Najpopularnije djelatnosti: Poduzetnički duh napustio kafiće, uselio se na bauštele

Nisu ova vremena u kojima živimo laka ni za koga. Prvo pandemija pa dva velika potresa pa kriza dobavnih lanaca i inflacija i, kao da to nije bilo dovoljno, ponovno gledamo slike užasa i rata. Ni najobičniji čovjek ne može se lako na to sve naviknuti, prilagoditi, nastaviti dalje kao da se ništa nije dogodilo, a kamoli tvrtke i poduzeća. No, nekako je lakše, barem je dojam takav, kada se odgovornost preraspodjeljuje, pa se tako dijeli i briga, što je slučaj u velikim tvrtkama i korporacijama, ali što to vrijedi malim i mikropoduzetnicima? S kim da oni podijele svoju muku?

Oni rade i dalje i uglavnom šute, jer 'tako se mora', ali i vuku ekonomiju jer njihova je snaga u brzoj prilagodbi. Prilagodili se jesu, u to nema dileme, ali da im izazova u posljednje dvije godine nije manjkalo i to stoji. Nemalom broju njih državni poticaji u pandemiji doslovno su pomogli da glavu drže iznad vode. Zato ova priča nije i neće biti dramatična.

Sitniji dinamitniji

Ako je vjerovati Državnom zavodu za statistiku (DZS), u prošloj su godini bila aktivna 6894 mikropoduzeća registrirana u 2020. te 7481 obrt. Usporedbe radi, u 2019. bilo je aktivno 9017 mikropoduzeća te 11.674 obrta u Hrvatskoj. Fina pak za prošlu godinu ima nešto drugačije podatke. Iz njezina odgovora može se iščitati da je od 1. siječnja 2020. do 31. prosinca 2020. novoosnovano 12.114 mikropoduzetnika. A prema podacima Ekonomskog instituta, u studiji o poduzetništvu u 2020. koju je proveo za jednoga kartičara, u Hrvatskoj je od ukupno nešto manje od 140.000 pravnih osoba (poduzetnika) registriranih u 2020. bilo 125.000 mikropoduzeća s najviše 10 zaposlenika, 12.000 poduzeća imalo je do 50 zaposlenika, a srednjih je poduzeća bilo nešto manje od 2000.

Prema podacima iz DZS-a, u 2020. bilo je čak 113.117 aktivnih trgovačkih društava mikropoduzeća u Hrvatskoj i ona su ukupno ostvarila 70,8 milijardi kuna prihoda, a zapošljavala su više od 242 tisuće ljudi. Godinu ranije, dakle pretpandemijske 2019., sudeći prema podacima Zavoda, u Hrvatskoj je bilo aktivno daleko manje trgovačkih društava koja predstavljaju mikropoduzeća, svega 99.826, no prihodi su bili veći i iznosili su gotovo 75 milijardi kuna, premda je i broj zaposlenih bio manji, oko 234 tisuće.

Fina na upit o mikropoduzetnicima ima sasvim druge podatke i odgovara da su u 2020. godini 258.644 zaposlena prema satima rada kod mikropoduzetnika, a ukupni prihodi iznosili su 97,4 milijarde kuna. U studiji Ekonomskog instituta navodi se pak da je u Hrvatskoj u 2020. bilo registrirano ukupno 137.786 malih, srednjih i mikropoduzeća u isključivome privatnom vlasništvu. Nadalje, ističe se, ta je skupina poduzeća zapošljavala 609.000 ljudi, a ta su poduzeća u 2020. ostvarila 452 milijarde kuna prihoda.

Bilo kako bilo, unatoč svim nedaćama u pandemijskim godinama, poduzetnici nisu gubili duh. Pa se tako, prema podacima DZS-a, najviše mikropoduzeća otvaralo u djelatnosti gradnje stambenih i nestambenih zgrada, čak 505. Što i ne čudi s obzirom na dva razorna potresa koja su pogodila zagrebačko i sisačko područje. Premda sustavne javne obnove i dvije godine kasnije nema, barem ne u pravom smislu te riječi, privatni investitori sami su financirali obnovu svojih devastiranih nekretnina, barem oni koji su mogli. Usporedbe radi, godinu prije potresa i pandemije, dok je život izgledao sasvim drugačije i dok su postavke svjetske i domaće ekonomije bile potpuno drukčije, najveći broj novootvorenih mikropoduzeća, njih 584, bio je u djelatnosti pripreme i usluživanja pića.

