživanje tržišta
3. Validacija problema
4. Dizajn i validacija rješenja
5. Definiranje poslovnog modela
6. Go to market strategija
7. Pravna struktura (osnivanje, zaštita vlasništva, …)
8. Razvoj tima
9. Financiranje (fundraising)

Razvoj startupa obično dijelimo u tri velike faze s dvije prekretnice koje mogu u potpunosti promijeniti tijek daljnjeg razvoja ili se u najgorem slučaju nikada ne dogode:

Problem / Solution fit - prekretnica do koje je tim precizno identificirao pravi problem i odgovarajuće rješenje koje je testirao s potencijalnim korisnicima, odnosno validacija rješenja. U procesu do ove točke tim je u istraživačkom stadiju, testira velikom brzinom usmjeren na potrebe korisnika i otvoren za prihvaćanje novih učenja te pivotiranje (promjenu smjera sa zadržavanjem iste vizije) u izradi rješenja ili problema.

Moguće je preskočiti ovu prekretnicu tako da se direktno usmjeri na realizaciju rješenja i njegov plasman na tržište, što često može završiti iznimno skupo i neuspješno.

Product / Market fit - Trenutak u kojem je tim validirao poslovni model, odnosno sve komponente inovativnog poslovnog modela su validirane, pružena vrijednost korisnicima je optimalna i startup uspješno zadržava nove korisnike te stvara prihod. Nakon ove faze startup se koncentrira na što učinkovitiju akviziciju novih korisnika i spreman je za eksponencijalni rast ili skaliranje. Skaliranje prije ovog trenutka jedna je od najčešćih pogrešaka u razvoju.

Kroz ovaj tekst govorimo o koracima do faze skaliranja, odnosno s ciljem postizanja Product /market fita koji se s pravom smatra svetim gralom razvoja.

Ovisno o specifičnosti startupa ovi koraci ponekad idu drugim redoslijedom i njihovo trajanje je bitno drugačije, ali u nastavku saznajte što je to nužno učiniti u svakom od koraka i gdje možete saznati više.

Identifikacija problema i segmenata korisnika 

Često se pitamo da li početi s dobrom idejom ili dobrim problemom. Da skratimo, odgovor je  - s odličnim problemom kojeg ima što veći broj korisnika. “Problem je stvar ili situacija koja se smatra nepoželjnom ili štetnom i s kojom se treba suočiti i prevladati”. Ako ga usporedimo s idejom, problem postoji, a ideja je plod naše mašte. Iz tog razloga u daljnjem procesu razvoja problem ćemo validirati, a o tome nešto kasnije.

Sada bi se trebali pitati -  a što je to dobar problem za riješiti?

Problem treba biti:

• Učestao - treba ga riješiti više puta (idealno dnevno)
• Raste - tržište oko problema raste 20% ili više na godinu
• Popularan - puno ljudi ili kompanija ima problem i postoji veliko potencijalno tržište za rješenje
• Skup - stvara velike troškove koji se akumuliraju kroz vrijeme
• Neizbježan - nije ga moguće izbjeći, npr. zakon je promijenjen
• Hitan - treba ga riješiti sada i odmah

Zadovoljiti sve ove kriterije bilo bi uistinu izvrsno, ali i pomalo ambiciozno, stoga pokušajte odabrati problem koji zadovoljava barem dva uvjeta. Razmislite o danas velikim kompanijama (hint: Slack, Airbnb, Amazon,...) i kakve probleme su oni riješili.

Više o temi čitajte u članku - Je li na putu prema uspjehu bolje tražiti pravu startup ideju ili rješavati pravi problem?

Dobar problem ima i svoje korisnike, pojedince ili kompanije koje žude za njegovim rješenjem - zovemo ih korisnički segmenti. Govorimo u množini jer je segmenata uz ispravno segmentiranje ima mnogo, a naš je cilj pronaći one koji će se prvi odlučiti koristiti naše rješenje - najranije korisnike (early adopters).  

