Već smo navikli na razne parade svjetskih čelnika koji idu jedni do drugih, stišću si ruke, obećavaju brda i doline i nasmiješeni poziraju pred fotoreporterima. Takve parade, popraćene velikom svitom i osiguranjem učestala su pojava u svim državama i najčešće su rezervirana za predsjednike ili premijere država. Međutim, u posljednjih šest mjeseci, mnogi državni posjeti svjetskih čelnika u SAD-u nisu završavali posjetom starom Joe Bidenu, već su na stiskanje ruku dolazili ni manje ni više, nego kod Elona Muska.
Ove godine, najbogatiji čovjek svijeta se sastao s čelnim ljudima Francuske, Italije, Indije, Južne Koreje, Turske i Izraela. I dok ljubav van granica SAD-a u neku ruku raste prema Elonu, Bidenova administracija i nema neke lijepe riječi za najbogatijeg čovjeka na svijetu. Štoviše, zbog sve većeg političkog dosega Elona i njegov zadiranja u osjetljiva geopolitička pitanja, raste nervoza unutar granica SAD-a, gdje ga mnogi optužuju za preveliki utjecaj u raznim sferama, pa tako i u ovim geopolitičkim.
Muskovi savjeti
Međutim, Musk je navikao na razna negodovanja pa se previše ne obazire, a strani čelnici i dalje dolaze. Neki su u potrazi za gospodarskim poticajima za industriju električnih vozila, neki bi Tesline tvornice u svom dvorištu, neki bi ulagali u infrastrukturu Space X, neki bi Starlink. Neki su pak raspravljali s Muskom o X-u, bivšem Twitteru koji je također u vlasništvu Muska, a neki o budućnosti umjetne inteligencije, za koju Musk kaže kako se mora na neki način obuzdati, dok u isto vrijeme razvija svoj Neuralink koji će zasigurno koristiti umjetnu inteligenciju kada bude spreman za ‘spajanje s čovjekom‘. Musk pili naopako, rekli bi na našim prostorima.
Francuski predsjednik Emmanuel Macron udvarao se tehnološkom mogulu tri puta od prosinca prošle godine, sve kako bi se nova Teslina giga tvornica izgradila baš u Francuskoj. Slične molbe stigle su od talijanske premijerke Giorgie Meloni u lipnju i turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana prošle nedjelje u New Yorku.
I premda je Musk bio u New Yorku uoči ovotjedne Opće skupštine Ujedinjenih naroda, izraelski premijer Benjamin Netanyahu je u ponedjeljak odletio u Kaliforniju na razgovor s njim o AI-ju. Nije smetalo Netanyahu što se Musk zakačio s Anti-Defamation League, židovskom organizacijom za građanska prava koja tvrdi kako je govor mržnje drastično porastao od kada je Elon zadužen za X i otkako je promijenio pravila moderiranja sadržaja.
Netanyahu, koji je prethodno ‘tvitao‘ kako se divi Muskovom ‘geniju i utjecaju na čovječanstvo‘, ohrabrio ga je u njihovom razgovoru koji se prenosio uživo da ‘pronađe ravnotežu‘ između zaštite slobode govora i kažnjavanja govora mržnje.
Njegov razgovor s indijskim premijerom Modijem u lipnju uslijedio je nakon optužbi bivšeg izvršnog direktora Twittera Jacka Dorseyja da je indijska vlada zaprijetila da će zatvoriti platformu ako ne posluša naredbe za uklanjanje sadržaja. Musk je rekao da to ne može učiniti.
Protiv interesa SAD-a
Iako su mnogi ovi sastanci, kako kažu čelnici država, bili usredotočeni na biznis i poslovne interese, mnogi analitičari smatraju kako oni dolaze Musku jer čovjek jednostavno ima veliki utjecaj na globalnu geopolitiku, a mnogi u SAD-u smatraju poteze Muska ‘uvredom interesima SAD-a kao i interesima šireg Zapada‘.
Prošlog tjedna Musk je zaprepastio tajvanske dužnosnike nenametljivim komentarima o pekinškoj politici ‘Jedne Kine‘, sugerirajući da je samoupravni otok ‘analogan Havajima ili nečemu sličnom, sastavni dio Kine koji samovoljno nije dio Kine.‘
- Slušajte, Tajvan nije dio NR Kine i sigurno nije na prodaju – rekao je tajvanski ministar vanjskih poslova Joseph Wu.
Ova prepirka s Tajvanom samo je dala gorivo tvrdnjama da Musk lagano pristaje na zahtjeve drugih država i kad su one u suprotnosti s politikama SAD-a.
- Nadam se da Elon Musk također može zatražiti od Kine da otvori X svojim ljudima. Možda misli da je zabrana dobra politika, poput isključivanja Starlinka kako bi se osujetio ukrajinski protuudar protiv Rusije - napisao je Wu.
Wu se referirao na tvrdnju dotičnog Walter Isaacson koji je rekao da se Starlink isključio kako bi se spriječio tajni ukrajinski napad na rusku pomorsku flotu na Krimu. Nakon što je Musk to negirao, Isaacson počeo je povlačiti tvrdnju napisavši na X da pokrivenost Starlinkom do Krima zapravo nikada nije bila omogućena.
Isaacson ipak na drugom mjestu tvrdi da mu je, prije nego što je Musk donio odluku, ruski veleposlanik u SAD-u ‘izričito rekao da bi ukrajinski napad na Krim doveo do nuklearnog odgovora‘.
I američki predsjednik Biden je bio upitan smatra li da je Musk prijetnja američkoj nacionalnoj sigurnosti, na što je rekao kako su ‘suradnja i tehnički odnosi s drugim zemljama vrijedni pažnje‘.
To je vrh sante ledenog odnosa. Bijela kuća izbjegava spominjati Teslu u svojim javnim komentarima o industriji električnih vozila, govoreći umjesto toga o sindikalnim proizvođačima automobila, dok se Musk kaže kako ne može podržavati stranku (demokratsku) te sve više koketira s republikancima i njihovim predsjedničkim kandidatima.
Muskov imidž
Nevjerojatan uspjeh Tesle i SpaceX-a pomogao je lansirati Muska iz genijalnog inovatora u neku vrstu selebritija, koji je u 25 godina postigao više nego vjerojatno bilo koje ljudsko biće na zemlji. Noam Cohen, bivši tehnički kolumnist New York Timesa i autor knjige The Know-It-Alls: The Rise of Silicon Valley as a Political Powerhouse and Social Wrecking Ball, kaže kako Musk, baš kao i mnogi drugi neizabrani tehnološki moguli mogu donositi jednostrane odluke sa značajnim geopolitičkim posljedicama, što predstavlja slabljene demokracije. Tolika koncentracija bogatstva nije dobra, smatra Cohen.
- Samo zato što ste dobri u programiranju ili poslovanju, zašto bi to značilo da ste dobri u stvaranju pravila o tome kako bi svijet trebao funkcionirati – pita se Cohen, a to se pitanje može proširiti na van tehnoloških mogula, recimo prema političarima, koji čak ne znaju ni programirati.