Koliko je građana do kraja ožujka popunilo obrasce i koliko će u konačnici biti obveznika poreza na nekretnine za sada nije poznato
U ožujku ove godine zabilježen je značajan porast broja promjene prebivališta unutar Republike Hrvatske – ukupno 18.624 promjene, pokazuju podaci Ministarstva unutarnjih poslova. Usporedbe radi, u istom mjesecu prošle godine bilo ih je 10.792, što predstavlja povećanje od čak 73 posto u samo godinu dana.
S obzirom da su se podaci bitni za oporezivanje poreza na nekretnine trebali prijaviti do 31. ožujka, nije teško pretpostaviti da je upravo jedan od razloga ovako izraženog porasta ‘preseljenja’, odnosno promjene prebivališta, primjena poreza na nekretnine uvedena početkom ove godine. Odnosno, da su promjene prebivališta motivirane fiskalnim razlozima.
Prema izmjenama Zakonu o lokalnim porezima, porez se ne plaća na nekretninu koja služi za stalno stanovanje, a rješenje o porezu na nekretnine donosi se za kalendarsku godinu prema stanju, namjeni i vlasništvu nekretnine utvrđenima na dan 31. ožujka godine za koju se utvrđuje porez. Upravo ta odredba vjerojatno je potaknula tisuće građana da prebivalište prijave u nekretninama koje realno koriste, no do sada nisu prijavili prebivalište tamo gdje žive, ali vjerojatno i dio onih koji promjenom prebivališta žele izbjeći plaćanje poreza na drugu nekretninu.
Koliko je do kraja ožujka građana popunilo obrasce s ciljem prijave podataka bitnih za oporezivanje ili podataka za oslobođenja od plaćanja poreza na nekretnine, kao i koliko će u konačnici biti obveznika ovog poreza, za sada nije poznato. Stvarni učinak poreza na nekretnine, kao i njegovi društveni i fiskalni odjeci, biti će jasniji tek nakon dužeg razdoblja provedbe i detaljne analize podataka o broju obveznika i prihodima jedinica lokalne samouprave po ovoj osnovi.