Istraživanje tržišta

Odabirom problema suzili smo područje djelovanja, imamo određeno znanje o problemu i korisnicima ali većinu toga pretpostavljamo. Sada je sigurno vrijeme da izradimo rješenje - NE!

Od rješenja smo još daleko jer prvo moramo saznati koliko ne znamo i to je jedna od najbitnijih dijelova rane faze startupa u potrazi za problem / solution fitom. 

Cilj istraživanja tržišta je saznati što je više informacija o problemu, njegovim karakteristikama, kao ga doživljavaju korisnici, da li ga netko već rješava i kako, zašto postojeća rješenja nisu dovoljno dobra i slično.

Osim boljeg razumijevanja problema i korisnika, istraživanje tržišta treba nam dati odgovor o veličini tržišta i njegovom rastu. Ključne dvije karakteristike tržišta koje predodređuju potencijal i konačni uspjeh startup tima.

S obzirom na današnju dostupnost informacija i (dezinformacija) ulupati ogromnu količinu vremena u pretraživanje weba vrlo je jednostavno. Problem je što količina uloženog vremena nije proporcionalna s kvalitetom rezultata, već je potrebno jasno odrediti što tražimo i koja nam je strategija istraživanja.

Detaljni proces o istraživanju tržišta opisan je u ovom tekstu - Startupi, poznajete li tržište na kojem ćete prodavati svoj proizvod?

Validacija problema

Validacija ili potvrđivanje objektivnim dokazima, možda je najčešća riječ koju ćete čuti ili biste trebali) u početku startup puta. To je ključan sastojak uspješne realizacije serijskih poduzetnika i zahtijeva veliku disciplinu i trud. 

Prva faza je validacija problema kroz koju si želimo odgovoriti na neka od sljedećih pitanja:

• Koji je glavni problem vašeg kupca?
• Da li bi platio za njegovo rješenje?
• Kako sada izgleda dan u životu kupca?
• Kako bi taj dan izgledao s rješenjem problema?

Jedini ispravan način za validaciju problema i saznavanje ovih odgovora je direktna komunikacija s korisnicima. Nema drugog načina koji je jednako vrijedan i kvalitetan kao osobni  strukturirani razgovor (intervju) s najranijim korisnikom.

Stoga postoje dva preduvjeta za validaciju problema:

1. Jasno definiran problem - iz kojeg nastaju pretpostavke
2. Precizno odabran korisnički segment - koji nam omogućuje njihov pronalazak i identificiranje

Ono što validiramo kod problema su sve pretpostavke koje smo izdvojili kao ključne i rizične za uspjeh možebitnog rješenja problema. Proces validacije nazivamo korisničkim eksperimentom koji uključuje komunikaciju definiranim korisničkim segmentom i testira ključne pretpostavke praćene odabranom metrikom. Najbolji eksperiment je razgovor s korisnikom s preddefiniranim ciljevima i pitanjima pripremljenima prema uputama za ispravan korisnički razgovor. Pored razgovora s korisnicima nekada je poželjno razgovarati i sa stručnjacima iz područja ili recimo dobavljačima vaših potencijalnih kupaca. Za pripremu i provedbu korisničkog razgovora možete se poslužiti uputama za pravilno intervjuiranje korisnika i predloškom za pripremu intervjua koji je pripremila Lean Startup Hrvatska.

Neke od ključnih savjeta za intervju možete pročitati i u članku Kako napraviti intervjue s korisnicima? ‘Get out of the building.’

Smisao razgovora s korisnicima je prikupljanje učenja - validiranih učenja. Ona mogu potvrditi postojeću pretpostavku, opovrgnuti ju ili generirati novu pretpostavku koju valja testirati u sljedećem koraku. Validirana učenja su čisto znanje i predstavljaju najveću vrijednost startupa u ranoj fazi. Kao da ste iskopali grumen zlata iz zemlje koji sada treba oblikovati u komad nakita.

O korisničkim razgovorima dodatno možete naučiti kroz dvije izvrsne knjige - Steve Blank - Startup Owner’s Manual i Rob Fitzpatrick - The Mom Test. 

