Biznis i politika
StoryEditor

Ministar financija Primorac otkrio tko će plaćati novi porez

17. Studeni 2022.
DAN VELIKIH PLANOVA 2019 Marko Primoracfoto Ratko Mavar

Ministar financija Marko Primorac danas je predstavio nacrt prijedloga zakona o dodatnom porezu na dobit, koji će plaćati kompanije s prihodima u 2022. većim od 300 milijuna kuna, po stopi od 33 posto, no samo na dobit veći od 20 posto u odnosu na četverogodišnji prosjek.

- Porezna osnovica bit će utvrđena na način da se izračuna prosjek dobiti koju su poduzetnici ostvarili u četverogodišnjem razdoblju prije 2022. godine, dakle u 2018., 2019., 2020. i 2021. godini, i na prosjek te četverogodišnje dobiti dodat će se 20 posto. Sve ono što je povrh toga, bit će oporezovano dodatnim porezom na dobit po stopi od 33 posto - izvijestio je Primorac na konferenciji za medije nakon sjednice Vlade.

Primorac je istaknuo da je porez namijenjen redistribuciji profita poreznih obveznika i da mu cilj nije kažnjavanje poduzetnika niti oduzimanje nečije stečene zarade. No, poručio je da u ovim teškim okolnostima za građane i poduzetnike, u kojima solidarnost treba doći do izražaja, i gdje svatko mora podnijeti teret krize, opravdano i pravedno uvesti jedan ovakav porez kojim će se oporezovati najveći porezni obveznici koji su, unatoč i teškim okolnostima, ostvarili značajne razine dobiti.

Porez je prije svega namijenjen redistribuciji profita poreznih obveznika koji će u 2021. godini ostvariti razine profita koji su značajni. U okolnostima u kojima svatko od nas treba podnijeti dio tereta ove krize i pomoći svima kojima je pomoć potrebna, rekao je Primorac. 

- Oni čiji je prihod bio veći od 300 milijuna kuna plaćat će ekstraprofit -  dodao je.

Sredstva će biti redistribuirana isključivo i ciljano građanima kojima je pomoć najpotrebnija, kao što su umirovljenici s najnižim mirovinama, primatelji minimalne zajamčene naknade ili primatelji dječjeg doplatka. Pritom, Primorac je istaknuo da je u cijelom procesu Vladi izuzetno bitna transparentnost, stoga će biti vrlo detaljno prikazani prihodi prikupljeni novim porezom, kao i namjena njihovog korištenja.

Ministar je istaknuo da će Prijedlog zakona danas biti upućen u javno savjetovanje.

- Nadamo se da će kroz savjetovanje i saborsku proceduru donijeti konačni zakon koji će biti prihvatljiv i da će on biti prihvatljiv i poreznim obveznicima koji će ga plaćati -  rekao je.

Porez će biti jednokratan, a obuhvaćat će kompanije iz svih sektora

Porez je jednokratan te će se plaćati samo na dobit ostvarenu u 2022. godini, a obuhvaćat će sve kompanije, bez obzira iz kojeg sektora dolaze.

S obzirom da 2022. još nije završila, analize i simulacije su rađene na 2021. godini u odnosu na prethodno četverogodišnje razdoblje, a primjenjujući kriterije prijedloga zakona u toj godini bi bilo nešto više od 200 obveznika dodatnog poreza na dobit, a ukupan porezni prihod bi bio oko dvije milijarde kuna.

Porez će se, dakle, odnositi na 2022., a bit će naplaćen u 2023. godini.

- Nadamo se da će kroz savjetovanje i saborsku proceduru donijeti konačni zakon koji će biti prihvatljiv i da će on biti prihvatljiv i poreznim obveznicima koji će ga plaćati -  rekao je.Oni čiji je prihod bio veći od 300 milijuna kuna plaćat će ekstraprofit. Imat će stopu od 18 posto poreza na dobit te dodatan porez koji će ovisiti o razini profita u 2022. koja će biti iznad razine od 20 posto od prosjeka u zadnje 4 godine.

