Biznis i politika
StoryEditor

Martin Evačić (NTL): Vlada ograničenjem cijena devet namirnica prešutno krši zakon

13. Listopad 2022.
foto Ratko Mavar

Kao HUP-ova Udruga trgovine na sastanku u Vladi tu smo odluku podržali. Međutim, cijene su ipak određene prenisko. Zamrznute su na razini akcijskih cijena u tom trenutku, a trebalo ih je ograničiti na razinu onih zatečenih i spriječiti daljnje poskupljivanje tih proizvoda ili uvesti neke medijalne cijene. Na tim se proizvodima sada ne zarađuje ili se, u slučaju prijelaznih zaliha, gubi

Martin Evačić cijeli je život posvetio trgovini, najprije kao komercijalni direktor Narodnoga trgovačkog lanca, a onda kao njegov glavni direktor, i na toj je poziciji već gotovo petnaest godina. Jedan je od rijetkih trgovaca koji uopće žele javno govoriti i imaju što reći o razvoju tog najprometnijeg sektora u Hrvatskoj. Ne često, ali ne bježi od toga, a u razgovorima je vrlo staložen i opušten te svoje teze uglavnom argumentira podacima. Ujedno je predsjednik Izvršnog odbora HUP-ove Udruge trgovine te je često sjedio za istim stolom s Vladinim predstavnicima kad su se donosila nova pravila za trgovce, posebno u posljednje vrijeme kad su sektor pritisnule Vladine mjere o ograničenju cijena devet živežnih namirnica. NTL je do sada vodio vrlo uspješno, povećavajući kontinuirano prihode i dobit, štiteći interese svojih članova, jakih srednje velikih trgovaca u Hrvatskoj, te upravljajući vlastitom mrežom od 250 trgovina. Do odlaska u mirovinu preostalo mu je dvije i pol godine pa je s nama podijelio dobre i loše strane Vladinih mjera te razmišljanja o tome kakav nas trend potrošnje očekuje u trećem kvartalu i što se događa s konsolidacijom sektora.

Češljaju li trgovce inspekcije više otkako je Vlada zamrznula cijene?

– Inspekcije dolaze često i svima. Pišu kazne ako uoče prekršaj, ali inspektori su, moram priznati, korektni.

Pandemija se pokazala kao zlatna koka za trgovce. Maloprodajni sektor srušio je sve rekorde prometa i profitabilnosti. Je li tomu došao kraj ili će dobra turistička sezona pogurati sektor do novih rekorda?

– Prošla je godina za trgovinu, da ne lažemo, bila vrlo dobra. Trgovina prehrambenim proizvodima rasla je između šest i sedam posto, a ukupno iznad jedanaest posto, tako da smo u prva tri mjeseca ove godine vrlo teško dostizali lanjske rezultate. Uz to, cijene su lagano počele rasti već u drugoj polovini 2021. i iako taj rast još nije bio toliko velik, mi trgovci osjetili smo ga. Prije svega mislim na proizvođačke cijene. Javnozdravstvene mjere bile su blaže, ljudi su se zasitili i sve to povećalo je potrošnju. Osobito su prošle godine rasle one grane trgovine koje su stradale 2020., a to su trgovina tekstilom, obućom, bijelom tehnikom, kućnim potrepštinama itd. Ovu je godinu sezona jako pogurala i trgovci koji rade na obali dvoznamenkasto rastu u odnosu na prošlu godinu. Sada je situacija nešto drukčija i pitanje je što će donijeti posljednji kvartal. Svi mi financijski rastemo, međutim padaju prodajne količine. Ljudi kupuju samo ono nužno i jako gledaju na cijene i akcije na kojima se, ako se pomno bira, može kupovati većina proizvoda.

Kakav bi, prema vašemu mišljenju, mogao ispasti posljednji kvartal, inače najplodonosniji za trgovce?

– Iako je Vlada ograničila rast cijena energenata i mi to pozdravljamo, struja je poskupjela tri i pol puta, a za plin još ne znamo. Drugo što će nas pogoditi porast je plaća. Iako tvrdim da su plaće u trgovini niske, produktivnost rada gotovo nam je četrdeset posto manja od prosjeka Europske unije. Treće su, naravno, Vladine mjere ograničenja cijena devet živežnih namirnica.

Koliko će vas stajati ta mjera?

– Kao HUP-ova Udruga trgovine na sastanku u Vladi tu smo odluku podržali. Međutim, cijene su ipak određene prenisko. Zamrznute su na razini akcijskih cijena u tom trenutku, a trebalo ih je ograničiti na razinu onih zatečenih i spriječiti daljnje poskupljivanje tih proizvoda ili uvesti neke medijalne cijene. Na tim proizvodima sada se ne zarađuje ili se, u slučaju prijelaznih zaliha, gubi, zato će neki proizvodi vrlo teško zadržati tu cijenu.

