Biznis i politika
StoryEditor

Makroekonomske prognoze: Dominiraju rizici da rast bude niži, a inflacija viša od očekivane

27. Prosinac 2022.

Vodeći domaći makroekonomski analitičari prognoziraju da će hrvatski BDP iduće godine rasti od minus jedan do plus 1,8 posto. Redom navode da su geopolitičke napetosti i cijene energenata glavni izvori neizvjesnosti u idućoj godini, ali da ima i povoljnih okolnosti koje mogu ublažiti intenzitet poremećaja ako Hrvatska potone u recesiju

Voli me, ne voli me; bit će recesije, neće je biti... Igra se nastavlja s nepoznatim ishodom jer ponajmanje ovisi o nama. Rat smo nekako prihvatili kao činjenicu koja više ne utječe panično na djelovanja unutar vodstva Europske unije, a i skladišta se prilično solidno pune plinom s raznih strana. Uz to je zima zasad blaga pa su izostali nervozni tikovi i još nervoznije prognoze.

HNB stalno ažurira projekcije

Međutim, sve je to na staklenim nogama, zbog čega su projekcije krhke i podložne gotovo svakodnevnim izmjenama. Čak ni HNB nema gotova predviđanja za 2023., stalno ih ažurira, pa bi ona konačna ovogodišnja za iduću godinu trebala biti gotova sredinom ovoga mjeseca (nažalost, ovaj je tekst prije toga morao u tisak). No iz HNB-a ionako poručuju da se smjer kretanja osnovnih varijabla ne bi trebao previše mijenjati u odnosu na proteklu projekciju.

– Očekuje se da bi eventualna tehnička recesija mogla biti kratkotrajna i razmjerno plitka uz postupan oporavak prema sredini iduće godine. Stoga se i dalje na razini cijele 2023. može očekivati rast gospodarstva, no znatno niži nego ove godine. Uz to se iduće godine očekuju rekordni iznosi povučenih EU sredstava, što će povoljno djelovati na javne investicije. Inflacija bi u posljednjem tromjesečju ove godine mogla dosegnuti vrhunac, nakon čega se očekuje njezino postupno snižavanje. Neki od rizika koji su imali potencijal za još nepovoljnije scenarije nisu se ostvarili. Zasad nema nestašice energenata, a s obzirom na puna skladišta plina i razmjerno toplu zimu to se, vjerojatno, u idućih nekoliko mjeseci neće ni ostvariti. Ipak, i dalje dominiraju rizici da rast bude niži, a inflacija viša od očekivane. Glavni su izvori neizvjesnosti geopolitička napetost i cijene energenata – preciziraju u HNB-u, dodajući da nekoliko stvari može ublažiti intenzitet poremećaja ako se ostvari neki od rizika i Hrvatska potone u recesiju.

U takvu bi scenariju intenzitet poremećaja ublažio učinak usklađivanja monetarnog instrumentarija pri uvođenju eura odnosno otpuštanja znatnih iznosa obvezne pričuve i zahtjeva za održavanje devizne likvidnosti.

Premijerov posebni savjetnik Zvonimir Savić poručuje da, osim ulaska u eurozonu, u rukavu imamo još ponekog asa. Naime, i u trećem tromjesečju nastavljen je visok rast BDP-a (5,2 posto). Prema Eurostatovim podacima, to je druga najveća stopa rasta BDP-a među državama Europske unije.

image

Zvonimir Savić

foto Ratko Mavar
 – Na razini cijele 2022. godine Europska komisija očekuje rast od šest posto, pri čemu bi samo tri države EU brže rasle od Hrvatske: Irska, Portugal i Slovenija. Najnoviji makroekonomski pokazatelji i pokazatelji raspoloženja poduzeća upućuju na izraženo usporavanje gospodarske aktivnosti u drugoj polovini godine. Takva prognoza zrcali očekivano slabljenje dinamike rasta svjetskoga gospodarstva, posebno važnih vanjskotrgovinskih partnera poput Njemačke, zbog visoke inflacije koja nagriza realne dohotke, narušenoga ekonomskog raspoloženja i pogoršanja financijskih uvjeta. Uporno visoka stopa inflacije i geopolitičke napetosti utječu negativno na ekonomske izglede i dodatno pritišću javne financije. Stoga Vlada očekuje rast BDP-a u sljedećoj godini od 0,7 posto, što je blizu očekivanjima Europske komisije od jedan posto. No čak i tako niska stopa rasta bila bi među četiri najviše u EU – kaže Savić.

