Patenti: Blago onom tko god da je izumio grmoliku lubenicu

Svima se ponekad dogodi da ugledaju neki predmet ili stvar i pomisle: pa tko bi se toga sjetio?! U svijetu tehnološkog napretka i neprestane potrage za inovacijama patenti su osnova za zaštitu intelektualnog prava, ali i poticanje kreativnosti. Međutim, dok su mnogi patenti tijekom povijesti donosili revolucionarne ideje i inovacije koje unapređuju društvo, postoje i oni koji izazivaju podsmijeh, ali i zabrinutost.

Ekstremni presedan

Prije koji dan Europski patentni ured (EPO) odbio je prigovor uložen protiv BASF-ova patenta na lubenice s grmolikim rastom. BASF je inače jedna od vodećih kemijskih kompanija u svijetu, pa nije čudno da je organizacija naziva Nema patenata na sjemenkama (No Patents on Seeds!) uložila prigovor na BASF-ov patent. Organizacija tvrdi da patent nije inventivan te da su patenti na konvencionalno uzgojene vrste biljaka zabranjeni.

Naime, grmoliki rast biljaka bila je slučajna pojava i, prema opisu patenta, biljke su bile jednostavno otkriće u kućnom vrtu. EPO je odobrio patent 2021. jer je vlasnik patenta primijenio dodatnu dobro utvrđenu metodu (za stvaranje triploidnih biljaka) za smanjenje broja sjemenki. No jasno je da se ni primijenjena metoda ni otkrivanje grmolikog rasta ne temelje na izumu.

Christoph Then, koordinator u No Patents on Seeds!, kaže da je odluka EPO-a u izravnoj suprotnosti sa zakonom i temeljnim načelima patentnog sustava.

– Nitko ne može polagati pravo na izum ako se otkriće kombinira s dobro poznatim metodama, a rezultati nisu iznenađujući. Ozbiljno se krše zabrane patentibilnosti konvencionalno uzgojenih biljaka. Ta odluka postavlja ekstremni presedan u pogledu doživotnih patenata – rekao je Then.

Povlastica velikih

Prema europskom patentnom pravu, patenti na biljnim sortama općenito su zabranjeni, a mogu se odobriti samo ako su karakteristike biljke dobivene genetskim inženjeringom. Inače, organizacija No Patents on Seeds! svakodnevno prati nove patente te se bori protiv sve većeg broja patenata na biljke i sjemenke, što naravno negativno utječe na poljoprivrednike, uzgajivače, inovacije i biološku raznolikost. Također, u njoj smatraju da su takvi patenti ‘zloporaba patentnog prava i da dovode u opasnost pristup osnovnim resursima u poljoprivredi i proizvodnji hrane.‘

U Europi zakon o zaštiti biljnih sorti jamči da se oplemenjivači mogu koristiti svim konvencionalno uzgojenim sortama za uzgoj. Nasuprot tome, patenti se mogu upotrijebiti za ometanje ili blokiranje pristupa bioraznolikosti, koja je potrebna svim uzgajivačima.

– Ako se takvi patenti dodijele, dugoročno mogu opstati samo velike tvrtke, koje će onda odlučivati ​​što će se uzgajati i ubirati, kao i koja će se hrana plasirati na tržište po kojoj cijeni – smatraju iz organizacije No Patents on Seeds!.

Organizacija se planira žaliti na odluku EPU-a i zahtijeva od političara da ozbiljno shvate svoju odgovornost i napokon provedu postojeće zabrane u patentnom pravu, jer se patenti na konvencionalno uzgojene biljke i životinje moraju zaustaviti. Austrijska vlada već je odlučila izmijeniti nacionalne patentne zakone kao prvi korak, a uskoro bi mogle uslijediti i druge europske zemlje, čemu se iz te organizacije toplo nadaju. I dok se u Europi vodi bitka oko patentiranih sjemenki, u drugim dijelovima svijeta cvjetaju novi izumi i ideje.

Dominacija Kine

Osim Europskog patentnog ureda, postoji i krovna organizacija koja djeluje pod UN-om. Svjetska organizacija za intelektualno vlasništvo (WIPO) prati stotine tisuća patenata u različitim industrijama, ali prati iz kojih zemalja svi ti patenti i dolaze. Neke zemlje naravno prednjače u prijavi patenata, a prema podacima WIPO-a za 2021. godinu, od 1,608.375 patenata u više područja, čak 87 posto odobreno je inovatorima iz samo šest zemalja. Na čelu te kolone stoji Kina, koja je u posljednjih nekoliko godina naglo povećala broj prijavljenih patenata. Od 36 polja ili sektora koje WIPO pregledava, Kina je bila na vrhu ljestvice u njih čak 29, uključujući računalne tehnologije, električne strojeve i digitalne komunikacije. Usredotočenost kineske vlade na inovacije dovela je do toga da su podnositelji zahtjeva iz zemlje dobili 38 posto od 1,6 milijuna patenata odobrenih 2021. godine.

