Tko u EU plaća najviše, a tko najmanje za hranu, piće i duhan?

Unatoč usporavanju inflacije, Europska unija i dalje bilježi značajne razlike u cijenama osnovnih potrepština među svojim državama članicama. Najnoviji podaci Eurostata za 2024. godinu otkrivaju tko najviše plaća hranu, piće i duhan i gdje se živi najpovoljnije.

Prema Eurostatovom indeksu razine cijena (Price Level Index, PLI), Luksemburg je najskuplja zemlja Europske unije za kupnju hrane u cjelini, s cijenama 25 posto višima od prosjeka EU. Danska slijedi odmah iza s 20 posto iznad prosjeka, a posebno se ističe po najvišim cijenama kruha, žitarica i ribe.

Finska je na vrhu ljestvice kada je riječ o alkoholnim pićima, čije su cijene više od 110 posto u odnosu na prosjek Unije dok Irska drži neslavno prvo mjesto kada je u pitanju duhan, gdje su cijene čak 159 posto više od prosjeka, piše Eurostat.

Najpovoljnije za prehranu

S druge strane, Rumunjska je najpovoljnija država za hranu, s cijenama 24 posto ispod prosjeka EU. U Rumunjskoj su i najniže cijene ribe, te voća, povrća i krumpira, dok je Slovačka najjeftinija za meso i mliječne proizvode. Italija prednjači po najnižim cijenama bezalkoholnih pića, dok su ulja i masti najjeftiniji u Poljskoj. Suprotno tome, Malta je najskuplja za ulja i masti, a Luksemburg i u ovoj kategoriji pokazuje visoke cijene posebice za voće i povrće.

Udio hrane u potrošnji i inflacija

Hrana i piće predstavljaju značajan dio potrošnje europskih kućanstava. Prema podacima Eurostata, u 2024. godini kućanstva u EU trošila su prosječno: 22 posto na meso, 17 posto na mliječne proizvode (mlijeko, sir, jaja),  17 posto na kruh i žitarice, 22 posto na voće, povrće i krumpir, 5 posto na ribu i 4 posto na ulja i masti. Usporedno, troškovi bezalkoholnih pića, alkohola i duhana čine po 2 posto ukupne potrošnje kućanstava.

Inflacija se smiruje, ali razlike rastu

Nakon rekordne inflacije od 9,2 posto u 2022., stopa je u 2023. pala na 6,4 posto, a u 2024. na 2,6 posto. Ipak, pojedine članice i dalje bilježe visoke stope. Rumunjska ima najvišu inflaciju s 5,8 posto, slijedi Belgija s 4,3 posto, dok je Hrvatska među najgorima s 3,7 posto.

Podaci Eurostata također pokazuju da su cijene hrane i bezalkoholnih pića porasle 42,8 posto u razdoblju 2015.–2024., dok su alkohol i duhan poskupjeli 41,6 posto. Samo u 2024., cijene alkohola i duhana narasle su za 5,6 posto na godišnjoj razini što je znatno iznad ukupne inflacije.

OECD: vrijeme je za povećanje plaća

Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) upozorava da u vremenima visoke inflacije najizravniji način pomoći radnicima leži u povećanju plaća, posebno minimalnih.

- Minimalne plaće i drugi mehanizmi određivanja plaća mogu pomoći u očuvanju kupovne moći i pravednijoj raspodjeli troškova inflacije između poslodavaca i radnika - poručuju iz OECD-a.

Unatoč stabilizaciji inflacije, razlike u životnim troškovima među članicama EU-a i dalje su velike. Dok građani u Luksemburgu, Danskoj ili Finskoj plaćaju znatno više za osnovne namirnice i proizvode, stanovnici Rumunjske, Slovačke i Poljske uživaju niže cijene — ali često i niže plaće. U konačnici, razlike u fiskalnim politikama, porezima na alkohol i duhan te općim troškovima života ostaju ključni faktori koji oblikuju svakodnevicu europskih građana koji o jeftinom životu mogu samo sanjati.