Vlada je jučer uputila konačni Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovini u Sabor što je ponovo pokrenulo rasprave i otvorilo brojna pitanja oko zabrane rada nedjeljom. Naime, gotovo tri mjeseca, od kada je Prijedlog zakona prvi puta ušao u saborsku proceduru, najviše pažnje u Prijedlogu izmjena uzima članka 2. kojim se predviđena u cijelosti izmjena odredbe članka 57. Zakona o trgovini kojom se uređuje pitanje radnog vremena u djelatnosti trgovine.
Pitanje neradne nedjelje, kako nam je objasnio odvjetnik Stjepan Lović, stručnjak za trgovačko pravo iz odvjetničkog društva Grubišić, Lović i Lalić, važno je zbog sukoba dvaju prava – prava radnika na tjedni odmor nedjeljom, s jedne strane, te prava trgovaca na poduzetničko djelovanje, s druge strane.
Prema predloženoj izmjeni radno vrijeme prodajnih objekata određuje trgovac u razdobljima od ponedjeljka do subote, raspolažući s maksimalnim iznosom do 90 sati tjedno. Predviđeno je da su prodajni objekti zatvoreni nedjeljom i u dane blagdana, što čini 30 posto od ukupnog broja nedjelja godini.
No, s obzirom da se prijedlogom predviđa 16 nedjelja u godini u kojima, prema izboru svakog trgovca, trgovine mogu raditi, a izmjene će, kako je jučer spomenuto, vjerojatno na snagu stupiti 1. srpnja, otvorilo se pitanje hoće li to utjecati na brojku dozvoljenih radnih nedjelja. Na to je pitanje jučer odgovorio gospodarstva i održivog razvoja Davor Filipović koji je kazao da je određeno da se 16 radnih nedjelja ne ubraja u nedjelje koje su do stupanja na snagu novog zakona bile radne.
– Iz predložene izmjene teksta odredbe čl. 57. proizlazi da je broj radnih nedjelja predviđen u apsolutnom broju, dakle 16 nedjelja godišnje, kao i pravo trgovca da po svom izboru odredi koje će to nedjelje biti. Primjerice, očekivano je da bi radne nedjelje bile, pogotovo trgovcima koji svoje objekte imaju na turističkim destinacijama, one koje kalendarski padaju u vrijeme turističke sezone. Na taj način trgovci bi mogli odrediti i do 16 radnih nedjelja zaredom. Dakle, prema sadržaju predmetne odredbe i intenciji zakonodavca da uspostavi ravnotežu između gore opisanih suprotstavljenih prava, pravo trgovca bi bilo ‘ograničeno‘ samo ako zbog kasnije stupanja na snagu zakona objektivno ne bi bilo moguće iskoristiti propisanih 16 radnih nedjelja godišnje – dodatno je pojasnio Lović.
Potencijalne nejasnoće
No, Lović upozorava da, iako stavke 2. i 3. članka 57. zabranjuju rad trgovina nedjeljom i blagdanima, iznimka koja je ugrađena u Prijedlog izmjene i kojom se određuje da ‘Trgovac može samostalno 16 nedjelja u godini odrediti kao radne s time da se trajanju radnog vremena prodajnih objekata iz stavka 1. ovoga članka dodaje 15 sati koje raspoređuje od ponedjeljka do nedjelje‘, mogla donijeti neke druge nejasnoće.
– S obzirom na gornje odredbe, u praksi bi se moglo javiti pitanje ima li trgovac pravo odabrati kao radnu onu nedjelju na koju pada blagdan, budući da stavak 3. izričito propisuje blagdane kao neradne dane, a kao iznimku od pravila zabrane rada nedjeljom i blagdanima propisuje samo 16 nedjelja u godini. Prema tome, prilikom praktične primjene zakona zbog nedorečenosti spomenutih odredbi moglo bi biti dvojbeno nalaze li se blagdani u apsolutnom režimu zabrane ili je moguće odrediti kao neradnu i onu nedjelju na koju pada blagdan – istaknuo je Lović.
Rad nedjeljom na odabir poslodavcima
Inače, brojni trgovci i stručnjaci protive se zabrani rada nedjeljom za trgovce i upozoravaju na negativne posljedice takve odluke. Osim toga, podsjetiti i da iako je ministar jučer istaknuo da Prijedlog ‘uređuje temeljno pravo radnika na tjedni odmor te rješava pitanje ravnoteže između privatnog i poslovnog‘, brojni zaposlenici u nizu drugih djelatnosti i dalje će raditi nedjeljom.
Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) jučer je putem priopćenja reagirala na Prijedlog izmjera te upozorila da zatvaranje trgovina u godini u kojoj nam prijeti recesija može negativno utjecati na zapošljavanje, rast plaća zaposlenika i potaknuti pad BDP-a.
– Kao što smo cijelo vrijeme isticali, ograničavanje rada i radnog vremena poduzetnika je suprotno temeljnim postulatima koje Hrvatska udruga poslodavaca i njezine članice zastupaju, a napominjemo i da zabrane nikada nisu dovele do razvoja tržišta ni pozitivnih utjecaja na tržište rada. Mišljenja smo kako je najbolja opcija ostaviti rad nedjeljom na odabir poslodavcima uz poštivanje svih zakonskih obaveza i adekvatno plaćanje radnika te ističemo da se načelno protivimo intervencijama u radno vrijeme dijela poduzetnika – poručili su iz HUP-a putem priopćenja.