Vlada se oglušuje na upozorenja

I HGK-ov glavni ekonomist Goran Šaravanja na tom je tragu jer misli da su Vladina prognoza rasta od 0,7 posto i OECD-ova od 0,8 posto realnije od MMF-ove listopadske prognoze od 3,5 posto.

– Na to upućuje i podatak da narudžbe za njemačke industrijske proizvode usporavaju, što signalizira sporiji rast robnog izvoza ne samo za Hrvatsku već i za cijelu istočnu Europu. S druge strane, turizam bi i iduće godine trebao postići solidne rezultate. Kad govorimo o inflaciji, svakako očekujem nižu stopu, od oko šest posto. S obzirom na globalnu ekonomsku situaciju može biti i niža od ovog očekivanja jer su posljednjih nekoliko godina poteškoće u opskrbi bili glavni generatori inflatornih pritisaka u Europi, a ove je godine to nedostatak potražnje. Usporavanje gospodarske aktivnosti utjecat će i na plaće. Upravo će kretanje realnih plaća pokazati koliko se uspješno gospodarstvenici nose s usporavanjem – procjenjuje Šaravanja i dodaje da Vlada ne bi trebala činiti ništa što bi dodatno zakompliciralo ionako neizvjestan globalni ekonomski okvir za domaća poduzeća. 

image

Goran Šaravanja, HGK

foto

– Treba vrlo oprezno pristupati dodatnim poreznim opterećenjima kako njima ne bi bile nepravedno zahvaćene tvrtke koje ostvarenu dodatnu dobit ne duguju posljedicama krize i kako široko koncipiran porez na ekstradobit ne ugrozio motiviranost poduzeća da ulažu u Hrvatsku – zaključuje.

Šaravanja svakako nije prvi koji upozorava na to, no Vlada se zasad oglušuje na takva upozorenja.

Pesimistično i/ili realno

Hrvoje Stojić, odnedavno HUP-ov glavni ekonomist​, i dalje ostaje najpesimističnijim (ili najrealnijim) analitičarem: iduće godine očekuje manji pad BDP-a, od oko minus jedan posto, u skladu s razvojem recesije u europodručju i negativnim utjecajem na inozemnu potražnju uz istodobno kontinuirano skuplji uvoz energenata. 

image

Hrvoje Stojić

foto

– Nakon gotovo potpunog oporavka od posljedica pandemije daljnji je rast turizma ograničen smanjenjem investicija u kapacitete u odnosu na pretpandemijske godine i suzdržanijom potražnjom za putovanjima. Povišena inflacija također negativno utječe na raspoloženje potrošača i osobnu potrošnju, pri čemu postojane turističke aktivnosti, solidna razina zaposlenosti i rast plaća u privatnom sektoru djeluju kao amortizeri. Investicijski su izgledi dvojaki, pri čemu rast kamata, strah od stagflacije, jenjavanje stambenog buma, pad profitabilnosti i porezna neizvjesnost negativno utječu na privatne investicije, a rekordan priljev iz EU fondova podupire javne investicije – procjenjuje Stojić.

Zrinka Živković Matijević iz RBA-a ostaje u zoni plusa: projicira stopu rasta od 1,8 posto, i to sa znatno naglašenim negativnim rizicima koji bi, ako se ostvare, gurnuli Hrvatsku prema stagnaciji, uz razmjerno visoku stopu inflacije – od 6,7 posto.

image

Zrinka Živković Matijević

foto
 – Očekujemo zadržavanje viška na tekućem računu platne bilance, a manjak na robnom podračunu tijekom ove godine, ali i iduće, znatno će se proširiti kao posljedica snažna rasta vrijednosti uvoza zbog viših cijena. Ipak, negativni saldo na robnom računu neće skliznuti u manjak na tekućem računu platne bilance. Taj će ključni pokazatelj makroekonomskih neravnoteža ostati u suficitu zahvaljujući izvozu usluga, doznakama radnika iz inozemstva, ali i sve izdašnijim priljevima novca iz europskih fondova. Već će ove godine biti primjetan dodatni priljev tih sredstava u sklopu Nacionalnoga plana oporavka i otpornosti. Tako sredstva iz europskih fondova postaju sve važniji čimbenik financiranja manjka u robnoj razmjeni – poručuje Živković Matijević i dodaje da ekonomski izgledi pretpostavljaju industrijsku/tehničku recesiju u europodručju i srednjoj Europi na prijelazu iz ove u iduću godinu, s relativno manje izraženim usporavanjem u zemljama jugoistočne Europe, koje su više orijentirane na usluge.

