Novi pravilnik definira kako će se formirati kućanstva u registru

Ministarstvo financija stavilo je u javno savjetovanje prijedlog Pravilnika o sadržaju podataka u izjavama i u Središnjem registru stanovništva, kojim se precizira kako će se u budućnosti voditi osjetljivi osobni podaci te kako će se formirati kućanstva. Pravilnik se donosi na temelju Zakona o Središnjem registru stanovništva, koji je već stupio na snagu, a čiji je cilj objediniti socijalne, ekonomske, obrazovne, stambene i druge podatke o stanovništvu iz različitih registara u jedinstven, ažuran i pouzdan sustav. Registar sadrži i podatke o srodstvu i podatke o kućanstvima, dok će posebni dio registra uključivati podatke dobivene na temelju izjave građana, kao što su oni o izvanbračnoj zajednici ili neformalnom partnerstvu, vjeri i materinskom jeziku, kao i kontakt podaci.

Kućanstva će se, prema prijedlogu Pravilnika, automatski formirati na temelju već postojećih službenih podataka: prebivališta, adresa, bračnog statusa, srodstva ili rođenja djece. Kada se takvo kućanstvo generira, sustav će mu automatski dodjeljivati identifikacijsku oznaku. Svaka promjena službenih podataka, preseljenje, promjena srodstva, rođenje ili smrt, automatski će dovesti do deaktivacije starog i stvaranja novog kućanstva.

Međutim, sve što odstupa od ovog standardnog modela zahtijevat će izjavu. Građani će sami, ako to žele, prijavljivati izvanbračnu zajednicu ili neformalno životno partnerstvo, vjeroispovijest, materinski jezik, nacionalnost i kontakt podatke. Izjavom će se prijavljivati i kućanstva koja se ne bi automatski generirala: primjerice, kada više osoba želi biti jedno kućanstvo iako nisu povezane srodstvom, kada kućanstvo obuhvaća više stambenih jedinica ili kada članovi žive na različitim adresama. U tim slučajevima upravo izjava određuje sastav kućanstva i pripadajuću oznaku.

Pravilnik donosi i detaljna pravila za ustanove koje prijavljuju osobe smještene u institucionalnim kućanstvima, poput domova i drugih pružatelja usluga skrbi. Prema najavama, Središnji registar stanovništva trebao bi spriječiti zloupotrebe socijalnih davanja i poreznih olakšica te znatno smanjiti administraciju građanima. Država će sama moći prepoznavati tko ima pravo na dječji doplatak, naknade za starije, socijalne pomoći, zdravstveno osiguranje ili studentske stipendije, umjesto da građani zasebno podnose zahtjeve. Registar će imati više od 40 primjena, omogućiti cjelovite podatke o stanovništvu u realnom vremenu, zamijeniti skupe popise stanovništva i omogućiti precizniji izračun dohotka po članu kućanstva kako bi se socijalne mjere učinkovitije usmjerile prema najugroženijima.