OIEH traži pomoć Bruxellesa zbog blokade obnovljivaca u Hrvatskoj

Udruženje Obnovljivi izvori energije Hrvatske (OIEH) zajedno s udruženjima SolarPower Europe i WindEurope uputilo je Europskoj komisiji zajedničko pismo u kojem upozorava na blokadu ulaganja u obnovljive izvore energije u Hrvatskoj. Komisija se poziva da iskoristi sve instrumente kako bi potaknula Vladu Republike Hrvatske na hitno djelovanje.

 

Potpisnici apeliraju na Europsku komisiju da zatraži od Vlade RH tri ključne mjere: donošenje naknade za priključenje od nula €/kW, otvaranje tržišta uravnoteženja za obnovljive izvore te uključivanje elektrifikacije i skladištenja energije u nacionalne planove.

 

U pismu se ističe da je u Hrvatskoj blokirano 60 projekata ukupne snage 3,5 GW, od solarnih i vjetroelektrana do geotermala i baterijskih sustava, vrijednih više od tri milijarde eura. Investitori su za te projekte već uplatili 25 milijuna eura kroz energetska odobrenja, no zbog regulatornog zastoja ta odobrenja počinju istjecati krajem godine, čime bi projekti nepovratno izgubili uloženi novac. 

 

Kako je Lider ranije pisao, do blokade je došlo zbog trogodišnjeg kašnjenja Hrvatske energetske regulatorne agencije (HERA) u donošenju jedinične cijene priključenja na mrežu, iako je to zakonska obveza još od 2022. godine. 

 

- HOPS pokušava troškove modernizacije mreže, planirane prije desetak godina i nevezane za nove projekte, prebaciti na OIE projekte. Na taj način projekti poskupljuju 30 do 40 posto čime postaju neisplativi. Takav model financiranja mreže nije europska praksa, 80 posto država članica EU oslanja se na EU fondove i državni proračun, a ne na proizvođače.

 

Ministar gospodarstva još je u ožujku najavio naknadu od 0 €/kW i fleksibilne ugovore za poticanje ulaganja u baterijska skladišta, ali to obećanje još nije ispunjeno. Ako se ništa ne poduzme, čak 2,5 GW projekata bit će napušteno već idući tjedan kad prime rješenje HOPS-a, što bi značilo povlačenje tvrtki s hrvatskog tržišta i gubitak milijunskih investicija koje bi trajno smanjile cijenu energije u zemlji - navodi se u priopćenju OIEH, na čijem je čelu Maja Pokrovac.

 

Naime, Energetski institut Hrvoje Požar izradio je nedavno analizu za HOPS prema kojoj je za priključenje spomenutih elektrana potrebno uložiti 480 milijuna eura, a prema toj računici investitori bi trebali platiti za priključenje 181 €/kW, što projekte čini neisplativim. 

 

- Spomenuta analiza je upitna iz tri ključna razloga: uključuje ulaganja u prijenosnu mrežu koja su u planu više od desetljeća, a pogrešno se prikazuje kao da su ih izazvali upravo ovi projekti iz OIE. Isključuje projekte iz 2025. godine, među kojima je 691 MW samostalnih baterijskih spremnik te predviđa preopterećenja mreže u nerealnom scenariju. Zbog ovako postavljenih pretpostavki, troškovi koje će HOPS prenijeti na proizvođače energije bit će nerealno visoki, što znači da će veliki broj projekata biti napušten te Hrvatska riskira gubitak milijardi eura investicija, ali i dugoročno niže cijene električne energije koje bi ti projekti donijeli - objasnili su iz OIEH.

U pismu poslanom Komisiji naglašava se da je hrvatsko tržište uravnoteženja trenutno nefunkcionalno. HEP Proizvodnja praktički je jedini pružatelj tih usluga, dok je HOPS, koji bi trebao osigurati tržišnu nabavu, također u vlasništvu HEP-a, što stvara sukob interesa i narušava tržišno natjecanje. Unatoč tehničkoj sposobnosti, solarnim i vjetroelektranama onemogućeno je sudjelovanje, pa HOPS često aktivira najskuplje usluge, čak i u trenucima visoke proizvodnje iz obnovljivih izvora, što krši načela EU prema kojima usluge uravnoteženja moraju odražavati stvarne troškove operatora mreže.

 

Kritizira se i izostanak ozbiljne strategije elektrifikacije. U 2022. udio obnovljive energije u prometu bio je tek 2,4 posto, od čega svega 0,2 posto električne energije iz OIE, dok je cilj do 2030. skromnih 5,8 posto, višestruko manje od europskih ambicija. Također, podsjeća se i da je Hrvatska već podvrgnuta postupku zbog povrede prava EU, jer kasni u provedbi Direktiva RED II i RED III.

 

- Bez hitne deblokade OIE projekata Hrvatska će izgubiti investicije, povećati uvoz fosilne energije, koji već sada prelazi 25 posto i promašiti europski i svoj cilj da do 2030. najmanje 42,5 posto potrošnje energije dolazi iz obnovljivih izvora - navodi se u priopćenju.

 

Sve ove, kao i druge probleme, primjerice neraspisivanje natječaja za energetska odobrenja na državnoj zemlji, dvostruko veće naknade za gospodarenje fotonaponskim panelima, OIEH je ranije komunicirao s nadležnim ministarstvom i institucijama uključenima u energetske procese, no bez konkretnih pomaka. 

 

- U posljednjih godinu dana svakog mjeseca slali smo Ministarstvu gospodarstva dopise u kojima smo detaljno upozoravali na probleme i posljedice te nudili konkretna rješenja. Nažalost, nerad Ministarstva gospodarstva u pogledu raspisivanja natječaja za dodjelu energetskog odobrenja na državnom zemljištu već vodi prema tome da pojedinim projektima isteknu druge dozvole koje su u međuvremenu ishodili. Smatramo da je nužno da resorna ministarstva usuglase kako rok valjanosti dozvola ne smije teći u razdoblju od podnošenja urednog iskaza interesa do raspisivanja javnog natječaja.

 

Istom logikom, Ministarstvo gospodarstva ne smije ukidati energetska odobrenja projektima čiji je razvoj izravno zaustavljen nedonošenjem naknade za priključenje na mrežu. Nažalost, umjesto akcije i dogovora, suočavamo se s višegodišnjim odgađanjem i prebacivanjem odgovornosti, što dodatno povećava neizvjesnost za investitore i usporava razvoj obnovljivih izvora energije u Hrvatskoj - zaključuju u OIEH.