Dva će dodatna čimbenika biti izraženija i tako utjecati na gospodarska kretanja: udar na potražnju potrošača, jer inflacija ne posustaje, i volatilnost financijskih tržišta, i to uz porast averzije prema riziku, što će postavljati dodatne izazove gospodarstvu.

Inflacija ostaje tema

Glavni ekonomist Erste banke Alen Kovač, čije su procjene rasta također nešto skromnije, secira komponente BDP-a. Kaže da bi doprinos osobne potrošnje zbog inflacije, s druge strane i normalizacije nakon restrikcija zbog COVID-19, trebao biti neutralan. 

image

Alen Kovač, Erste banka

foto

– Investicijska aktivnost trebala bi usporiti pod utjecajem opreznijega privatnog sektora, koji je suočen s recesijskim rizicima i rastućim troškom financiranja, a javni sektor, odnosno komponenta investicija iz EU financiranja, imat će stabilizacijski karakter. Dinamika izvoza usporit će zbog usporavanja gospodarskog rasta glavnih trgovinskih partnera, odnosno očekivane stagnacije na razini EU. Izvoz usluga, dominantno turizam, nakon gotovo pune normalizacije u 2022. imat će mnogo neutralniju ulogu u oblikovanju stope rasta jer treba spomenuti i neke negativne rizike vezane uz energetsku krizu i geopolitičke komplikacije. Zaključno, u 2023. stopa rasta kretat će se od 0,5 do jedan posto. Možemo, zapravo, govoriti o scenariju stagnacije uz i dalje naglašenije negativne rizike. Inflacija će ostati tema i iduće godine. Povrh izraženog usporavanja ekonomske aktivnosti, zatezanje monetarne politike pozitivno će utjecati i na potražnu stranu inflacije. Stoga iduće godine, nakon prosječnog rasta cijena iznad 10,5 posto u 2022., očekujemo usporavanje prosječne inflacije od 6,5 do sedam posto. Kad govorimo o prioritetima za 2023., nakon važnih integracijskih koraka, eurozone, Schengena, trebali bismo se fokusirati na što efikasnije iskorištavanje potencijala EU fondova, odnosno njihova anticikličnog kapaciteta u uvjetima usporavanja rasta – poručuje Kovač. 

Rizici se mogu amortizirati

Koliko će u ovim vremenima novac iz Europske unije biti ne samo važan nego možda i odlučujući (zatreba li) i za nužnu pomoć države gospodarstvu (Je li uopće trebao novi porez?), ističe i Savić. Naime, na proračunske prihode znatno utječe pomoć EU, prije svega Mehanizam za oporavak i otpornost. Pokazuje to i tempo korištenja europskih sredstava u sklopu Nacionalnoga plana oporavka i otpornosti.

– Do sredine ove godine Hrvatskoj je isplaćena milijarda i pol eura, a do kraja godine iznos će porasti na 2,2 milijarde eura, odnosno na 40 posto ukupno raspoloživih nepovratnih sredstava iz Nacionalnoga plana oporavka i otpornosti. Tako je Hrvatska postala treća najbrža država u EU prema ispunjavanju reformi i investicija, a onda i povlačenju europskog novca – poručuje Savić, dodajući da rizike možemo prilično lagano amortizirati.

Hrvatska u 2023. godinu ulazi kao nova članica europodručja, s nikad višim kreditnim rejtingom, niskim kamatnim stopama, odnosno blizu prosjeka europodručja, brojem zaposlenih gotovo rekordnih razina, nikad većom stopom zaposlenosti i nikad manjom nezaposlenosti te rekordno visokom prosječnom plaćom.

Čini se da nam, osim turizma, svojevrsnoga zovi-džokera, ovoga puta nos iznad vode drži i novac Europske unije. Je li to na duge staze blagoslov ili prokletstvo, jer nas opet ne tjera na reforme, naizgled ostaje neodgovorenim pitanjem. Samo naizgled. Naime, selidba trbuhom za kruhom prilično je glasan odgovor. 

21. lipanj 2024 15:03