Ako je nekome dobit rasla sto postu u odnosu na rast zadnje 4 godine, njemu će efektivna porezna stopa biti oko 30 posto poreznog opterećenja po novom izračunu.

Tiče se svih poduzetnika, ne samo energetski sektor.

Ukupan porezni prihod bi bio 2 milijarde kuna, i u ovo bi ulazilo oko 200 najvećih poduzetnika, ako gledamo podatke za 2021. Što će biti za 2022. vidjet ćemo.

- Mi ćemo ih koristiti isključivo najugroženijima, dakle ne za punjenje državnog proračuna. To je jednokratan porez za 2022. godinu - rekao je ministar.

Rekao je i koji bi sektori trebali biti pogođeni ovim porezom.

- To bi bila prerađivačka industrija, uz napomenu da je u prerađivačkoj industriji i INA, sektor trgovine, građevinarstva i financijska industrija dominantno. Ima tu i tamo i netko iz drugih sektora. Turizam u 2021. godini nije bio dominatan, ali vidjet ćemo što će biti u 2022.- rekao je ministar.

Dodao je da ‘smo kao država pomagali svim subjektima, snižavali smo npr PDV, stvarali smo okruženje za sve poduzetnike u kojima im omogućavamo razvoj, svim našim naporima, od uvođenja eura, pristupanja Schengenu‘.

- Poduzetnici mogu biti uvjereni da je ova vlada predana stvaranju pozitivnog okruženja za poduzetnike. Nitko nam ne može govoriti da smo protiv poduzetnika - rekao je. 

Na pitanje je li siguran da će se izglasati taj porez, rekao je kako su svi podržali ovaj prijedlog kakav upućujemo u javno savjetovanje, te da sumja da bi bilo tko imao što protiv ovakvog poreza.

Prije izjave ministra, održana je sjednica Vlade, a na dnevnom su redu su između ostaloga i prijedlozi izmjena i dopuna četiriju zakona koje će Vlada uputiti u hitnu saborsku proceduru - Zakona o ustanovama, Zakona o udrugama, Zakona o zakladama te Zakona o trgovačkim društvima.

- Stopa inflacije je u prosjeku je viša u prosjeku 13,2 posto u odnosu na lani. Mi smo u poziciji da imamo najmanju stopu inflacije među zemljama u EU. Kumulativno zadnjih 12 mjeseci inflacija je iznosila 9.4 posto. Tu smo u sredini među članicama EU -  rekao je uvodno Plenković.

Dodao je kako se u javno savjetovanje šalje Zakon o dodatnom porezu na dobit.

- To znači da oni koji imaju više pomognu onima koji imaju manje. Smatramo da bi ovakva vrsta poreza bila solidarni doprinos. Naglašavam, ovo je kriza koja zahtijeva da oni koji imaju više pomognu onima koji imaju manje. Ne radi se o kažnjavanju onih koji su uspješni - objasnio je  je Plenković.

Dodao je da je država svojim intervencionističkim mjerama ‘napravila ogromne iskorake i dala veliku potporu‘ te da smatra kako bi ovakva vrsta poreza bio svojevrsni solidarni doprinos radi pravednije podjele tereta krize koja pogađa sve u društvu.

Cilj je da sva sredstva koja će se prikupiti iskoristimo u idućoj godini i kanaliziramo ih kao izravnu potporu onima koji su najslabiji. To je politička filozofija ovoga koraka - rekao je Plenković.

Što se tiče najnovijih pokazatelja o inflaciji, Plenković je rekao da je međugodišnji rast cijena u listopadu od prosječnih 13,2 posto, najmanja stopa među članicama EU-a koje još nisu u europodručju, a da je Hrvatska u sredini među članicama unije kada se gleda kumulativna stopa inflacije u zadnjih 12 mjeseci od 9,4 posto.

Dodao je kako je bitno nastaviti s antiinflacijskim mjerama, kako bi se viša stopa inflacije koja je po njegovim riječima prije svega uzrokovana vanjskim elementima, spustila na 5,7 posto, što je vladina projekcija za 2023. godinu.

29. siječanj 2023 16:54