Ogromni val isporuka kinekih proizvoda prethodio je eskalaciji trgovinskog rata između dvije najveće svjetske ekonomije
Kineski izvoz zabilježio je snažan rast u ožujku, što upućuje na žurnu isporuku robe prije nego što su na snagu stupile nove carine administracije Donalda Trumpa.
Prema podacima kineske carinske uprave objavljenima u ponedjeljak, izvoz je u ožujku porastao za 12,4 posto na godišnjoj razini, iskazano u američkim dolarima što je najviše od listopada prošle godine, dok je uvoz istovremeno pao za 4,3 posto. Analitičari su očekivali znatno skromniji rast izvoza.
Administracija bivšeg predsjednika SAD-a Donalda Trumpa već je u ožujku uvela dodatne carine od 20 posto na niz kineskih proizvoda, prije nego što je uslijedila oštra eskalacija koja je dovela do međusobnog podizanja carinskih stopa na više od 100 posto.
Ovaj trgovinski rat snažno je uzdrmao međunarodna financijska tržišta, svjetske korporacije i brodogradilišta, koja bilježe porast otkazivanja narudžbi. Washington je prošlog tjedna privremeno obustavio uvođenje ‘recipročnih‘ carina prema ostalim trgovinskim partnerima, ali ih je dodatno povećao prema Kini, koju želi gospodarski izolirati. Kao odgovor, Peking je u petak uzvratio podizanjem vlastitih carina na američku robu, u nekim slučajevima i do 125 posto.
Globalna tržišta reagirala su optimistično u ponedjeljak, nakon dramatičnih padova u prethodnim danima. Burzovni indeksi u Kini, Hong Kongu i Japanu su porasli, dok su terminski indeksi u SAD-u i Europi također nagovještavali dobitke.
- Nebo neće pasti - poručio je glasnogovornik kineske carinske uprave Lu Daliang, naglašavajući ogromnu domaću potražnju i otpornost kineskog gospodarstva.
Snažan izvoz
Kinesko gospodarstvo posljednjih godinu dana snažno se oslanja na izvoz, s obzirom na usporavanje sektora nekretnina i slabiju osobnu potrošnju. U pokušaju stabilizacije, kineska je vlada prošlog tjedna intervenirala kako bi poduprla domaće tržište kapitala. Iako je američko Ministarstvo trgovine u petak najavilo da će određeni proizvodi, poput pametnih telefona, potrošačke elektronike te dijela poluvodiča i opreme za proizvodnju čipova, privremeno biti izuzeti iz režima carina, Trump je već u nedjelju poručio kako ta odluka neće biti dugoročna.
Unatoč pozitivnim brojkama za ožujak, ekonomisti upozoravaju da će u mjesecima koji dolaze okruženje za kineski izvoz postati znatno nepovoljnije. Goldman Sachs prošlog je tjedna smanjio svoju prognozu rasta kineskog BDP-a za ovu godinu s 4,5 na 4 posto, pozivajući se na ‘naglo smanjenje izvoza u SAD‘.
- Mogli bi proći mjeseci ili čak godine dok se kineski izvoz vrati na razinu prije trgovinskog rata - upozorio je Julian Evans-Pritchard, glavni ekonomist za Kinu u konzultantskoj kući Capital Economics.
Istaknuo je i kako se već bilježe znakovi da kineski izvoznici pokušavaju zaobići carine preusmjeravanjem pošiljki kroz treće zemlje. Tako su, prema službenim podacima, kineski izvozi u SAD porasli za 4,5 posto u ožujku, dok su isporuke u zemlje jugoistočne Azije porasle još i više — za 17 posto u Vijetnam te za 18 posto u Tajland. Obje zemlje bile su također na meti visokih američkih carina, koje su zasad pauzirane.
Kineski trgovinski suficit sa SAD-om, koji je Trump više puta navodio kao ključni razlog za uvođenje carina, u prvom je kvartalu iznosio čak 76,6 milijardi dolara. Kineski predsjednik Xi Jinping ovoga tjedna posjećuje Vijetnam, Maleziju i Kambodžu, u nastojanju jačanja diplomatskih i gospodarskih odnosa u regiji. Uoči puta poručio je kako ‘trgovinski ratovi neće donijeti pobjednika‘.
Inače, prema podacima Svjetske trgovinske organizacije, Kina je 2023. bila najveći svjetski izvoznik, s udjelom od preko 14 posto u globalnoj robnoj trgovini. Trgovinski rat između SAD-a i Kine započeo je još 2018., tijekom Trumpova mandata, i rezultirao je uvođenjem carina na stotine milijardi dolara vrijedne robe s obje strane. Iako je administracija Joea Bidena pokušala smanjiti napetosti, brojne carinske mjere i dalje su na snazi, a nova eskalacija iz ožujka 2025. ponovo je aktualizirala trgovinski sukob.