I nemojte preskakati ovaj korak!

Dizajn i validacija rješenja

Stići do ove faze već je priličan uspjeh, prema iskustvu više od polovice onih koji krenu na startup put ne dođu do ovdje ili dođu prerano pa ne nađu ništa na odredištu.

Na četvrtom smo koraku i prvi puta spominjemo rješenje i to u svojstvu validacije. I dalje ne znamo što je najbolje rješenje koje korisnik treba i moramo temeljem dosadašnjih učenja dizajnirati rješenje koje ćemo zatim validirati kroz korisničke eksperimente.

U ovoj fazi javljaju se termini poput MVP - Minimum Viable Product koji predstavlja onu verziju proizvoda koja može timu donijeti najveću količinu validiranog učenja uz minimalna ulaganja resursa. Više o ovoj temi pisali smo u tekstu Lean Startup: Minimalni održivi proizvod (MVP) kao strategija i proces.

Do sada smo mnogo naučili o problema a u fazi validiranja rješenja moramo još više naučiti o rješenju.

Postupci korisničkog eksperimentiranja u fazi validacije rješenja postaju nešto složeniji, ali utoliko i validirana učenja imaju veću vrijednost. Tehnike eksperimentiranja u ovoj fazi uključuju izrade landing stranica, concierge metoda, mockupa, prototipiranja, comprehension testiranja i slično. Možda vam ovi termini ne znače mnogo, ali nažalost kada bismo išli u detalje ovaj tekst bi se ubrzo pretvorio u knjigu. Za sve koji žele naučiti više mogu se prijaviti na neki od startup predakceleracijskih programa koje vodi Lean Startup Hrvatska u raznim dijelovima Hrvatske.   

Ako i sami želite organizirati program za startup timove ili imate pitanja oko ovog procesa javite nam se!

Konačni cilj faze validacije rješenja je prva prekretnica u razvoju startupa - problem / solution fit. Pronašli ste rješenje koje odgovara korisnicima i to ste validirali.

Zapamtite, uzbudljivo je graditi kompaniju, ali najveća vrijednost nastaje u fazi otkrivanja. 

Definiranje poslovnog modela

Održivi poslovni model cilj je svakog startupa, a dosadašnje aktivnosti na validaciji rješenja učvrstile su prijedlog vrijednosti kao osovinu svakog poslovnog modela. Pored prijedloga vrijednosti, potrebno je osmisliti poslovni model u području poželjnosti, izvedivosti i održivosti.

Tako je potrebno pronaći optimalne kanale distribucije i komunikacije s korisnicima, precizirati aktivnosti potrebne za stvaranje vrijednosti, ključne resurse koje moramo imati na raspolaganju i partnere koji su potrebni za realizaciju. U konačnici da bi poslovni model bio održiv potrebno je učiniti ga profitabilnim i dobro balansirati prihode s troškovima. 

U svakoj od uobičajenih 9 komponenti poslovnog modela potrebno je provoditi daljnje korisničke eksperimente i testirati pretpostavke sve do održivosti. Ovaj proces se provodi paralelno sa sljedećim aktivnostima kao što su izlazak na tržište, formiranje tima ili razrada pravne strukture, ovisno o potrebama i kako pojedini izazovi dolaze prem tim.

Od svih koraka do sada ovaj je najdugotrajniji i ako je uspješan dovodi tim do product / market fita - svetog grala svakog startupa. 

Go to market strategija

Paralelno s definiranjem poslovnog modela kreću i pripreme za izlazak na tržište. Podrazumijeva se da od momenta kada je jasno kakvo rješenje kupci očekuju, da se takvo rješenje postepeno izrađuje, a u komercijalnom smislu se priprema akvizicija najraniji korisnika i kupaca.

Plan kojim ćemo doći do novih kupaca nazivamo Go-to-market strategijom. To je kratkoročna strategija za plasiranje novog proizvoda ili za izlazak na novo tržište. Ona se razlikuje od marketing strategije koja je kontinuirana u svrhu očuvanja tržišnog udjela i rasta. Također se razlikuje i od vizije jer predstavlja samo prvi korak u ostvarenju vizije. 

