Logistika na rubu recesije: Poremećaji i pad optimizma u Hrvatskoj

Poslovni optimizam u Hrvatskoj u trećem tromjesečju 2025. nastavlja slabiti, a najizraženiji pad bilježi se u prometu i logistici. Hendal-Liderov indeks poslovnog optimizma (HLIPO) u ovom sektoru pao je za 38,3 boda, što jasno upućuje na hlađenje potražnje i zasićenje tržišta nakon nekoliko godina stabilnog rasta. Pad optimizma u logistici proizlazi iz kombinacije čimbenika – rasta troškova rada, neizvjesnosti vanjskotrgovinske potražnje te poremećaja u globalnim lancima opskrbe.

Ti poremećaji rezultat su carinskih politika, geopolitičkih napetosti i promjena u globalnim trgovinskim tokovima. Istovremeno, svjetska logistika prolazi kroz tzv. “freight recesiju”, obilježenu viškom prijevoznih kapaciteta i padom cijena koji smanjuju profitabilnost i investicijski potencijal sektora. U takvom okruženju, Hrvatska teško može iskoristiti svoj geostrateški položaj zbog zastarjele željezničke infrastrukture, koja onemogućuje brže i učinkovitije povezivanje luka s unutrašnjošću Europe.

Na globalnoj razini, pomorski promet sve više ovisi o geopolitičkim i klimatskim faktorima. Suše, oluje, stroži ekološki propisi, kao i ograničenja u Panamskom i Sueskom kanalu te napetosti u Crvenom moru i oko Hormuškog tjesnaca, uzrokuju rast troškova i produžuju rokove isporuke. Brodarske kompanije sve češće preusmjeravaju teret na dulje i skuplje rute, što stvara skuplje, sporije i manje pouzdane opskrbne lance – s izravnim posljedicama za europsku, ali i hrvatsku logistiku.

Prema procjeni UNCTAD-a, svjetski pomorski promet u 2025. rast će manje od 2 posto u odnosu na prethodnu godinu. Uz to, brodovi u lukama čekaju prosječno 11 sati duže u zemljama u razvoju i 6 sati duže u razvijenima, što ilustrira trajnu neučinkovitost globalne logistike.

Hrvatski prometni sektor pritom odražava europske trendove, ali s izraženijim oscilacijama. Nakon rekordne 2022., ukupni promet hrvatskih luka u 2024. pao je za 11 posto, na 20,9 milijuna tona. Dok Split i Ploče stagniraju, Luka Rijeka bilježi kontinuirani rast, ponajprije zahvaljujući ulaganjima od oko 380 milijuna eura u projekt Rijeka Gateway.

Kontejnerski promet, koji u Hrvatskoj već godinama raste dvoznamenkastim stopama (CAGR 20% u posljednjih 12 godina), donosi višu dodanu vrijednost i potiče razvoj intermodalne logistike – ključnog elementa za privlačenje novih tokova robe i jačanje konkurentnosti zemlje.

Unatoč izazovima, ulaganja u modernizaciju lučke i željezničke infrastrukture mogla bi dugoročno omogućiti Hrvatskoj da iskoristi svoj položaj na tranzitnoj osi između srednje Europe i Mediterana, čime bi domaća logistika mogla preokrenuti negativne trendove i ojačati otpornost na globalne šokove.