Neizostavni turizam

Zanimljivo je i to da je u 2020. najviše mikropoduzeća, poslije građevinaca, otvoreno ipak u sektoru koji se uglavnom veže uz turizam – djelatnosti pripreme i usluživanja pića, slijedi savjetovanje vezano uz upravljanje, a nakon toga su restorani i djelatnost pripreme hrane, još jedan turistički sektor. Očito je u godini u kojoj se rad restorana i kafića regulirao temeljem broja novooboljelih ta djelatnost, jedna od najčešće ispričanih poduzetničkih priča u Hrvatskoj u posljednjih 30-ak godina, izgubila svoju privlačnost.

U pretpandemijskoj godini jedna od vrlo učestalih mikropoduzetničih djelatnosti bilo je otvaranje taksi-službe, a u godini u kojoj su prevladavale restrikcije u kretanju i fraze poput 'ostanite kući' broj novoregistriranih taksista gotovo je zanemariv. Zanimljivo je pogledati i ljestvicu najčešće pokretanih obrta. I dok se 2019. temeljem porezne reforme u obrtnike bacilo jako mnogo IT-ovaca, njih čak 864, u prvoj pandemijskoj godini njihov je broj tek blago splasnuo i spustio se na drugo mjesto, a najveći broj novoregistriranih obrtnika bili su – konzultanti, savjetnici u vezi s poslovanjem.

A pandemijska se godina možda činila tragičnom za mikropoduzetnike, no prava je istina da se te godine ugasilo daleko manje takvih poduzeća nego 2019. U 2020. tako su se ugasila 1164 poduzeća, što je daleko manje od 9017 mikropoduzetnika koji su prestali poslovati u pretpandemijskoj 2019. godini. Najviše je ugašenih u 2020. bilo iz sektora trgovine na veliko, a slijede djelatnosti povezane s ugostiteljstvom, dok je godinu prije trgovina na veliko bila treća po učestalosti gašenja, a ugostiteljske djelatnosti bile su na prvom mjestu. Kod obrta opet druga priča. U pretpandemiji najviše je ugašenih također u djelatnosti pripreme pića i hrane, a u 2020. najveći broj ugašenih obrta dolazio iz sfere računalnog programiranja. Broj odvažnih IT-ovaca očito se smanjio s pandemijom.

Finini podaci se, barem kad je učestalost djelatnosti u pitanju, poklapaju s DZS-om. Oni tako ističu da se u 2020. poduzeća najčešće registriraju u područjima djelatnosti F – građevinarstvo, G – trgovina na veliko i malo; popravak motornih vozila i motocikala, I – djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane i M – stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti. U 2020. najčešće se zatvaraju u područjima G, I i M, odnosno trgovina na veliko i malo te djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane kao i stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti.

Rastu i industrijalci

'U 2019. poduzeća se najčešće registriraju u područjima djelatnosti F – građevinarstvo; G – trgovina na veliko i malo; popravak motornih vozila i motocikala; H – prijevoz i skladištenje; I – djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane, i M – stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti. U 2019. najčešće se zatvaraju u područjima C – prerađivačka industrija, građevinarstvo te trgovina na veliko i malo, a slijede djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane kao i stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti' odgovorili su iz Fine.

Studija Ekonomskog instituta na tragu je DZS-ova i Finina zaključka. Najviše je novih tvrtki osnovano u djelatnosti građevinarstvo, zaključuje se u studiji koju potpisuje Maruška Vizek.

'Ukupno je iz te djelatnosti 898 novih tvrtki, što je porast od 6,4 posto. I to je donekle očekivano: dva razorna potresa i potreba sanacije i obnove Siska i Petrinje (te čitave Banovine), ali i glavnoga grada Zagreba otvorili su prostor za poslovni rast. Pomalo iznenađujuće, ali osnivani su i novi subjekti u djelatnosti hoteli i restorani: novoosnovano je njih 565, što je porast od pet posto. Potom su osnivane i mikrotvrtke u djelatnosti stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti. Tu je osnovano 531 novo poduzeće (rast od 2,6 posto). Iznimne okolnosti u kojima živimo istaknule su potrebu kvalitetnog informiranja, stoga je u 2020. osnovano 318 novih tvrtki iz djelatnosti informacije i komunikacija. I naposljetku, rastao je i broj tvrtki u djelatnosti industrija: ukupno, to je 317 novih tvrtki, što je porast od 2,8 posto. Industrija je široka djelatnost koja obuhvaća čitav niz poslovnih aktivnosti pa je teško znati koju su točno djelatnost poduzetnici ocijenili kao najlukrativniju', istaknula je autorica u studiji.