Kako izaći na nova strana tržišta možete pročitati u članku Marketing strategije za izlazak na strana tržišta.  

Kod Go-to-market strategije bitno je odrediti:

Fokus - ono jedinstveno u našem prijedlogu vrijednosti, tko je korisnik i kako ga možemo pronaći. To su najčešće najraniji korisnici i na njih moramo staviti fokus. Pokušati prodati svima jednostavno nije dobra strategija jer ne možemo biti sve za svakoga i nemamo resurse za toliko široku operaciju.

Kanali - identificirati sve dostupne kanale za moguću akviziciju novih korisnika. Pomoć i inspiracija u tome može biti The Bullseye Framework  kroz koji je moguće i odabrati najučinkovitije.

Prioriteti - kad govorimo o najučinkovitijim kanalima mislimo na one koji će donijeti najveći broj novih korisnika za najmanje uloženog novca (uključuje i trošak vremena). Prioritete kanala odabiremo temeljem utjecaja na cilj, pouzdanosti i dostupnosti.

Metrika - donošenje odluka bez metrike je pilotiranje zatvorenih očiju. Ključna metrika je CAC (Customer Acquisition Cost) koji nam pomaže izračunati povrat na investiciju svakog kanala distribucije i odlučiti u koje kanale želimo investirati veća sredstva.   

Važno je za naglasiti da se Go-to-market strategija izvršava prije product/market fita i da ona nije skaliranje već služi za tržišni pristup tijekom procesa validacije poslovnog modela. Pokušati skalirati u ovoj fazi je preuranjeno i može biti pogubno.

Pravna struktura (osnivanje, zaštita vlasništva, …)

Kada je tim osnivača napredovao u pogledu razvoja korisnika i razvoja proizvoda, nakon faze problem solution fita ili kod ostvarivanja prvih prihoda, vrijeme je za razmišljanje o pravnoj strukturi poslovanja.

Kod osnivanja pravnog subjekta se preporučuje osnivanje društva s ograničenom odgovornošću (d.o.o. u Hrvatskoj, Ltd u Ujedinjenom Kraljevstvu te LLC u SAD-u) zato što je osobna odgovornost svakog osnivača ograničena (u odnosu na primjer na obrt gdje vlasnik odgovara svom svojom imovinom). Osnivanje takvog društva donosi i troškove poput plaćanja vanjskog računovodstva ili plaćanja doprinosa za direktora društva na što bi poduzetnici početnici trebali obratiti pažnju te osnivati društvo tek kada je to nužno za nastup na tržištu.

Kada osnivači krenu u postupak osnivanja društva, pri izboru pravne osobe trebaju obratiti pozornost na:

• Lakoća poslovanja
• Prezentacija poduzeća prema kupcima
• Troškovi poslovanja / oporezivanje

Startupovi su agilni, brzi, disruptivni - no države i njihov pravni okvir nisu. Startupovi traže digitalno poslovanje (potpisivanje dokumenata online), “Stock Options Pool” (SOP - pravo na kupnju udjela u poduzeću po beneficiranoj cijeni nakon određenog perioda) te dostupnost raznih “klasa” udjela u kompaniji (o čemu će više biti riječi u djelu Fundraisinga). Sve to u pravilu u većini EU država još nije moguće te su iz tih razloga startupovi u jednu ruku primorani osnovati ili seliti svoju maticu poduzeća u zemlju gdje je to moguće. Vrlo je popularno osnovati poduzeće u saveznoj državi Delaware, SAD, a više o tome možete pročitati ovdje.

Diskriminacija je nažalost uvijek prisutna oko nas, bez obzira u kojoj državi radili ili poslovali. Osnivači startupova stoga vrlo često osnivaju poduzeća (ili podružnice poduzeća) u državama iz kojih im dolaze kupci (UK, SAD, itd.) te se prezentiraju kao britansko ili američko poduzeće. Isto vrijedi i za hrvatske kupce koji radije kupuju od hrvatskog poduzeća nego od nekog stranog.

