Kina gradi alternativne rute prema Europi: Novi Sueski kanal?

Kina tiho gradi alternativne rute kako bi pomogla izvozu robe u Europu bez prolaska kroz Južno kinesko more, kako bi izbjegla napetosti sa Sjedinjenim Državama i njihovim saveznicima u regiji. Planinski grad Chongqing u Kini postao je glavno čvorište za kopnenu trgovinsku rutu za koju neki kažu da bi mogla postati novi Sueski kanal, prenosi Euronews.

Ruta je opslužena željeznicom i očekuje se da će postati najvažnije logističko središte Azije. South China Morning Post navodi da je grad brzo izrastao u stratešku točku kineske trgovačke mreže, a njegov model, ako nastavi uspješno funkcionirati, mogao bi inspirirati vladu na slična ulaganja na zapadu zemlje.

Svaki dan grad obrađuje stotine pošiljki, povezujući zemlje jugoistočne Azije poput Vijetnama i Singapura s Europom, uključujući Njemačku i Poljsku, koristeći brze teretne vlakove. Vrijeme isporuke kopnom kraće je za 10 do 20 dana u odnosu na tradicionalne pomorske rute i znatno pojednostavljuje carinske procedure. Lansiranje brzog vlaka ASEAN 2023. godine smanjilo je vrijeme isporuke između Hanoja i Chongqinga na samo pet dana, odakle roba može stići u Europu za manje od dva tjedna.

Osim strateškog položaja, Chongqing je i veliko proizvodno središte, odgovorno za proizvodnju otprilike trećine svjetskih prijenosnih računala, veliko središte za proizvodnju električnih automobila te glavni izvozni centar za četvrtinu kineskih automobila. Neki promatrači smatraju da kineski motivi za korištenje ovog grada nisu samo logističke, već i geopolitičke prirode. Trgovinski rat sa Sjedinjenim Državama pod predsjednikom Donaldom Trumpom pokazao je opasnost oslanjanja na međunarodne pomorske putove pod zapadnim utjecajem poput Sueskog kanala te tjesnaca Hormuz i Malaka. Pandemija koronavirusa dodatno je naglasila te rizike, razotkrivši krhkost pomorskih opskrbnih lanaca.

S obzirom na rat u Ukrajini i činjenicu da su neke kineske pošiljke 2023. bile podložne zapljenama, prolazak kroz Rusiju postao je rizičniji, iako je bilateralna trgovina između dviju zemalja dosegla 240 milijardi eura 2024. godine. Stoga Peking potiče razvoj 'Srednjeg koridora' kroz Kazahstan i Kaspijsko more kako bi zaobišao Rusiju i morske tjesnace.

Ipak, Peking se suočava s mnogim izazovima u pogledu carinskih kašnjenja, visokih troškova, loše infrastrukture i financijske održivosti. Mnoge rute, oslanjale su se na državne subvencije kako bi izvoznicima bile povoljnije.