Nakon Kine, tu su Sjedinjene Američke Države, koje su dom najvećih svjetskih tehnoloških kompanija. Međutim, iako je u SAD-u velika koncentracija lumena i izumitelja, 2021. odobreno im je tek nešto više od 286 tisuća patenata, što nije malo, ali u usporedbi s Kinom ipak je. To sigurno ne godi SAD-u, ali vjerojatno mu je lakše jer je sa svojim patentima prednjačilo u četiri polja. To su medicinska tehnologija, motori i turbine, osnovni komunikacijski procesi i nepoznato (za izume koji se ne mogu pripisati nekom području).

Ne zaostaje ni Japan s 256.890 odobrenih patenata. Japan dominira nad drugim nacijama na polju poluvodiča, optike, namještaja i igara, učvrstivši svoju dobro zasluženu reputaciju zemlje tehnološke inovacije. Podnositelji zahtjeva ‘nepoznatog‘ podrijetla, za koje se nije moglo utvrditi državljanstvo ili država prebivališta izumiteljica ili izumitelja, činili su 24.677 odobrenih patenata.

Gdje smo mi

Što se Hrvatske tiče, također su zadnji objavljeni podaci oni za 2021. godinu. Državnom zavodu za intelektualno vlasništvo (DZIV) u 2021. podneseno je 88 prijava patenata. Od toga je 77 prijava domaćih i 11 stranih prijavitelja. Od ukupnog broja prijava domaćih prijavitelja, 68,8 posto patenata prijavile su fizičke osobe, a 31,2 posto pravne osobe. Kod stranih prijavitelja fizičke osobe imale su 72,7 posto prijava, a pravne osobe 27,3 posto prijava. Ako pogledamo prijave patenata prema tehničkom području, u 2021. najveći udio prijava bio je u području općeg strojarstva (37%), slijedi područje kemije (30,1%), a najmanji broj prijava bio je iz područja mjeriteljstva (9,2%). U konačnici je od 88 prijava patenata priznato tek 58.

Ako pogledamo brojeve, Hrvatska se u EU-u nalazi na predzadnjem mjestu prema broju registriranih patenata, što znači da smo bolji samo od Rumunjske, koja drži začelje te ljestvice. Prema podacima EPO-a, Hrvatska je 2018. imala 3,4 patenta na milijun stanovnika. Rumunjska kao zadnja je imala 2,4 patenta na milijun stanovnika, a recimo Slovenija je imala 38 patenata na milijuna stanovnika. Prosjek pak Unije za tu 2018. godinu iznosio je čak 139 patenata na milijun stanovnika, što najbolje pokazuje gdje se nalazimo kada se priča o kreativnosti, izumima i patentima.

Kako predati patent

U Hrvatskoj se patenti prijavljuju Državnom zavodu za intelektualno vlasništvo. Za podnošenje prijave potrebno je ispuniti patentnu prijavu, koja sadrži opis izuma, patentne zahtjeve, sažetak te crteže ako se na njih poziva u opisu izuma. Pri podnošenju potrebno je dostaviti i dokaz o uplati troškova postupka i upravnih pristojbi te spomenuti tekst patentne prijave.

Postupak priznanja patenta počinje podnošenjem prijave Zavodu. Nakon utvrđivanja datuma podnošenja, počinje teći zakonsko razdoblje od 18 mjeseci tijekom kojeg se tehnički sadržaj prijave čuva u tajnosti. Tijekom tog razdoblja provodi se formalna provjera patentne prijave, čime se utvrđuje ispunjava li ona sve zakonske uvjete za objavu. Prijava se nakon 18-mjesečnog razdoblja objavljuje u Hrvatskom glasniku intelektualnog vlasništva. Važno je napomenuti da iako postupak priznanja patenta može potrajati i nekoliko godina, zaštita se uvjetno ostvaruje od datuma podnošenja prijave patenta. Također, postoje i određeni troškovi prilikom prijave patenta, koji u pravilu nisu preveliki. I za kraj treba dodati da zaštita patenta traje 20 godina i vrijedi samo na teritoriju zemlje u kojoj je pravo priznato.

