Biznis i politika
StoryEditor

ICT sektor u 2021. zabilježio rast prihoda od 11 posto, no bez pomoći države neće zauvijek biti dobro

05. Srpanj 2022.
Bojan Hadžisejdić, Milly Doolan, Ivan Maglić, Aleksandar Raić, Hrvoje Josip Balen, Jasminka Martinović, Siniša Đuranovic, Vladimir Kosanović

U prošloj godini prihod od ICT sektora bilježi rast od 11 posto na 6,12 milijardi eura u odnosu na 2020., što je 5 posto ukupnog hrvatskog gospodarstva koje je ostvarilo 117 milijardi eura prihoda. Izvoz ICT sektora došao je na 28 posto, dok u nekim podskupinama ta brojka iznosi i 50 posto (primjerice u segmentu računalnog programiranja), a to je 7 posto ukupnog hrvatskog izvoza. Ulaganja u istraživanje i razvoj ICT kompanija čine 34 posto ukupnih ulaganja u R&D. Također, jedanaest posto svih investicija dolazi iz ICT sektora.

S druge strane, rast prihoda cjelokupnog hrvatskog gospodarstva u 2021. godini iznosio je 19 posto u odnosu na 2020. godinu, prema podacima Fine. Dakle, prihodi ICT sektora rasli su gotovo duplo sporije od prihoda cijelog gospodarstva.

Iako mnogi smatraju da se ICT sektoru ne treba pomoći, često se zanemaruje da se hrvatski ICT sektor mora globalno boriti na svim svjetskim tržištima. Istaknuo je to prilikom predstavljanja analize ICT industrije u Hrvatskoj u suradnji s FINA-om Hrvoje Balen, predsjednik HUP- Udruge informatičke i komunikacijske aktivnosti (HUP-ICT) te osnivač i suvlasnik Algebre.

Balen je kao primjer usporedbe s drugim tržištima napomenuo da dodana vrijednost u domaćem ICT sektoru iznosi 37.000 eura po zaposleniku, dok u drugim EU zemljama ona iznosi 83.000 eura po zaposleniku.

– Podrška ICT sektoru u razdoblju krize i galopirajuće inflacije strateška je odluka koja nam može pomoći da se puno brže oporavimo od negativnih efekata recesije koja sve više prijeti hrvatskom gospodarstvu i društvu. ICT je jedini sektor koji u 2020. godini nije doživio pad kao ostatak gospodarstva te koji je i u pandemijskoj 2021. ostvario rast od čak 11 posto. Istovremeno, u 2021. jedna smo od samo tri EU članice, uz Finsku i Estoniju, koja je doživjela pad u broju ICT stručnjaka i to za čak 2,8 posto – napomenuo je Balen te dodao da troškovi rada u Hrvatskoj rastu brže nego što raste broj zaposlenih, što proizlazi iz porezne politike, za koju su u HUP-u također nedavno predstavili prijedloge.

Neće biti zauvijek dobro

Zašto je potrebno pružiti ruku ovom sektoru objasnio je Siniša Đuranović, zamjenika predsjednika HUP-ICT-a te stariji potpredsjednik i prokurist Hrvatskog Telekoma.

– Kada pogledamo sve ove brojke, a naročito kada pogledamo ulaganja u R&D koja iznose 96 milijuna eura te ulaganja u dugotrajnu imovinu od 440 milijuna eura, preko svog udjela u ukupnom gospodarstvu značajno sudjelujemo u razvoju gospodarstva. I to je upravo razlog zašto hrvatska država treba pomoći našem sektoru u dva segmenta, a to su konkurentnost rada jer imamo problem s konkurentnošću zbog poreznih opterećenja, te u smislu stvaranja investicijskog okruženja, odnosno ulaganja u infrastrukturu – rekao je Đuranović.

Zaključio je da, iako im u odnosu na ostatak gospodarstva sada dobro ide, to tako 'neće biti zauvijek ako nam država ne pruži ruku o temama koje su nam bitne i koje su nam problem'. Smatraju da je interes države tu značajan, s obzirom na doprinos ICT sektora cjelokupnom gospodarstvu.

– Iako se trenutno susrećemo s akutnim problemom rasta cijena energenata koji ne zaobilazi niti naše članice, ne smijemo zaboraviti niti kronični problem prevelikog opterećenja rada te alternativnih načina prihodovanja koji potiču poslodavce bez nastana u Hrvatskoj.

Iz svega je evidentno da nam je, kao produžena ruka Digitalne strategije 2030., nužan i Nacionalni plan zadržavanja i privlačenja digitalnih talenata, koja će omogućiti zadržavanje visokokvalificiranih stručnjaka u zemlji čime će se ostvariti preduvjeti za rast i razvoj izvozno orijentiranih i međunarodno konkurentnih kompanija, omogućiti društvu brz i relativno bezbolan izlazak iz krize – rekao je Balen.

Novo vodstvo HUP-a

HUP-ICT na današnjoj je konferenciji za medije također predstavila nove članove Izvršnog odbora koji su iznijeli strateške smjernice djelovanje i prioritete Udruge u budućem razdoblju. Naglasili su razvoj hrvatske digitalne industrije i četiri tematske cjeline mapirane na Digitalni kompas digitalnog desetljeća EU-a, strateški dokument Europske komisije koji predstavlja viziju i smjernice do uspješne digitalne transformacije Europe do 2030.

Digitalni kompas digitalnog desetljeća EU-a čine četiri glavne točke: vještine, sigurna i održiva digitalna infrastruktura, digitalna transformacija poduzeća te digitalizacija javnih usluga. HUP-ICT definirao je krovnu stratešku smjernicu razvoja ICT industrije – 'Ljudi i inovacije', koju će nastojati adresirati kroz pet područja neophodnih za ubrzani razvoj ICT sektora, ali i društva u Hrvatskoj. Svako od pet strateških područja vodit će jedan od članova Izvršnog odbora, koji je ujedno i dopredsjednik Udruge.

Digitalna transformacija hrvatskoga gospodarstva i društva pripast će tako Ivanu Magliću, direktoru Calisto/Gartner Adriatic. Poticanjem razvoja radnih mjesta i tehnoloških vještina upravljat će Aleksandar Raić, potpredsjednik za transformaciju i ljudske resurse Infobipa.

Partnerstvo s Vladom i EU institucijama vodit će Miroslav Kantolić, član izvršnog poslovodstva Ericsson Nikola Tesle, povezivost i telekomunikacije Martina Dragičević, direktorica regulatornih poslova i EU fondova A1 Hrvatska, a o posljednjem području profiliranja i ustrojstva udruge brinut će Vladimir Kosanović, direktor GlobalLogic Hrvatska.

Koordinaciju za EU poslove vodit će Milly Doolan, direktorica Euronavigatora, dok će koordinaciju za suradnju sa znanstvenom zajednicom voditi Bojan Hadžisejdić, direktor Nephosa. Krajnji cilj svih pet radnih skupina i dvije koordinacije ubrzanje je procesa digitalne transformacije gospodarstva i društva, kao i stvaranje suvremenijeg zakonodavnog i fiskalnog okvira poticajnog za ulaganja i inovacije.

26. studeni 2022 11:48