Biznis i politika
Održivo izvještavanje nije novina, ali ove se godine zakompliciralo
15. svibnja 2025.
Konferencija ESG 2025. Panel "Izrada izvješća - iskustva iz prakse" Tihana Bažant, Nikolina Kolarić, Kristina Mumić, Nataša Mikuš Žigman i Gordana Gelenčer
Postupak je bio izazovan, standardiziran i bilo je dosta riječi o važnosti revizije, što je značilo da se svi procesi moraju dokumentirati
Izazovno i komplicirano i za kompanije, ali i za njihove dobavljače, bilo je ovogodišnje izvještavanje o održivosti, poruka je posljednjeg panela Liderove Konferencije ESG - Održiva budućnost pod imenom Izrada izvješća – iskustva iz prakse. Unatoč Omnibusu, kompanije su morale predati izvješća po unaprijed utvrđenim kriterijima, a Nataša Mikuš Žigman, direktorica sektora Poslovna održivost i zelena transformacija u Podravci, istaknula je premda izvještavanje o održivosti za tu kompaniju nije novina, ove je godine bilo kompliciranije. Postupak je bio izazovan, standardiziran i bilo je dosta riječi o važnosti revizije, što je značilo da se svi procesi moraju dokumentirati i da se o svim procesima moraju podastrijeti svi dokazi.
- To znači da smo primjerice morali izračunati opseg emisije ugljičnog dioksida ne samo kod svoja četiri proizvoda društva, 24 povezana vlastita društva i 10 tisuća dobavljača i određen broj kooperanata, možete onda shvatiti koliki je to bio proces – navela je Mikuš Žigman dodavši da su se preusmjerili previše na administrativnu normu, a ne na održivost kao osnovni model te je pozdravila promjene za koje se nada da će vratiti fokus na ono što kompanije rade kako bi održivost vratile u poslovni model.
Kristina Mumić, direktorica odjela za ESG u Končar Grupi, navela je da je su oni pripremali čak tri izvještaja za tri kompanije i konsolidirano izvješće za Končar Grupu i preko 5.000 zaposlenih.
- U dostavi i prikupljanju, ali i tumačenju podataka sudjelovalo je oko 100 ljudi – rekla je Mumić istaknuvši da je to tumačenje bio najteži dio posla, onaj za koji misliš da znaš, a nakon 20 godina karijere u ovom poslu shvatiš da nisi toliko siguran što se traži.
Broj stranica na izvješću nije isto što i kvaliteta, napomenula je pak Nikolina Kolarić, direktorica Ureda za održivo poslovanje Hrvatske poštanske banke, koja je također navela da je bilo izazova s prikupljanja podataka. I nije to jedino, netko je trebao razumjeti i protumačiti sve podatke koji su se tražili, što je bilo izazovno, pa se stoga Omnibus i dočekao s odobravanjem.
- Bit će puno skuplje prilagoditi poslovanje ako i banke i poduzeća budu ignorirali izazove današnjice – naglasila je Kolarić i dodala da će biti izazova u sljedeće dvije godine.
Tihana Bažant, direktorica u Deloitteovom Odjelu revizije i savjetovanja istaknula je da se i izrada izvješća i kod revizora iziskuje i znanje, i resurse i stručnjake.
- U par tjedana moramo revidirati ono što drugi izrađuju godinu dana, nije to jednostavno interpretirati i provjeriti pogotovo ove godine kad su standardi bili jako izazovni – naglasila je Blažant.
Uoči panela Zvonimir Vlak, menadžer u Odjelu revizije i savjetovanja u Deloitteu prezentirao je izradu izvješća prema uvođenju Direktive o korporativnom izvještavanju o održivosti (CSRD) i prema Zakonu o računovodstvu, što je, ocijenio je, prekretnica u u korporativnom izvještavanju u Europskoj uniji.
- Ovi su zahtjevi postavili nove, visoke standarde transparentnosti, kvalitete i sveobuhvatnosti informacija o održivosti, s jasnim ciljem poboljšanja donošenja odluka kod korisnika izvještaja. Već u prvoj godini implementacije pokazalo se da su zahtjevi CSRD-a i ESRS-a izrazito zahtjevni, sveobuhvatni i kompleksni. Sama činjenica da je, nedugo nakon njihove početne primjene, predložen tzv. "Omnibus paket" za izmjenu određenih odredbi unutar CSRD i ESRS, dodatno potvrđuje težinu primjene u praksi – primjerio je Vlak navodeći da su morali s klijentima o svemu tome puno prije objave da se donosi Omnibus razgovarati jer ne postoji jedno mjerilo koje se moglo uspostaviti kod svih klijenata jednako i da je itekako bilo izazova, čak i oko prikupljanja podataka, a čak se i ispričao klijentima koje je zatekao na konferenciji, ako su u pristupu bili malo oštriji.
- Dobro je da smo uspjeli prebroditi prvu godinu – naglasio je.
Dvostruka materijalnost tema je koja je započela treći tematski blok na četvrtoj Liderovoj konferenciji o ESG-u. Tema se bavi ključnim konceptom u izvještavanju o održivosti prema CSRD-u i ESRS-u, koji zahtijevaju procjenu utjecaja organizacije na okoliš i društvo, ali i financijske rizike održivosti na poslovanje. Upravo je o tome prezentaciju svim okupljenim u zagrebačkom Sheratonu održao Željko Faber iz Odbora za standarde financijskog izvještavanja, Faber je fokus stavio na metodologiju provedbe analize dvostruke materijalnosti, praktične izazove i najbolje prakse u njezinoj primjeni.
- Materijalnost je subjektivna ocjena, no da bi bila malo manje subjektivna ESRS je propisala proces ocjenjivanja dvostruke materijalnosti – rekao je Faber tijekom svoje prezentacije pritom pokazujući proces ocjenjivanja.
Ipak, zaključio je da, kako je već ranije utvrđeno na ovoj konferenciji, je 90 posto kompanije uspješno predalo svoje izvještaje te da to uistinu mnogo govori.
Kako pak izgleda revizija ESG izvještaja u praksi na konferenciji je ispričala Marina Tonžetić iz Hrvatske revizorske komore. Kako je rekla, ključna područja provjere izvještaja o održivosti u skladu su s pravilima MSIU 3000 te su svi dionici – od kompanija do revizora – uložili velike napore i mnogo internih resursa kako bi isporučili prve izvještaje o održivosti.
- I ono što je važno napomenuti, jednom kada izvijestimo nije kraj. To samo znači da idemo ponovno sve ispočetka – rekla je Tonžetić dodajući da su izvještaji iznimno kompleksni, ali da su revizori uspješno prebrodili ovu prvu godinu tako da sada uistinu imaju iskustvo za daljnji rad.
Nakon konferencije održana je radionica o izvještavanju o održivosti u praksi koja je bila popunjena mjesec i pol dana prije održavanja eventa što samo pokazuje da je, unatoč Omnibusu, interes za temu izvještavanja itekako značajan.
čitajte lider u digitalnom izdanju
vezani članci
Hodogram nužnih aktivnosti
Steže se europski zeleni obruč oko malih poduzetnika
Što su ove godine odradila velika izlistana društva, banke i osiguravatelji, čitat ćemo iduće u prvim korporacijskim izvješćima o održivosti prema europskoj direktivi poznatoj kao CSRD. U sljedećim fazama opseg obveza širi se i na ostale. Prvi mali i srednji poduzetnici tako će 2027. morati predati izvješća o održivosti za 2026. EU upravo izrađuje standarde izvješćivanja koji bi im trebali razjasniti neka goruća pitanja
