Najviše i najniže stope inflacije u Europi 2025. i 2026.

Prognoze za Europu i dalje su opterećene trgovinskim napetostima i prijetnjama novih američkih carina. No iako se u Bruxellesu i Frankfurtu često govori o BDP-u i makroekonomskim kretanjima, građane više brine nešto drugo, a to je koliko će im svakodnevni život poskupjeti. Inflacija je, za razliku od BDP-a, pokazatelj koji neposredno osjećaju.

ECB: Inflacija pada prema cilju

Prema Eurostatu, prosječna godišnja inflacija u europodručju u 2024. iznosila je 2,4 posto. ECB u lipanjskim projekcijama za 2025. očekuje smanjenje na 2,0 posto, dok bi 2026. trebala pasti na 1,6 posto, prije nego se 2027. ponovno vrati na cilj od 2 posto. Energetska inflacija, pak, trebala bi ostati negativna sve do kraja 2026., da bi potom ponovno porasla zbog fiskalnih mjera povezanih s klimatskim politikama.

OECD: Inflacija će rasti u polovici Europe

OECD-ova analiza pokazuje da će se u gotovo polovici od 30 europskih država s dostupnim podacima inflacija do kraja 2025. povećati u odnosu na 2024. godinu. Najveći skok očekuje se u Litvi (s 0,9 posto na 4 posto) i Latviji (s 1,4 posto na 3,6 posto), premda ni jedna od tih zemalja neće ući u top pet po stopi inflacije. U Litvi rast cijena hrane i energije gura inflaciju prema gore, dok u Latviji problem ostaje veliki rast plaća uslijed manjka radne snage.

Veći porast od 1 postotnog boda bilježit će i Bugarska (+1,4 pp) te Mađarska (+1,2 pp). Italija, Finska i Irska također će zabilježiti znatniji rast, od oko 0,8 postotnih bodova.

S druge strane, Turska će ostati ekstreman slučaj, inflacija bi trebala pasti s 58,5 posto u 2024. na 31,4 posto u 2025., ali će i dalje daleko odskakati od ostatka Europe. Sljedeća po visini bit će Mađarska, s tek 4,9 posto. Veća smanjenja očekuju se i u Islandu (-2,4 pp), Švedskoj (-1,5 pp) i Belgiji (-1,4 pp).

Francuska najniža, Britanija najviša

Među pet najvećih europskih ekonomija, UK će 2025. imati najvišu inflaciju do 3,1 posto. OECD kao glavne razloge navodi povećanje minimalne plaće, veću stopu doprinosa poslodavaca i rast troškova komunalija. Na suprotnom kraju ljestvice nalazi se Francuska, s projekcijom od svega 1,2 posto zahvaljujući smanjenju cijena električne energije. Niska izloženost američkom tržištu dodatno ublažava učinak novih carina.

Sličan trend očekuje se i 2026. Francuska bi trebala ostati s najnižom inflacijom među velikima (1,66 posto), dok će Britanija ponovno prednjačiti s 2,28 posto. Inflacija će se u Italiji kretati na 1,88 posto, u Španjolskoj na 1,91 posto, a u Njemačkoj na 2,13 posto.

Pogled na 2026.

Prema predviđanjima OECD-a u 2026. inflacija će pasti u većini europskih zemalja. Samo pet država bilježit će rast, među kojima Švedska (+0,7 pp) i Francuska (+0,5 pp). No i tada će Francuska ostati druga najniža u Europi, iza Švicarske. Najveća smanjenja očekuju se u Estoniji, Hrvatskoj i Litvi (više od -1,5 pp). Izuzetak je ponovno Turska, gdje bi inflacija trebala pasti za čak 12,9 postotnih bodova, no i dalje ostaje na visokih 18,5 posto. Prema OECD-u, u 2026. godini inflacija u 27 europskih država neće prelaziti 2,8 posto. Najnižu će imati Švicarska (0,6 posto), a najvišu Mađarska (3,6 posto), uz Rumunjsku (3,4 posto) kao sljedeću.

ECB upozorava da bi nova runda američkih carina i eventualne protumjere partnera mogle usporiti globalnu aktivnost, smanjiti potražnju za europskim izvozom i istodobno potaknuti rast cijena. Raspoloživi dohodak kućanstava u europodručju realno je porastao za 2,2 posto u 2024., no u 2025. taj će se rast usporiti na svega 0,8 posto. U 2026. predviđa se blagi oporavak na 1 posto. Drugim riječima, građani će imati manje prostora za potrošnju i štednju, što će se osjetiti u svakodnevnom životu.