Zdenko Lucić

Kad su hrvatske tvrtke ugrožene u inozemstvu, reagiramo brzo i aktivno

U postupcima javnih natječaja naše se tvrtke katkad suočavaju s nelojalnom konkurencijom i pokušajima izigravanja natječaja u inozemstvu

Vanjskotrgovinska politika ove je godine posebno aktualna, nakon što je proljetos iz Washingtona došla prava bomba u obliku nekoliko puta viših carina na europske proizvode. Nedavni dogovor europske i američke strane donekle je smirio napetosti, ali činjenica je da su trenutačne američke carine na uvoz europske robe triput više od dosadašnjih. U kojem smjeru idu daljnji transatlantski trgovinski pregovori, koliko smo udaljeni od članstva u OECD-u te što je hrvatska diplomacija do sada učinila i još čini za hrvatske izvoznike, razgovarali smo sa Zdenkom Lucićem, državnim tajnikom za vanjsku trgovinu i razvojnu suradnju u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova.

Što obuhvaćaju vaše dužnosti?

– Moj posao obuhvaća nekoliko ključnih područja. Dio se odnosi na razvojnu suradnju i humanitarnu pomoć te na hrvatsku vanjskotrgovinsku politiku, koja je sastavni dio zajedničke trgovinske politike Europske unije. Obnašam i ulogu zamjenika glavnog pregovarača Republike Hrvatske u procesu pristupanja Organizaciji za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD). Također sam nacionalni povjerenik RH za Expo 2025. u Osaki, gdje sam zadužen za cjelokupan proces gradnje i postavljanja hrvatskog paviljona te upravljanja njime na toj svjetskoj izložbi. Na međunarodnoj razini predsjedam Upravnim odborom za trgovinske kapacitete i standarde pri UN-ovoj Ekonomskoj komisiji za Europu (UNECE) u Ženevi.

Kako napreduju pregovori o ulasku u OECD?

– Napreduju jako dobro. Završili smo rasprave pred 20 od 25 odbora koji ocjenjuju usklađenost Hrvatske s OECD-ovim politikama. Za 19 od tih 20 odbora već je prihvaćeno formalno mišljenje, što je završni korak u njihovu formalnopravnom zatvaranju. Unutar tih 25 odbora djeluje 26 pododbora, odnosno radnih skupina, te smo ih zatvorili već 24. Dakle, Hrvatska jako dobro napreduje. Pri tome posebice valja istaknuti da je u skupini od šest država koje su počele pristupni proces 2022. bila posljednja prema usklađenosti s OECD-ovim politikama. Bili smo tada na desetak posto usklađenosti, a neke su zemlje bile i na više od šezdeset posto. Tri godine poslije, zahvaljujući ambiciji i predanom radu, najbolji smo u pristupnom procesu. Zatvorili smo više odbora od bilo koje druge države u pristupnom procesu, a kojih je sada osam.

Ovaj članak je dostupan prijavljenim korisnicima.
Registrirajte se bez troška i otvorite vrata Liderova sadržaja – prvih pet zaključanih članaka svakog mjeseca čeka na vas.
Lider digital
čitajte lider u digitalnom izdanju