Biznis i politika

HUP Horizonti: Europa 2026. u stagnaciji, Amerika raste

Ekonomski horizonti HUP-a prognoziraju rast BDP-a europodručja od 0,9%, dok SAD očekuje 2,2% rasta uz postupno smanjenje kamatnih stopa

HUP-ovi Ekonomski horizonti vrlo su oprezni u prognozama gospodarskog rasta i drugih ekonomskih pokazatelja za iduću godinu, što je razumljivo, uzevši u obzir višegodišnje ekonomske i geopolitičke turbulencije koje su se pojačale dolaskom Donalda Trumpa na vlast u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD). Ipak, i te oprezne prognoze kao i njihovo kritičko obrazloženje koje se već poslovično provlači kroz HUP-ove analize, govore o blagom gospodarskom rastu te stabilizaciji kamatnih stopa i održavanju inflacije na ciljanih 2 posto u europodručju, kao i o blagom smanjenju kamata u SAD-u, te nešto bržem rastu.

Poslovni optimizam u Njemačkoj, ocijenio je HUP, doživio je oštar udarac zbog razočaravajuće inozemne potražnje, jačanja eura te neizvjesnosti oko pravca ekonomske politike. Strukturni problemi i dalje jednako opterećuju realni sektor - visoki troškovi energije, usporena industrijska tranzicija i nedostatak odlučnih reformi. Fiskalne mjere u iznosu od 500 milijardi eura, koje uključuju izdatke za obranu i infrastrukturu, niže cijene električne energije za tvrtke, ubrzanu amortizaciju i smanjeni PDV u ugostiteljstvu, s druge strane, ukazuju da bi se Njemačka ipak mogla pomaknuti iz stagnacije i u 2026. godini ubilježiti stopu rasta od 2 posto.

{---------- PAGE STOPPER ----------}

Eurozona pred novim izazovima

Prognoze za ostatak europodručja su pesimističnije, jer će dosadašnje poticajne politike Europske središnje banke sve slabije biti potpomognute fiskalnim potporama poput onih iz fonda za oporavak, jer se projekti financirani iz tih sredstava privode kraju. U Španjolskoj i Italiji, koje su rast utemeljile na ovim sredstvima, očekuje se da će usporiti rast u 2026. godini i to u Španjolskoj na 1,8 posto (s 2,6), odnosno svega 0,5 posto u Italiji. HUP stoga očekuje da će rast BDP-a u europodručju usporiti, te da će se kretati oko 0,9 posto u 2026. godini.

Pritom HUP napominje kako će prosječna temeljna inflacija iduće godine povremeno probijati ciljanu razinu ESB-a od oko 2 posto. Premda pojedini analitičari prognoziraju da će prosječna stopa inflacije se spustiti ispod ciljane razine zbog kronično slabe agregatne potražnje, nižih cijena energenata te fiskalnog stezanja izvan izdataka za obrambene svrhe, HUP napominje da su i dalje prisutni elementi koji potiču inflaciju, kao što su snažan rast kolektivno-ugovorenih plaća od 4-5 posto godišnje nasuprot malim pomacima u produktivnosti, ponovni rast inflacije prehrambenih sirovina, industrijskih dobara zbog skupljih vozarina te troškova energetske tranzicije.

SAD optimističniji uz 'onshoring' proizvodnje

S druge strane Atlantika, ocijenio je HUP, ima više razloga za optimizam. Snažna ulaganja u infrastrukturu umjetne inteligencije, kontinuirani 'onshoring' proizvodnje iz geopolitički osjetljivih lokacija poput Kine te jačanje stranih izravnih investicija zahvaljujući povoljnom poreznom tretmanu – sve to podupire ekonomsku aktivnost.

Stoga HUP napominje da projekcije za 2026. godinu predviđaju blago ubrzanje rasta u SAD-u na 2,2 posto, što je iznad europskih pokazatelja. Glavna opasnost koja bi mogla ugroziti ove prognoze nalazi se, naravno, u carinama i strožim imigracijskim politikama koje ograničavaju ponudu na tržištu rada, otežavaju borbu protiv inflacije i posljedično smanjuje prostor za daljnje snižavanje kamata.

No, postupno smanjenje kamatnjaka koje provodi Fed, moglo bi se nastaviti, dok se očekuje da će Europa ostati pri utvrđenim kamatnim stopama, budući da se inflacija kreće oko ciljanih 2 posto.

Lider digital
čitajte lider u digitalnom izdanju