Neki od troškova poslovanja u Hrvatskoj su već spomenuti u tekstu iznad što u drugim državama mogu biti veći ili manje, ali je potrebno i napomenuti da Hrvatska ima jednu od najnižih stopa poreza na dobit za godišnje prihode do HRK 7,5 m.

Zaštita vlasništva (IP - Intellectual Property) je moguća te u nekim slučajevima potrebno (npr. transfer tehnologija, BioTech) no svaki slučaj je potrebno pažljivo evaluirati i vidjeti prednosti i nedostatke tog koraka. No, važniji cilj startupa bi trebao biti da se “gura” prodaja i daljini razvoj proizvoda te da time pobijedite konkurenciju.

Razvoj tima

Interdisciplinarnost i komplementarnost su glavne značajke osnivačkih timova. Preporuka je da tim nije jedna osoba, već 2-3 osobe koje se svojim vještinama i pristupu rješavanja problema razlikuju i nadopunjuju. Ako radite na tehnološkom startupu te ste svi developeri, zadubiti ćete se u razvoj proizvoda i prodaju staviti po strani. Ako svi dolazite s iskustvom u prodaji, trebat ćete nekog tko će i razviti taj proizvod. Iako u početku “svi rade sve”, određene funkcije u startupu te tko je glavni odgovoran za određeno područje se treba znati od početka.

Kod startupova u ranoj fazi poslovanja, u VC fondu South Central Ventures česti problem vidimo u udjelima među postojećim suvlasnicima u startupu. Apsolutno je krucijalno da se odmah u početku dogovorite koji postotak suvlasništva svatko od osnivača ima.

Ne postoji pravilo koliko bi svaka osoba trebala imati, ali vodite se time da je svatko od suosnivača spreman raditi i doprinijeti razvoju startupa 5+ godina. Najlakše je podijeliti udjele svima podjednako što se kasnije može pokazati kao greška ako jedan od suosnivača napusti startup ili više ne doprinosi u kasnijoj fazi.

Jedan od načina rješavanja takvog problema je “reverse vesting” što je vrlo slično gore spomenutom “Stock Options Pool-u”. Razlika ovdje je što suosnivači imaju pravo na, odnosno “dobiju”, svoje udjele u poduzeću nakon proteka određenog vremena (npr. 4 godine), a nemaju taj udio od prvog dana osnivanja poduzeća. Reverse vesting nije moguć u svim zemljama radi pravnog okvira.

S ciljem poticanja razvoja startup ekosustava i formiranja startup timova, Lean Startup Hrvatska vodi projekt TeamUp. U sklopu TeamUpa organiziraju se i TeamUp Live događanja kako bi pomogli osnivačima startupa u ranoj fazi da pronađu svoje prve suradnike, cofoundere, zaposlenike ili mentore na zabavan i učinkovit način.

Financiranje (fundraising)

Prije nego startup odluči ići u fazu financiranja (eng. fundraising), potrebno je izraditi “pitch deck”, odnosno kratku prezentaciju (do 15 slideova) koji pokriva stvari koje su spomenute u ovom članku.

Iz “pitch decka”, investitor na vrlo sažet i jasan način može vidjeti:

• Problem koji rješavate
• Vaš proizvod
• Zašto sada
• Potencijal i veličina tržišta
• Konkurenciju
• Vašu prednost u odnosu na konkurenciju (eng. Unique Value Proposition)
• Poslovni model
• Team
•  Financije (prošle i buduće)
• Što tražite - visina investicija, za što ćete ju utrošiti, što ćete s njom postići te u kojem periodu

Ovisno u kojoj ste fazi, odnosno koliko dugo poslujete i kakav prihod ostvarujete, ispod je prikazan ciklus financiranja startupova. Većina startupova nažalost ne uspije u samom početku (vidi graf Valley of Death), a najčešći razlozi su što se tim raspadne, tržište ne traži vaš proizvod ili se ne dobije financiranje.

