Porez na ekstraprofit za tvrtke koje ove godine ostvare preko 300 milijuna kuna prihoda i 20 posto veću dobit u odnosu na prosjek prethodne četiri godine, izazvao je veliku buru među poduzetnicima. Neki čak smatraju da će biti, usvoji li se, protuustavan, pa smo zbog toga pitali naše pravne eksperte što misle o mogućoj protuustavnosti te mjere koju je najavio ministar financija Marko Primorac.
Poznati odvjetnik Mićo Ljubenko iz odvjetničkog društva Ljubenko i partneri ističe da je sporno to što jedni plaćaju porez, a drugi ne. Taj stručnjak za trgovačko pravo također spornim smatra primjenu propisa za aktualnu godinu, tj. retroaktivno i upućuje nas na čl. 49., 50. i 51. našeg Ustava na koji bi se eventualno mogli pozvati oni koji se odluče podnijeti Ustavnom sudu zahtjev za ocjenu ustavnosti te Vladine mjere.
- Naime, u čl. 49. propisano je da država osigurava svim poduzetnicima jednak pravni položaj na tržištu. Također, odredbom čl. 50. propisano je da se poduzetnička sloboda može iznimno ograničiti zakonom radi zaštite interesa i sigurnosti Republike Hrvatske, prirode, ljudskog okoliša i zdravlja ljudi. Treba razmotriti je li u ovom konkretnom slučaju ograničena poduzetnička sloboda, kao i je li to ograničenje opravdano. Odredba čl. 51. pak govori o jednakosti kod poreza – kaže Ljubenko dodajući da bi alternativa bila da plaćaju svi, pa i oni sa manjih prihodima, ali u nižim stopama.
Naš drugi stručnjak za trgovačko pravo Stjepan Lović prilično je siguran da će se otvoriti brojna ustavnopravna pitanja koja će završiti pred Ustavnim sudom usvoji li se prijedlog Zakona o dodatnom porezu na dobit. Taj odvjetnik iz odvjetničkog društva Grubišić, Lović i Lalić smatra da cilj koji je postavljen tim zakonom – osiguranje sredstava za pomoć ugroženim građanima – neće biti postignut jer je notorna činjenica da će se porezni teret prevaliti na te iste građane, pa tako i na one najugroženije. Dodaje da je unatoč tome što je temelj za taj porez pronađen u Uredbi Vijeća (EU) 2022/1854 od 6. listopada 2022. o hitnoj intervenciji za rješavanje pitanja visokih cijena energije, naglašava da je prijedlog zakona bitno radikalniji i u svojim rješenjima bitno odstupa od teksta Uredbe.
- Dok se Uredba Vijeća odnosi isključivo na energetske kompanije koje su profitirale uslijed poremećaja na energetskim tržištima, prijedlogom Zakona obuhvaćena su sva trgovačka društva koja ispunjavaju dva zakonska kriterija, neovisno o tome koju gospodarsku djelatnost društvo obavlja i neovisno o tome da li je povećana dobit posljedica izvanrednih poremećaja na tržištima ili pametnih dugoročnih investicija – kaže Lović.
Osim upitnih ekonomskih i političkih učinaka, i Lović poput Ljubenka smatra da se tim zakonskim rješenjem narušava načelo retroaktivnosti propisa. Primjerice, navodi da smo na samom kraju poslovne 2022. godine, a do stupanja na snagu zakona moguće je da će neka društva već podnijeti prijave poreza na dobit. Također i on dovodi u pitanje jednakost kao osnovno ustavno načelo.
- Kriterij prihoda zasigurno nije pokazatelj neto imovine koja je dostupna za oporezivanje, pa tako postoji mogućnost da oni koji su ostvarili npr. 80 milijuna kuna dobiti na 290 milijuna kuna prihoda neće plaćati dodatni porez na dobit, dok će netko tko je ostvario dobit od 40milijuna kuna na 320 milijuna kuna prihoda plaćati dodatni porez na dobit. Očito je da je takav propis diskriminatoran i da se njime narušava načelo jednakost kao ustavom propisano načelo na kojem se mora temeljiti porezni sustav. Osim toga narušava se i tržišna jednakost poduzetnika te se pojedini subjekti zakonom stavljaju u povoljniju poziciju u odnosu na svoje tržišne konkurente. Ujedno ovaj porez narušava konkurentnost hrvatskih trgovačkih društava u odnosu na društva iz drugih zemalja EU i svijeta koja nemaju takav porez – smatra Lović.
I ne samo to, nastavlja Lović, nego se domaće kompanije stavljaju i u neravnopravan položaj u odnosu na velika strana društva koja u Hrvatskoj na pojedine vrste prihoda (kamate, dividenda, autorska prava, industrijska prava itd.) plaćaju porez po odbitku po nižoj stopi od one koje će plaćati domaći porezni obveznici obuhvaćeni ovim zakonom. On osporava i načelo pravednosti kao drugog ustavnog načela prilikom donošenja spornog zakona. Naime, Zakon će biti privremene naravi jer se odnosi isključivo na ovogodišnje porezno razdoblje. Zato sumnja u pravedno načelo, jer ako je pravedno, trebalo bi imati trajnu, a ne privremenu narav pa vjeruje da je njegovo donošenje motivirano isključivo političkim razlozima, a ne kao posljedica uvjerenja u njegovu pravednost.
- Ovaj zakon nedvojbeno će utjecati i na primjenu ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja koji su po svojoj pravnoj snazi iznad zakona, budući da ovaj novi zakon nije obuhvaćen sklopljenim ugovorima o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja i njegova primjena u odnosu na strane rezidente zasigurno će izazvati pravna sporenja. Ostaje za vidjeti kakav će biti konačni prijedlog zakona, ali čini se da je temeljna ideja samog propisa upitna s ustavnog aspekta i zasigurno će biti predmetom ocjene Ustavnog suda RH – zaključuje Lović.