FED je zadržao stope nepromijenjenima, kao što se i očekivalo, balansirajući između recesijskih rizika, carina i inflacijskih problema
Volatilnost se na robnim burzama nastavlja, a sve kao posljedica globalne neizvjesnosti u kontekstu geopolitike, monetarne politike i kamatnih stopa, te s time povezanog kretanja glavnih svjetskih valuta i na kraju, potencijalnog trgovinskog rata zbog uvođenja carina. Nagle i agresivne carinske politike američkog predsjednika Donalda Trumpa gurnule su globalno gospodarstvo prema putanji sporog rasta i rastućih troškova, što će se pogoršati što trgovinski rat postaje dulji i žešći. U tu jednadžbu sada treba dodati i sezonalno kretanje cijene roba, a ono je takvo da Bloombergov indeks roba (BCI), tradicionalno raste krajem ožujka i u travnju.
Fokus trgovaca u tjednu pred nama bit će na vremenske prilike u Južnoj Americi i u ravnicama SAD-a, na Trumpa i novosti oko carina (možda i neko novo iznenađenje), na situaciju u Ukrajni i Gazi te na optimizaciji svojih pozicija ususret nadolazećeg izvještaja o stanju zaliha i sjetvenim planovima u SAD-u. Cijena zlata iznad tri tisuće dolara sada je novo normalno. FED je zadržao stope nepromijenjenima kao što se i očekivalo, a predsjednik FED-a Jerome Powell nastavlja hodati po tankoj liniji između recesijskih rizika, carina i inflacijskih problema. Tržište još uvijek predviđa dva smanjenja kamatnih stopa u 2025. godini.
Kriza u SAD-u
Kineska vlada predstavila je plan kojim bi se nastojalo povećati mogućnosti zapošljavanja, povećati minimalnu plaću i osigurati ulaganja, zajedno s povećanom fiskalnom i kreditnom potporom za poticanje potrošnje. Plan također nastoji potaknuti veću stopu nataliteta podupiranjem skrbi za djecu. Stopa nataliteta u Kini pala je ispod stope smrtnosti prije nekoliko godina, stvarajući dugoročne demografske probleme za podupiranje njezina gospodarskog rasta. Kina će također nastojati potaknuti uvoz visokokvalitetnih životnih usluga, kao što su zdravstvena skrb, kultura i zabava, dok će također proširiti svoju politiku ulaska bez viza kako bi potaknula turizam. Sve će to koštati, povećavajući kineski dug u trenutku kada je povećala potrošnju za svoju vojsku za otprilike 15 posto u posljednje dvije godine. To podsjeća na vrijeme kada je Reagan potaknuo SSSR-u da brzo poveća svoje vojne izdatke, a na kraju kao rezultat toga, SSSR se raspao. Trump sada radi istu stvar Kini. Ne predviđam kolaps Kine, ali Trumpov plan stvara značajne izazove za ambiciozne planove Kine da postane svjetska dominantna gospodarska i vojna sila.
S druge strane, SAD je ušla u najveću ekonomsku i društvenu krizu u posljednja dva stoljeća. Trump to zna i također zna da za rješavanje unutarnjih problema mora prekinuti rat s Rusijom. Nije to samo pitanje diplomacije ili izbornih obećanja, već čistog preživljavanja. Washington si ne može priuštiti sukob s Kinom, sve dok je zaglavljena u Ukrajini. To nije pitanje ideologije, već nužnosti: mir s Rusijom je prvi korak za ponovno uspostavljanje američke hegemonije, u globalnom scenariju koji je sada izvan kontrole.
Na svjetskim su tržištima cijene nafte prošloga tjedna blago porasle, drugi tjedan zaredom, zbog novih američkih sankcija na iransku naftu i mogućeg smanjenja proizvodnje nekoliko članica Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC). Nafta Brent na razini tjedna porasla je 2,1 posto i ponovno je cijena barela iznad 70 dolara, a nafta WTI porasla je na razini tjedna 1,6 posto, ali je cijena i dalje ispod 70 dolara. Zanimljivo je zapaziti da se cijena nafte vratila na razine gdje je bila prije 20 godina. Čak i bez prilagodbe prema inflaciji, u samom nominalnom smislu, Brent se trguje na istoj razini kao i 2005. godine. Sad ako tome pridodamo kumulativnu inflaciju, to je veliki gubitak kupovne moći za OPEC+ članice. Pritom treba spomenuti da je proizvodnja OPEC-a danas niža nego što je bila prije 20 godina, a to nije samo zbog sankcija Iranu i Venezueli. Proizvodnja nafte u Saudijskoj Arabiji također je niža: danas iznosi oko devet milijuna barela dnevno, a 2005. godine kraljevstvo je crpilo oko 9,5 milijuna barela dnevno.