Ako odlučite ići putem financiranja od strane Venture Capital fondova, od vas se očekuje apsolutna posvećenost startupu (full time), brzi rast i prodaja poduzeća (ili određenih udjela). Investitor je tu da vas podržava na vašem putu, kako financijski, tako i savjetodavno (širenje na nova tržišta, traženje novih zaposlenika, traženje novih izvora financiranja).

Prije nego idete kontaktirati investitore, obavezno provjeriti ove stvari te da li se vi uklapate u njihovi strategiju investiranja:

• U kojim državama investira (gdje treba biti poduzeće osnovano ili gdje radi barem dio tima)
• U koju industriju investira (FinTech, PropTech, AgriTech, BioTech, BioTech, itd.)
• U koje poslovne modele investira (B2C, B2B, marketplace, B2G, itd.)
• U koju fazu investira (Pre-Seed, Seed, Series A, itd.)

South Central Ventures je jedan od najpoznatijih VC fondova na našem području koji investira u startupove s područja Hrvatske, Slovenija i Zapadnog Balkana. Investira u tehnološke software startupove koji rade rješenja za razne industrije te primarno u B2B SaaS (eng. Software as a Service). Fokus je na startupove u Seed, Pre-Series A i Series A fazi.

# Savjeti za pokretanje startupa ili Tips&tricks za pokretanje startupa

Na kraju izdvajamo nekoliko savjeta za svakoga tko želi pokrenuti startup:

1. Tržište određuje uspjeh - pažljivo ga odaberi
2. Korisnike stavi na prvo mjesto i uključi ih u razvoj od najranijih trenutaka
3. Fokusiraj se na stvaranje prihoda i pažljivo biraj aktivnosti koje donose veću vrijednost za korisnika
4. Testiraj sve i donosi odluke isključivo temeljem metrike
5. Nemoj sve raditi iznova, koristi gotovo kada je dostupno
6. Budi strastven kod vođenja startupa
7. Okruži se ljudima koji ti žele iskreno pomoći, poslušaj savjete iskusnih, ali 'You are the boss!' i donosiš konačnu odluku
8. Istraži strategiju investitora prije nego ih kontaktiraš

Preporuka literature

Korisne literature o razvoju startupa ili pojedinih aktivnosti ima mnogo, u nastavku smo izdvojili nekoliko naslova s kojima možete početi:

• Steve Blank - Startup Owner’s Manual
• Geoffrey Moore - Crossing the chasm
• Peter Thiel - Zero to One
• Eric Ries - The Lean Startup
• Mark Roberge - The Sales Acceleration Formula 
• Ash Maurya - Running Lean

Završne misli o pokretanju startup poslovanja

Startup rodeo vrlo je uzbudljiv, ali i neizvjestan. Početni koraci često su presudni za konačni uspjeh, stoga ih ne treba pokušati zaobići ili ubrzati već se usmjeriti na pravu vrijednost koja nastaje istraživanjem. Uzbudljivo je graditi kompaniju ali najveću vrijednost startup tim stvara prije product market fita.

Koraci navedeni o ovom tekstu mogu vam pomoći da stvorite proizvod i startup koji će imati veće šanse opstanka na tržištu, ali to je moguće učiniti isključivo vlastitim trudom i iznimnim odricanjem. Daljnjim istraživanjem na ove teme i umrežavanjem s drugim startup osnivačima naučit ćete još mnogo više i stvoriti podlogu znanja za razvoj vlastitog startupa.

Ako vidite poslovnu priliku i želite pokrenuti startup prijavite se za neki od programa pod vodstvom Lean Startup Hrvatska (u tijeku su prijave za StartIT Split 2021 ICT Županije) ili na naš newsletter kako bi vas obavijestili o nadolazećim prilikama.

Ako ste već u odmakloj fazi i vaš startup stvara prihod, provjerite uklapate li se u investicijsku strategiju South Central Ventures i javite im se upitom.