Biznis i politika
StoryEditor

Mihael Furjan: Vladino odustajanje od ponavljanja poreza na ekstradobit dokazuje da je to bio loš potez

29. Veljača 2024.
Mihael Furjanfoto Ratko Mavar

Predsjednik Uprave Plive Mihael Furjan još je jednom zaradio povjerenje članova Hrvatske udruge poslodavaca koja ga je u petak ponovno izabrala za predsjednika u sljedećemu trogodišnjemu mandatu. Može se samo nadati da će mu pozicija u ovome mandatu biti nešto lakša od one u prethodnome, u kojem se na poslodavce i poduzetnike sručio niz problema, od pandemije, ratova, inflacije i rasta troškova, kamata pa sve do nedostatka radnika.

U pozdravnom govoru u povodu reizbora Furjan je naveo kako su HUP-ovi sadašnji i budući prioriteti porezno i neporezno rasterećenje poduzetnika, unaprjeđenje radnih odnosa i osiguravanje talenata potrebnih hrvatskom gospodarstvu, kao i smanjenje inflacije, kvalitetnije korištenje fondova EU-a, sustavno rješavanje demografskih problema te unaprjeđenje obrazovnog i pravnog sustava. Za Lider smo porazgovarali o tome što još čeka hrvatsko gospodarstvo u idućih nekoliko godina, ali i kakva je budućnost generičke farmaceutske industrije.

Hoće li ovaj mandat u HUP-u biti malo opušteniji u odnosu na prošli? Kakav je trenutačno položaj hrvatskoga gospodarstva?

– Globalno, ovo je još jedna godina neizvjesnosti i previranja, od rata u Ukrajini, situacije na Bliskom istoku do nove neizvjesnosti vezane uz Crveno more. Vidimo da nam se svijet mijenja i ta politička neizvjesnost ima posljedice i na opskrbne lance. Ulazimo u neizvjesnu godinu. Naši najveći ekonomski partneri, Njemačka i Italija, ušli su u tehničku recesiju ili su na putu prema njoj, što će sigurno imati neke negativne posljedice i na hrvatsko gospodarstvo.

I dalje na globalnoj razini vidimo solidan rast, s jedne strane zahvaljujući Kini koja unatoč usporavanju i dalje ima visoku stopu rasta; vidimo da i Amerika ima dobre pokazatelje, no većina europskih zemalja stagnira. Hrvatska je na neki način zasad izbjegla recesiju, vidimo da i dalje znatno raste, zahvaljujući primarno osobnoj potrošnji i rastu plaća, i vidimo da domaća potražnja potiče rast. Teško je sada predvidjeti koji će efekt biti jači. Recimo, izvoz usporava u nizu sektora, poput drvne industrije. Pad u nekim sektorima dostiže i do pedeset posto, što će negativno utjecati na naš potencijal rasta, no dosad je Hrvatska izbjegavala taj negativni scenarij, ulazak u recesiju.

Na prvome mjestu u ciljevima u idućem mandatu navodite porezna rasterećenja. Na čemu je fokus?

–​ HUP zagovara općenito smanjenje poreznog opterećenja, osobito smanjenje opterećenja poreza na dohodak, na rad. Naše je stajalište da bi se ista razina dohotka trebala oporezivati istim poreznim stopama bez obzira na izvor tog dohotka. Primjer je nisko oporezivanje djelatnosti kratkoročnog iznajmljivanja nekretnina, koje je jedan od razloga velikog rasta cijena kvadrata u Hrvatskoj. U mnogo zemalja postoje porezi na bogatstvo i ondje se ne oporezuje prva ili druga nekretnina.

image
foto Ratko Mavar

Obično se oporezuje onaj višak imovine; to zagovara i Europska unija. U Hrvatskoj imamo relativno malen udio oporezivanja bogatstva. Sve ide na oporezivanje rada, odnosno većina prihoda države dolazi od PDV-a, koji je regresivan porez i utječe najviše na građane koji manje troše, koji troše većinu svog dohotka. EU je dao preporuke u kojem smjeru ići, a mi kao HUP želimo da nam se rastereti rad jer u tome trebamo biti konkurentniji i mislimo da je to pravi put. Cilj je ujednačiti porezne stope bez obzira na vrstu dohotka.

Kako će se nastaviti slučaj poreza na ekstradobit, ima li prostora za tužbe?

– Ustavni sud donio je odluku da je Zakon o porezu na ekstradobit bio u skladu s Ustavom, no tu je bilo nekoliko izdvojenih mišljenja koja su potvrdila upravo ono što je bila​ HUP-ova teza: da je Zakon bio retroaktivan jer je donesen nekoliko dana prije isteka godine. Dakle, pravila igre promijenila su se u posljednjoj minuti utakmice. To nije u skladu sa zakonima i nije fer. Usto je jasno da je Zakon bio obrtanje ideje EU-a da se naplati više poreza onima kojima je dobit pala s neba. U Hrvatskoj se išlo na sve sektore pa su oni kojima je porasla dobit, bez obzira na razlog, morali plaćati ekstra.

Mislimo da nije ustavno da se kažnjava nekoga jer mi i danas imamo različite stope poreza, od 10 i 18 posto, i onda su neki trebali platiti 30 posto poreza iako su možda imali posve isti iznos dobiti. Nije u redu da se za isti iznos dobiti plaća različit porez, nismo svi jednaki pred zakonom. Činjenica da je Vlada odustala od tog poreza i za prethodnu godinu dokazuje da je i ona shvatila da je povukla loš potez za imidž Hrvatske kao odredišta za investiranje. Poslala je lošu poruku svima koji namjeravaju raditi u Hrvatskoj i ulagati u nju jer, ako se jednom donio takav porez, zašto ne bi opet? Pozitivno procjenjujemo da je prepoznala taj efekt, a HUP, naravno, može i dalje dokazivati da taj zakon nije bio u skladu s europskom stečevinom. Moguće je da ćemo ići u tom smjeru i razmotriti pravne alate kao što su ta izdvojena mišljenja koja potvrđuju ono što su poduzetnici govorili, da je to neujednačena i diskriminirajuća odluka.

Što još tražite i očekujete od nove vlade nakon izbora?

– Zagovaramo i porezna i neporezna rasterećenja, manje birokracije i manje transfera novca građanima i poduzećima. Nije dobra situacija da država bude glavna pokretačica i tijelo koje prebacuje novac s jedne strane na drugu. Mislimo da treba smanjiti poreze i omogućiti da sami donose odluke u što će ulagati, što će kupovati.

 

S Furjanom smo također razgovarali o nestašici lijekova, poslovanju Plive te planovima domaćih farmaceutskih kompanija. Cijeli intervju možete pročitati u tiskanom i digitalnom izdanju Lidera. 

21. studeni 2024 09:20