Biznis i politika
StoryEditor

Počeli otkazi u privatnom sektoru: Pa tko bi želio raditi za 900 eura, kad država za SSS daje preko 1200 eura neto?

14. Ožujak 2024.

Nije nikakva tajna da, kao i brojnim drugim djelatnostima i sektorima, i u javnom sektoru nedostaje kvalitetne, pogotovo visokoobrazovane, stručne radne snage. Naravno da bi se dobrim upravljanjem ljudskim resursima i uz malo efikasnije mrkve i batine i u javnom sektoru čuda mogla napraviti, no to je proces koji bi trajao mjesecima, a možda i godinama jer bi ga država maksimalno birokratizirala pa se u njega nitko ne želi petljati.

Kako su ljudi u javnom sektoru nezadovoljni i već godinama one najkritičnije dijelove tog sektora napušta na tisuće i tisuće nezamjenjivih stručnjaka, a te se rupe ne mogu (da barem mogu!) popuniti s radnicima iz Nepala, Indije i Bangladeša, Vlada je odlučila da je pet do 12 da se ljudima u javnom sektoru povećaju plaće. Na koncu je iznos tog povećanja toliki da zbog visine plaća u javnom sektoru, već stižu najave o otkazima u realnom sektoru, ali to je, ako pitate poslodavce, bilo itekako očekivano.

Treba naravno spomenuti i kako se sve to "spretno" poklopilo sa nadolazećim izborima, uoči kojih su svi predstavnici sindikata sjetili da je "sad ili za četiri godine" tajming, pa je pred kraj veljače Vlada izglasala nove koeficijente za javni sektor koji bi prije svega radnike koji plaće primaju iz proračuna trebali zadržati odnosno zadovoljiti im rastuće predizborne apetite. I onda su objavili: državni službenici i namještenici koji imaju srednju stručnu spremu dobit će (ili su već dobili) plaću za ožujak od minimalno 1.222 eura u neto iznosu, oni sa višom stručnom spremom minimalno će dobiti 1.396 eura neto, dok će oni sa VSS-om dobiti 1.950 eura neto.

Plaće za 244 tisuće zaposlenih u prosjeku će rasti 13,5 posto, objavila je Vlada, a ukupna vrijednost te široke ruke iznosit će 880 milijuna eura. Primjerice, učitelju će plaća rasti prosječno u ožujku do 1.329 eura, administrativnom referentu do 1.100 eura, liječniku specijalistu trebala bi iznositi 2.500 eura neto. Policijskom službeniku četvrte kategorije plaća će pak rasti do 1.241 euro, a pravosudnom policajcu 1.227 eura.

Sudski savjetnik s novim predloženim višim koeficijentom 2,15 imao bi plaću za ožujak u visini 1.629 eura, carinik s koeficijentom 1,58 1,227 eura, a namještenik IV. vrste s najnižim koeficijentom 1,06 imao bi plaću 870 eura. Nadalje, katastarski referent imat će plaću od minimalno 1.382 eura, a porezni 1.326 eura. Povećani su i koeficijenti i inspektorima kojima će neto plaća biti 1.382 eura, informatičkim savjetnicima 1.558 eura neto, a zapisničarima u tijelima sudbene vlasti 1.100 eura neto. I to su samo iznosi osnovne plaće, materijalna davanja, dodaci za smjenski rad, dodatak za godine staža, božićnice, uskrsnice, dar za djecu i sl., u tu računicu ne ulaze.

Populizam na najveću potenciju

I sve bi to bilo u redu da i pojedini gospodarski sektori mogu pratiti takav rast plaća i povećavati primanja svojim radnicima, ali to u dijelu posebice proizvodne industrije nije moguće i već stižu prve najave o otkazima. Tko bi, zaista, radio u privatnom sektoru sa SSS-om za propisani minimalac koji tvrtka jedva namiruje na tržištu izložena nebrojenim rizicima i noseći se hrpetinama birokratskih izazova, kad se posao u javnom sektoru danas dobiva bez veze, bez omotnice, bez mita i korupcije, a uz to - plaće su primamljive.

- Već smo imali nekoliko najava o otkazu. Pa ljudi iz administracije nam se zahvaljuju na suradnji, kod nas mogu zaraditi oko 900 eura neto, a u državnoj službi oko 1.200 eura neto. Pa s jedne strane ih razumijem, ali ne shvaćam Vladu? Tko će im puniti proračun, ako mi svi stavimo ključ u bravu jer ljudi nema - zapitao se jedan poduzetnik iz privatnog sektora. Osim toga, dodaje, materijalna prava kakva su ispregovarali sindikati u javnim i državnim službama on ne može pratiti. Pa njemu je, navodi, problem i kad djelatnik ode na bolovanje.

- I sad kad mene napusti cijela administracija, koga ću ja realno zaposliti. To nije posao koji može raditi stranac, u skladištu više nemam ni jednog domaćeg čovjeka - žali se poduzetnik ističući da postoji samo jedan razlog zašto o tome ne želi javno govoriti: čim je, kaže, kritičniji prema neki rješenjima koja dolaze iz Banskih dvora, dolazi mu inspekcija.

- Onda nam traže dlaku u jajetu, a to mi se ne da ponovno prolaziti - ističe poduzetnik koji više ne može podnijeti trošak povećanja plaća kako bi zadržao radnike. Neke sudbonosne odluke morat će, zaključuje, donijeti.

Poseban problem sa zadržavanjem djelatnika imat će i industrije koje su okrenute izvozu i čija se proizvodnja bazira na inovativnim rješenjima. Žele li zadržati kvalitetne radnike svih sprema, morat će povećati plaće, no to neće biti ni jednostavno ni lako, jer cijena njihovog konačnog proizvoda dogovara se mjesecima, čak i godinu dana unaprijed. Takva je situacija u brodogradilištu Tehnomont.

- Rast plaća mora pratiti razvoj, tako je kod nas u sektoru, a tako bi trebala razmišljati i država - ističe Gordana Deranja ističući da je ovaj potez Vlade populizam na najveću potenciju.

U Hrvatskoj udruzi poslodavaca (HUP) nisu htjeli dati svoje jasno mišljenje o tome kako će rast plaća u javnom i državnom sektoru utjecati na one koje oni predstavljaju, no iz kuloara se može čuti da je rast koji je Vlada dogovorila sa sindikatima uoči izbora očit pokazatelj da se želi osvojiti još jedan mandat po svaku cijenu.

30. ožujak 2024 10:12