Sankcije pogurale cijene nafte
Dakle, nove sankcije pogurale su rast cijena nafte. Tako je prvi put sankcionirana kinesku rafineriju Shandong Shouguang Luging Petrochemical i brod koji je opskrbljuje iranskom naftom. Sankcije su uvedene i naftnom terminalu u Kini Huaying Huizhou Daya Bay. Tom je odlukom poslana poruka tržištu da kineske kompanije, najveći kupci iranske nafte, nisu imune na pritisak američkih sankcija. Procjenjuju da će postrožene sankcije smanjiti iranski izvoz za milijun barela dnevno, a Iran je u veljači, prema procjenama, izvezao nešto više od 1.8 milijuna barela dnevno. Cijene nafte su brzo pale otkako je OPEC početkom mjeseca najavio da će nastaviti s planiranim povećanjem svoje zajedničke proizvodnje nafte. Izgledi veće ponude pridonijeli su bearish tonu stvorenom povećanom opskrbom od drugih ključnih proizvođača i nesigurnim projekcijama potražnje od strane najvećeg svjetskog uvoznika nafte, Kine. Niže cijene nafte i plina su upravo ono što Trump želi vidjeti u svom drugom mandatu kao predsjednik SAD-a, ali se postavlja pitanje zašto članice OPEC-a podupiru takvo potencijalno financijski za njih loše povećanje proizvodnje. Tko je glavni, Trump ili OPEC?
Terminske cijene europskog prirodnog plina TTF, pale su na početku novog tjedna na razinu od 41,5 €/MWh, kao reakcija tržišta na mogućnost povećanja protoka plina ako pregovori o prekidu vatre dovedu do ublažavanja rusko-ukrajinskog rata. Američki i ruski dužnosnici sastaju se u Saudijskoj Arabiji nakon razgovora između američkih i ukrajinskih timova, a predsjednik Trump zagovara rezoluciju. Rusko izaslanstvo, vodi razgovore iza zatvorenih vrata, koje je ukrajinski ministar obrane nazvao "produktivnim", spomenuvši energiju kao ključnu temu. Treba spomenuti da po prvi put u dvije godine, EU uvozi ruski ukapljeni prirodni plin vrijedan više od milijardu dolara.
U međuvremenu, niske temperature i jaki vjetrovi diljem srednje i zapadne Europe potiču proizvodnju obnovljive energije, smanjujući potražnju za plinom za grijanje. Očekuje se da će vrijeme u UK-u, Francuskoj i Italiji ostati toplije i vjetrovitije nego što je uobičajeno, što bi moglo dovesti do prevelike ponude energije na tržištu, a posebice u Njemačkoj. Što se tiče razina zaliha plina, one su trenutno ispod 34 posto, a cilj je vratiti se na 90 posto do 1. studenog; dosta ambiciozno. Inače, najveći globalni proizvođač prirodnog plina je SAD, s godišnjom proizvodnjom od 934 milijarde kubnih metara godišnje. Na drugom mjestu je Rusija s proizvodnjom od 702 milijarde kubnih metara, a top 3 zatvara Iran s proizvodnjom od 257 milijardi kubnih metara godišnje. Iza njih redom sljede Kina, Katar, Kanada, Australija, Saudijska Arabija, Norveška i top 10 zatvara Alžir s proizvodnjom od 101 milijardu kubnih metara godišnje.
Raste cijena bakra
U agrisvijetu, tržište već na veliko gleda i priprema se za Izvještaj o stanju zaliha i planu sjetve u SAD-u, koji se očekuje zadnji dan u mjesecu. Očekuje se značajno povećanje sjetve kukuruza, što bi uz trenutnu long poziciju fondova na burzi moglo ostaviti posljedice na cijenu istih. Posljedice koje bi se mogle osjetiti i na pšenici, koja, naprotiv, ima veliku short poziciju od strane tih istih fondova. Istovremeno, USDA će izdvojiti 10 milijardi dolara pomoći američkim proizvođačima. Sprema li se pad cijena, povezan s trgovinskim ratom?
U Brazilu žetva soje je na 70 posto, najveća u zadnjih 14 godina. Prosjek očekivanja procjenjuje žetvu na 170 milijuna tona. Paralelno, druga sjetva kukuruza dobro napreduje, na 73 posto planiranih sjetvenih površina. U Argentini BAGE procjenjuje žetvu soje na 48,6 milijuna tona, a kukuruza na 49 milijuna tona. U EU, izvoz pšenice značajno je manji prije prošle godine, a uvoz kukuruza i soje nešto veći nego prošle godine. Vrijedi izdvojiti da je Turska vlada odobrila uvoz milijun tona kukuruza po nultoj carinskoj stopi i ukinula je uvozne carine na pšenicu namijenjenu za proizvodnju brašna za izvoz. Na "ljepljivom" tržištu ovo se povećanje potražnje odmah materijaliziralo na žitaricama EU-a.
Terminske cijene bakra porasle su prema 5,15 $/lbs, približavajući se rekordnim razinama, potaknute zabrinutošću oko američkih carina i novih poticajnih mjera u Kini. Prošli je mjesec američki predsjednik Trump potpisao izvršnu naredbu o istrazi uvoza bakra, navodeći rizike nacionalne sigurnosti zbog sve većeg oslanjanja na strane izvore. To je potaknulo nagađanja da bi carina od 25 posto mogla uskoro biti nametnuta, tjerajući trgovce da plaćaju veće premije i požuruju isporuke u SAD, smanjujući opskrbu drugdje. Također, opskrba je ograničena nedostatkom ulaganja u rudarstvo i smanjenim rafinerijskim kapacitetima. Istodobno, potražnja za bakrom raste zbog porasta električnih vozila, napretka umjetne inteligencije i pomaka prema obnovljivoj energiji. U međuvremenu, cilj rasta BDP-a Kine postavljen je na pet posto, a vlada provodi poticajne mjere za poticanje domaće potrošnje i potporu gospodarstvu, dodatno intenzivirajući potražnju za bakrom.