Cijene zlata stabilizirale su se nakon što su iranski dužnosnici ublažili strahovanja od eskalacije rata s Izraelom, signaliziravši da ne planiraju odgovoriti na ‘sumnjive dronove‘ u svom zračnom prostoru. Zato je cijena unce zlata danas oko podneva bila viša za 0,1 posto nego na jučerašnjem zatvaranju i iznosila je 2381,82 dolara dok je jutros na azijskim tržištima nakratko poskočila više od jedan posto premašivši tako 2400 dolara, prenosi Reuters.
U SAD-u se danas pak trgovalo po cijeni od 2396,50 dolara po unci što je neznatno niže nego jučer pri zatvaranju trgovanja. Primijećeni skok cijena potaknula su izvješća zapadnih medija o eksploziji u blizini iranskog grada Isfahana, pozivajući se na neimenovanog dužnosnika, da su izraelske rakete pogodile lokaciju u Iranu, piše Hina.
Iranski su pak mediji objavili da su uočena tri drona te da se aktivirao sustav protuzračne obrane i uništio dronove, a u svojim izvješćima ni ne spominju Izrael. Tehran je umanjio važnost incidenta i naznačio da ne planira odgovoriti. Poruku je najjasnije sročio visoki iranski dužnosnik, rekavši za Reuters da Teheran u ovom trenutku ne planira odgovor.
Glasnogovornik iranskog Nacionalnog centra za kibernetički prostor izravno je na društvenoj platformi X opovrgnuo navode o raketnom napadu iz inozemstva na Isfahan i druge dijelove Irana. Reakcije su umirile tržišta zlata i nafte i cijene su se vratile na razine na kojima su bile prije incidenta.
Cijena zlata je ove godine porasla za 15 posto na nedavnih 2409 dolara, a otkako su središnje banke u proljeće 2022. počele podizati kamatne stope narasle su 22 posto. Zlato je bilo u uzlaznoj putanji posljednjih tjedana i to zahvaljujući podacima o inflaciji koja je s 3,2 posto u veljači porasla na 3,5 posto u ožujku što je zabrinjavajući trend koji je nastavio narušavati kupovnu moć potrošača. Ulagači se zato sve više okreću zlatu koje se smatra sigurnim utočištem.
Cijene nafte na 86 dolara
Američka banka JPMorgan Chase & Co. predviđa da će ove godine cijene doseći oko 2500 dolara za uncu ili oko 2300 eura, a ovisit će o inflaciji, mogućnosti spuštanja kamatnih stopa te svjetskim ratnim žarištima. U Hrvatskoj, kao i u svijetu, zanimanje za zlato raste iz godine u godinu, no hrvatsko tržište ipak nije razvijeno onoliko koliko bi moglo biti.
Kako je nedavno za Lider rekla predsjednica Uprave Auro Domusa Mia Petričević, u Njemačkoj u prosjeku svaki stanovnik ima oko 120 grama zlata u svom vlasništvu, u Švicarskoj nešto manje od 140 grama, dok primjerice u Sjedinjenim Američkim Državama to iznosi tek nešto više od 20 grama. U Hrvatskoj je taj iznos još manji. No, tržišta poput Poljske, Češke, Hrvatske i onih u našem okruženju, ali i udaljenija poput SAD-a, Bliskog Istoka i Dalekog Istoka, snažno rastu, tako da je i ukupna svjetska potražnja za zlatom u porastu.
Kako tvrdi, u Hrvatskoj su u početku ti iznosi bili mali, no od 2017. godine, a osobito od 2020. godišnji obim prodaje značajno se povećava. Tako je 2019. prodano oko 50 milijuna eura zlata, 2020. oko 80 milijuna eura, 2021. otprilike 130 milijuna eura, da bi 2022. godine potražnja eksplodirala i godišnje dosegla oko 300 milijuna eura. U prošloj godini iznos je bio na otprilike jednakoj razini, dok se za 2024. očekuje novi rast.
No, vratimo se na Iran – nije se samo zlato ‘uznemirilo‘ potencijalnim sukobom. Cijene nafte također su bile pod upitnikom no nakon ‘smirivanja situacije‘ su pale na međunarodnim tržištima prema 86 dolara. U Londonu se tako nakon podneva trgovalo po 72 centa nižoj cijeni nego tijekom jučerašnjeg zatvaranja dok se na američkom tržištu trgovalo po 66 centi nižoj cijeni.
No, napetost se još nije potpuno stišala jer je Iran treći po veličini proizvođač nafte u Organizaciji zemalja izvoznica nafte (OPEC), prema Reutersovim podacima, pa bi eskalacija ugrozila značajan dio opskrbe.
Američki zakonodavci naznačili su pak da bi mogli uvesti sankcije na iranski izvoz nafte, uključivši ih u paket pomoći Ukrajini koji čeka glasanje u Kongresu. Predložene su kaznene mjere za brodove, luke i rafinerije koje prerađuju iransku naftu i za transakcije kineskih financijskih institucija vezane za kupnju iranske nafte.