Mali gradovi digitalizaciju moraju planirati prema EU natječajima

U Hrvatskoj većina gradova ima male prihode, a time i ograničene mogućnosti uvođenja digitalnih rješenja za poboljšanje kvalitete života građana, no uz pametna rješenja i to je moguće, a dokazuje to primjer Grada Supetra.

Naime, kako je na konferenciji 48 sati, godišnjem susretu gradonačelnika i poduzetnika koji se održava u Šibeniku, ispričala gradonačelnica Supetra Ivana Marković, probleme velikog priljeva ljudi i vozila tijekom ljetnih mjeseci nastojali su riješiti uvođenjem smart city rješenja i korištenjem sredstava iz fondova Europske unije.

– Kroz našu luku ljeti prolazi 2,2 milijuna ljudi i pola milijuna vozila, pa uz pomoć pametnih tehnologija planiramo kapacitete radnika i komunalnih rješenja. U području luke stavili smo kamere koje u svakome trenutku koliko je ljudi ušlo i izašlo iz našeg grada, a te podatke koristimo za poboljšanje usluga na cestama i ostatku grada, kako bi se građani osjećali ugodnije – objasnila je Marković na okruglom stolu.

48 sati 2025. Okrugli stol Otvoreni digitalni gradovi: Ivana Marković

U digitalizaciji im najveće izazove stvaraju ograničena financijska sredstva, a projekte planiraju prema dostupnim natječajima za financiranje. Marković je istaknula da dosta surađuju i s Fondom za zaštitu okoliša, a kolegama gradonačelnicima preporučila je da slijede primjer Supetra – da specifične probleme koji zahtijevaju veći broj ljudi pokušaju riješiti uvođenjem pametnih digitalnih rješenja.

Robert Pažitka, osnivač tvrtke Pro Alarm, istaknuo je da su videonadzori u gradovima na prekretnici zbog razvoja umjetne inteligencije.

– Dosta je starih videosustava i malo novih videosustava na našem tržištu, no napredne tehnologije sve više ulaze u javne prostore općina i gradova. Umjetna inteligencija taj će proces dodatno ubrzati – objasnio je Pažitka.

Naveo je i primjer kako nove tehnologije mogu pomoći u nadzoru odlagališta. Naime, kamere mogu biti povezane preko oblaka te bilježiti i slati podatke komunalnim redarima, koji potom odmah mogu napisati prekršajnu kaznu ako je potrebno. Također, kao što koristimo alate umjetne inteligencije, Pažitka predviđa da ćemo i s kamerama za videonadzor moći 'razgovarati' i tražiti podatke o tome kada je, primjerice, zadnji put na određenoj lokaciji nelegalno odložen otpad.

– Možemo očekivati mnogo od AI-ja u budućnosti, do te mjere da će moći raditi i predikcije – poručio je Pažitka.

48 sati 2025. Okrugli stol Otvoreni digitalni gradovi: Robert Pažitka

Marina Zečević, prodajna predstavnica u Hrvatskoj pošti, objasnila je da već 30 općina i gradova koristi njihov sustav ePisarnice kako bi omogućili slanje i uručenje pošiljaka digitalnim putem. Prvi je grad koji je to prihvatio bio Bjelovar, do sada je samo u taj grad i iz njega poslano preko 50 tisuća pošiljaka. Napomenula je i da je poštarina za svako pismo za sve općine i gradove ista.

Na pitanje moderatora Roka Kalafatića, novinara u Lideru, hoće li time biti zakinuti i oni koji još uvijek vole odlaziti u poslovnice pošte i ne vole digitalno bankarstvo, Zečević je odgovorila da neće.

– Naš sustav ePošta primatelje prepoznaje po OIB-u, a ne po imenu i prezimenu, što je u skladu s GDPR-om. One koje sustav ne može prepoznati, obavijest ćemo i pošiljku im ispisati te poslati fizičkom poštom. Svjesni smo da nije svaki dio Hrvatske pokriven brzim internetom i nikoga nećemo ostaviti bez usluge. Svaki će građanin koristiti digitalne usluge Hrvatske pošte onoliko koliko želi – naglasila je Zečević.

48 sati 2025. Okrugli stol Otvoreni digitalni gradovi: Marina Zečević

Digitalizacija nosi prilike, ali i rizike

U nastavku programa konferencije, Vojkan Gavrilović, voditelj poslovnog sektora javne uprave u GDi GISDATA, objasno je što su digitalni blizanci i zašto je primjena takvih tehnologija potrebna gradovima.

– Digitalni blizanac nastaje temeljem povijesnih i aktualnih podataka čime se stvara virtualna stvarnost grada. Koristi se za mjerljiv i učinkovit odabir ishoda koji su za grad najpovoljniji, a da pritom ne moramo negativno utjecati na taj prostor – objasnio je Gavrilović.

Uz pomoć digitalnih blizanaca mogu se donositi analize i predikcije, na primjer, kako bi potencijalni potresi ili poplave mogli utjecati na grad te kako bi se mogao organizirati pristup hitnim službama, a njime je lakše i upravljati imovinom i infrastrukturom.

– Digitalni blizanci omogućavaju standardizirani pristup koji bitno olakšava donošenje odluka – poručio je Gavrilović.

Svaka tehnologija donosi benefite, ali isto tako i zloupotrebe, upozorio je Danijel Antonić, pomoćnik pročelnika za informatiku i informatičku sigurnost Grada Rijeke. Objasnio je da se kibernetičke ugroze moraju pratiti s jednakom dozom opreza kao i očite ugroze poput požara i poplava, jer su gradovi također mete kibernetičkih napada, gdje napadači traže otkupnine od 200 tisuća pa do tri milijuna eura za povrat podataka.

Napomenuo je i da većina gradova u Hrvatskoj nema dediciranu osobu za kibernetičku sigurnost.

– Sedamdeset posto kibernetičkih napada orijentirano je prema javnim institucijama i mogu zaustaviti funkcioniranje gradova na određeno vrijeme. Nije pitanje hoće li se dogoditi nego kada, stoga moramo biti spremni zaštititi naše gradove – rekao je Antonić, poručivši gradonačelnicima da moraju imati koordinirani tim kibernetičkih stručnjaka koji pronalazi propuste, vidi što napadač radi i zaustavlja napad – kao na pravom frontu.

48 sati 2025. Danijel Antonić