Piše: Anamarija Mujanović
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen na plenarnoj se sjednici Europskog parlamenta osvrnula na stanje u Ukrajini, a ključna je tema bila energetska situacija u Europi s obzirom da se ne vidi nikakvo brzo rješenje ovog pitanja uoči početka sezone grijanja.
I prije početka sjednice von der Leyen je istaknula pet mjera koje bi mogle biti neizostavne u nadolazećem razdoblju. To su obvezne mjere za smanjenje potražnje električne energije, ograničenje prihoda tvrtki koje proizvode električnu energiju iz jeftinih izvora, porez na tvrtke koje koriste fosilna goriva, povećana potpora likvidnosti posrnulim komunalnim poduzećima i ograničavanje cijene uvoza ruskog plina.
Obvezno smanjenje od pet posto
Ono na čemu se trenutno temeljito radi je obavezna redukcija električne energije jer baš kao što su države članice već pristale na smanjenje potrošnje plina za 15 posto, von der Leyen želi isto i za električnu energiju.
Dokumenti koje je netom prije sjednice pribavio POLITICO pokazuju da Komisija želi naložiti članicama da smanje potrošnju energije za pet posto te da dobrovoljno smanje ukupnu mjesečnu potražnju za električnom energijom za deset posto. Kako navode, to bi se moglo učiniti plaćanjem određenim industrijama da se zatvore prema potrebi, uz prekograničnu koordinaciju kako se lanci opskrbe ključnih proizvoda ne bi poremetili.
Države članice bi dobile na vlastitu odgovornost odabir 'vršnih' vremena, odnosno vremena u kojima žele smanjiti potrošnju energije, pa se neki žale da bi to smanjilo učinkovitost mjere.
Dok bi pak u 'normalnim' vremenima smanjena potražnja za električnom energijom rezultirala smanjenjem cijena skeptici su uvjereni da predsjednica Komisije ne uzima u obzir sve komponente europskog energetskog tržišta koje određuju krajnju cijenu električne energije.
Zato su zemlje prošli tjedan zatražile Komisiju da se umjesto toga postavi granica do koje mjere se konačne cijene energije smiju 'penjati' na tržištu pa je Agencija Europske unije za suradnju energetskih regulatora rekla da će ovaj mjesec razmotriti navedene zahtjeve, ali bi konačna odluka mogla potrajati i do šest mjeseci.
Profit se mora dijeliti
Nadalje, von der Leyen predlaže ograničenje prihoda energetskih tvrtki koje ne koriste plin za proizvodnju struje i preusmjeravanje viška prema potrošačima, o čemu smo već pisali u Lideru. Riječ je o tvrtkama koje koriste obnovljive izvore energije ili nuklearnu energiju pa sada ostvaruju rekordne prihode od energetske krize. Bruxelles želi dio tog novca iskoristiti za nadoknadu većih računa za struju. Tu postoji zabrinutost da bi uzimanje novca od tvrtki za obnovljivu energiju moglo obeshrabriti ulaganja u njih i to baš u trenutku kada se nastoji smanjiti ovisnost o fosilnim gorivima.
– U ovim vremenima pogrešno je ostvarivati izvanredne rekordne prihode i profite od rata na leđima naših potrošača. U ovim vremenima profit se mora dijeliti i usmjeravati onima kojima je najpotrebniji – rekla je von der Leyen Europskom parlamentu u Strasbourgu.
Jeftine tarife kvalificiranim kućanstvima
Europska komisija predlaže i određivanje jeftine i regulirane tarife električne energije za kvalificirana kućanstva i mala i srednja poduzeća kompenzirajući proizvođače za isporuku te energije s gubitkom. Ipak tarife ne bi smjele biti preniske kako ne bi obeshrabrile korisnike od štednje energije.
Ova mjera uključuje prekogranične sporazume o podjeli dobiti kako bi se osiguralo da sve zemlje, ne samo najbogatije, mogu pomoći u kompenzaciji svojih cijena električne energije. Samim time se očekuje cjenkanje između najvećih izvoznika električne energije kao što su Švedska, Njemačka, Bugarska i Španjolska i uvoznika.
Države članice Europske unije morat će pregovarati o prijedlozima Komisije i dogovoriti se o konačnim zakonima. S obzirom da su sporna ograničenja cijena plina, barem za sada, uklonjena sa stola, diplomati nekih država članica optimistično smatraju da bi se dogovori mogli postići na sastanku ministara energetike krajem mjeseca.