Zbog čega točno?

– Primjerice, Europa smanjuje proizvodnju svinjećeg mesa, a Hrvatska je izrazita uvoznica svinjetine, i teško da ćemo ga uspjeti nabavljati po dosadašnjim cijenama. Šećer trenutačno ne možete nabaviti po cijeni manjoj od prodajne. Sretan je onaj tko ima zaliha iz vremena kad je stajao tri-četiri kune, no takvih je trgovaca malo. Na sve to dolazi potrošački pesimizam pa ljudi kalkuliraju s kupnjom sad već i živežnih namirnica, zato očekujemo daljnji pad potrošnje. Isto tako Hrvatska je prema svim pokazateljima visokokoncentrirano tržište trgovine, prvih deset trgovaca drži sedamdesetak posto tržišta i među svima nama vlada golema konkurencija. Zato u pandemiji i nije bilo nestašica robe i zato nitko nije prekinuo opskrbu artikala na kojima zarada nije bila dostatna za normalno poslovanje. Jednostavno si ne možete dopustiti da nemate taj asortiman u prodaji.

Pa ipak, tri dana nakon Vladine mjere ograničenja cijena vaš član Boso ograničio je prodaju šećera. Je li to bila pomalo ishitrena reakcija?

– Pretpostavljam da Boso u tom trenutku nije imao dovoljno zaliha šećera. Svih namirnica bit će dovoljno za normalnu kupnju. Međutim, među ljudima se ponovno javlja strah od moguće nestašice i novog rasta cijena. Svi pomalo kalkuliramo koliko robe u ovom trenutku staviti na police jer su neki dobavni lanci prilično opterećeni.

Koji su proizvodi trenutačno kritični?

– Kritični proizvodi bit će prije svega svinjetina i šećer. Tu su dobavni lanci potrgani i opterećeni i svašta se događa.


Što konkretno, ako možete objasniti?

– Hrvatska godišnje proizvodi u prosjeku 35 tisuća tona šećera, a potrošnja je, zajedno s industrijom, između 120 i 150 tisuća tona na godinu, s time da je industrija veći potrošač šećera od trgovine. Dio trgovaca šećer uvozi izravno iz zemalja EU, od najvećih proizvođača iz Njemačke, Francuske, Nizozemske, a dio ga uvozi putem distributera poput Agro Golda, koji ima skladišta u Hrvatskoj, BiH i Sloveniji. Uvozimo i više od pedeset posto svinjetine iz Njemačke, Danske, Nizozemske. Neki dan Njemačka je najavila da će smanjiti proizvodnju svinjetine za trideset posto zbog poskupljenja cijena energenata. A ako EU neće imati viškova, bit će problema s opskrbom. Zato, kad se u Hrvatskoj donose neke mjere, treba sagledati cijeli opskrbni lanac. Sadašnja cijena svinjetine ne omogućava našim proizvođačima da po tim cijenama proizvode i postoji realna mogućnost da dio njih prestane proizvoditi. Mi, trgovci, svjesni smo da moramo dati svoj doprinos u ovoj teškoj situaciji i prihvatili smo te minimalne marže, no pitanje je mogu li proizvođači na dulji rok izdržati cijene po kojima će nam isporučivati robu. Dakle, tu nije riječ o zaradi trgovaca.

 

No riječ je o devet artikala. Postoji još golem dio asortimana na kojem trgovci vrlo vješto nadoknađuju razliku.

– Trgovci razliku dijelom mogu nadoknaditi na drugim artiklima, jednako kao i proizvođači, no to ovisi o njihovoj veličini. Trgovci velikih formata u sustavu imaju trideset tisuća artikala i njima tih devet proizvoda tvori možda od dva do tri posto prodaje. Malom trgovcu koji u sustavu ima dvije tisuće proizvoda oni možda čine deset posto. Proizvođačima svinjetine tri ‘zamrznute‘ kategorije, lopatica, vrat i carsko meso, tvore četrdeset posto ukupne prodaje. Ponavljam, trgovci nisu protiv zamrzavanja cijena, samo mislim da situaciju treba sagledati u kontekstu tržišta i neke stvari korigirati.

Kosi li se Vladina odluka sa Zakonom o nepoštenim trgovačkim praksama?

– Kosi se, no dobili smo mišljenja Ministarstva gospodarstva, Ministarstva poljoprivrede, koje je donositelj Zakona, i AZTN-a, koji kontrolira njegovu primjenu, da se neće postupati prema tom zakonu u slučaju navedenih devet artikala. To je korektno.

Ali na neki način Vlada ga prešutno krši.

– Očito.


Što je još rekao Martin Evačić pročitajte u digitalnom ili tiskanom izdanju poslovnog tjednika Lider.

19. srpanj 2024 14:05