UPUTE ZA IZUMITELJE Što patent mora zadovoljiti

Suštinski uvjeti koje neki izum mora zadovoljiti za priznanje patenta jesu novost u odnosu na postojeće stanje tehnike, inventivna razina (tj. neočiglednost onome koji je upoznat s dotičnim tehničkim područjem) i industrijska primjenjivost (tj. praktična primjenjivost u industrijskom opsegu). Patent se stječe priznanjem od ovlaštenog tijela, u pravilu na temelju ispitivanja prijave patenta koja opisuje izum na zakonom propisani način. Ovlašteno tijelo može biti nacionalni patentni ured (u Republici Hrvatskoj je to Državni zavod za intelektualno vlasništvo), ali i regionalni patentni ured koji ispituje prijavu patenta za više zemalja neke regije (za Republiku Hrvatsku kao članicu Europske patentne organizacije to je Europski patentni ured). Zaštita patentom ostvaruje se prema teritorijalnom načelu, tj. vrijedi samo na teritoriju one države ili regije u kojoj je priznat. Da bi ostvario patentnu zaštitu za svoj izum, prijavitelj je u postupku za priznanje patenta dužan otkriti tehničke detalje svog izuma u opsegu koji omogućuje stručnjaku iz predmetnog područja izradu ili upotrebu izuma. Takav opis izuma postaje, nakon propisanog razdoblja tajnosti, javno dostupan svim zainteresiranima. Drugim riječima, patentni je sustav ustvari neka vrsta razmjene u kojoj izumitelj pristaje otkriti društvu pojedinosti svog izuma, kako bi se omogućio tehnološki napredak, u zamjenu za pravo isključiva raspolaganja tijekom odeđenog razdoblja. (Izvor: Državni zavod za intelektualno vlasništvo)

TOP 6 Bizarni patenti

Unatrag dva i pol stoljeća patentirane su impresivne stvari. Svjetska organizacija za intelektualno vlasništva probrala je neke neobične patente koji se baš i ne sreću na tržištu.

1. Čuvar brkova (1876.)

Izumitelj: V. A. Gates

Broj patenta: 176.175

Štitnik za brkove koji je 18. travnja 1876. patentirao je V. A. Gates duhovito je rješenje za zaštitu brkova (i ugleda) tijekom blagdanskih gozbi. ‘Zakrivljeni i konkavni štit, koji može biti izrađen od vulkanizirane gume, metala ili bilo kojeg drugog prikladnog materijala‘ obećava da će vaše brkove zaštititi od opasnosti dok se pretjeruje u uživanju u jelu.

2. Naprava za buđenje ljudi iz sna (1882.)

Izumitelj: Samuel S. Applegate

Broj patenta: 256.265

Uređaj za buđenje osoba iz sna koji je Samuel S. Applegate patentirao 11. travnja 1882. skup je malih blokova napravljenih ‘od svijetlog drva, po mogućnosti pluta‘ koji se automatski otpuštaju i ‘padaju na lice spavača‘ kad se alarm oglasi. U patentnoj prijavi napomenuo je da blokovi, nakon udaranja u lice spavača, uzrokuju bol.

3. Štitnici za uši za životinje (1980.)

Izumitelj: James D. Williams

Broj patenta: 4,233.942

Štitnike za uši za životinje koje je patentirao James D. Williams 18. studenoga 1980. opisao je kao lagan, podesiv uređaj jednostavan za korištenje koji će ‘zaštititi uši dugouhih životinja, posebno pasa, da ne dođu u kontakt s njihovom hranom ili pićem dok jedu. Može se, navodi se u prijavi, izum ukrasiti ‘tako da se poboljša izgled životinje u očima njezina vlasnika i drugih.‘

4. Maska za lice protiv jela (1982.)

Izumiteljica: Lucy L. Barmby

Broj patenta: 4,344.424

Inventivna Lucy L. Barmby patentirala je Masku za lice protiv jela 17. kolovoza 1982., uglavnom za one koji su ‘konstantno izloženi hrani, kao što su kuhari, kuharice, restoransko osoblje i slično‘. Uređaj korisniku omogućava disanje i razgovor, zaključava se malim lokotom i može se upotrijebiti u borbi protiv nezdravih navika – od prejedanja do pušenja.

5. Staklenička kaciga (1986.)

Izumitelj: Waldemar Anguita

Broj patenta: 4,605.000

Izumitelj Waldemar Anguita dizajnirao je prijenosnu ‘stakleničku kacigu‘ (koja korisniku omogućuje da ‘udiše kisik koji ispuštaju biljke‘. Izum koji je patentirao 12. kolovoza 1986. opremljen je uređajima za sluh i govor.

6. Hlače za sanjke (1996.)

Izumitelj: Brent L. Farley

Broj patenta: 5,573.256

Hlače za sanjkanje koje je 12. studenoga 1996. patentirao Brent L. Farley nikako da uđu u modu iako ih krase impresivne performanse. Sastoje se od sjedala za klizanje i remenja za noge i struk i ‘ergonomski su konfigurirane da odgovaraju obliku ljudskog tijela‘. Nakon što u njima stignete na odredište, jednostavno možete preklopiti donji dio sanjki i ponosno prošetati do svog ureda.

Izvor: Svjetska organizacija za intelektualno vlasništvo