Saborski Odbor za financije i državni proračun u četvrtak je podržao imenovanje Marka Primorca za ministra financija, koji je između ostalog poručio da trenutno nije vrijeme za uvođenje poreza na nekretnine, a apostrofirao je i potrebu daljnjeg poreznog rasterećenja te brige za socijalno najugroženije.
Zajedno s uvodnim dijelom sjednice, u kojem je Primorca predstavio predsjednik Vlade Andrej Plenković, predstavljanje je potrajalo više od dva i pol sata, na kojem je Primorac odgovorio na brojna pitanja članova odbora, pa tako i ono o potencijalnom uvođenju poreza na nekretnine, koje mu je postavio Zvonimir Troskot.
- To je najbolji izbor financiranja lokalnih jedinica (...) i apsolutno sam bio za uvođenje tog poreza i žao mi je što ga vlada nije uvela na početku mandata, kao i što nije uveden za prošle vlade. Apsolutno mislim da ga je trebalo uvesti - poručio je Primorac, dodajući da taj porez nedostaje u fiskalnom instrumentariju te da ga većina uređenih država ima.
No, s obzirom na situaciju u kojoj se nalazimo i rastuće stope inflacije, Primorac je ocijenio da definitivno nije vrijeme za uvođenje poreza na nekretnine.
- Osobno sigurno neću raditi na tome da se taj porez uvede. Ne u ovim okolnostima (...) Osobno bih bio najsretniji da ga ja uvedem, jer sam apsolutno za njega. Međutim, svjestan sam činjenice kako trenutno vrijeme nije za samopromociju i ostvarivanje nekakvih osobnih ambicija, već je vrijeme za razboritost, smirenost i brigu za građane - izjavio je Primorac.
Mišljenja je da je imovina, posebno kada je riječ o nekretninama, 'podoporezovana', čime se stvorila svojevrsna 'porezna oaza', pri čemu se mnogi žele baviti rentijerstvom.
- Smatram da bi porezno opterećenje trebalo pravednije rasporediti te da bi dodatno trebalo pomoći građanima s najnižim dohocima. Ne 'rentaju' nekretnine oni koji su ugroženi već oni koji imaju višak nekretnina. U idućim koracima, ako dođe do preraspodjele poreznog opterećenja, osobno ću se zalagati da to bude upravo u tom smjeru - poručio je Primorac.
Primorac je izvanredni profesor na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu, a bavi se javnim i lokalnim financijama te upravljanjem javnim dugom. Poručio je da je u najbitinijim segmentima apsolutno upoznat s resorom te da će vrlo brzo 'pohvatati konce'. Svjestan je izazova, a iako odluka nije bila laka, kandidaturu je odlučio prihvatiti, ocijenivši da je to 'apsolutno odgovorno i domoljubno'.
Ograničeni instrumenti fiskalne politike za borbu protiv inflacije
Govoreći o borbi protiv inflacije, istaknuo je da je u okviru fiskalne politike instrumentarij tu relativno ograničen.
- Standardni aparat za borbu protiv inflacije je prije svega monetarna politika - napomenuo je, no i dodao da se u aktualnim okolnostima i monetarna politika nalazi u izazovnim trenucima, jer podizanje kamatnih stopa može negativno utjecati na gospodarski rast i dovesti do recesije.
Fiskalna politika se s jedne strane protiv inflacije može boriti smanjenjem državnih rashoda ili pak povećanjem poreza, pri čemu je Primorac poručio da potonje 'apsolutno u ovim okolnostima ne dolazi u obzir'.
- Ukoliko u petak preuzmem ovu dužnost, apsolutno ću svo svoje znanje i resurse usmjeriti prema poreznom rasterećenju i brizi za građane. Dakle, fiskalna politika u ovom segmentu i ovim okolnostima ne može biti učinkovita za borbu protiv inflacije, ali mora biti učinkovita u tome da pomogne građanima prebroditi krizu koja je pred nama - poručio je Primorac.
Rekao je i da 'nije mađioničar', pa ukoliko dođe do recesije u Europi, ona će se sigurno preliti i na Hrvatsku.
Posebna briga za socijalno najugroženije
Odgovarajući SDP-ovom Branku Grčiću, apostrofirao je da je u ovom trenutku potrebna velika briga za gospodarstvenike, a tu je i potreba posebne brige za socijalno najugroženije.
Istaknuo je da inflacija znatno manje utječe na one s višim prihodima pa tako, kada će se raspravljati o novom jesenskom paketu mjera za ublažavanje posljedica inflacije, Primorac će se zalagati da se potpore ne distribuiraju svima, već da se snažnije pomogne onima s najnižim primanjima.
Rekao je i da se proračun puni nešto bolje no u okolnostima kad inflacija nije prisutna, no i zbog usklađivanja mirovina i rasta plaća postoji snažan pritisak na rashodnu stranu proračuna.
Naime, Grčić je poručio da bi jedan od fokusa novog anti-inflacijskog paketa trebala biti pomoć poduzetnicima putem subvencija i smanjenja PDV-a za električnu energiju, s obzirom da su im računi za struju porasli i do tri puta. Također, mišljenja je da socijalne naknade moraju imati model kontinuiranog usklađivanja s inflacijom.
Bivši ministar financija Boris Lalovac upozorio je Primorca da će mnogi, pa tako i drugi ministri, od njega tražiti brojne financijske ustupke, pri čemu je njemu, za razliku od Zdravka Marića, otegotna okolnost to što neće biti i potpredsjednik vlade.
Sličnog mišljenja je i Lalovčev stranački kolega Siniša Hajdaš-Dončić, koji je upozorio da javne ustanove na području Krapinsko-zagorske županije, poput škola i zdravstvenih ustanova, trenutno potpisuju ugovore za plin i električnu energiju koji će dovesti do porasta iznosa računa od 3-4 puta, a zanimalo ga je što će Vlada učiniti da amortizira taj udar.
Primorac je rekao da je problema svjestan, a da će zajedno s resornim ministrima, zdravstva i gospodarstva, tražiti rješenje za te izazove.
Govoreći o daljnjim poreznim rasterećenjima, kazao je da je fiskalni prostor u okviru porezu na dohodak ograničen, no da mu se svidio HUP-ov prijedlog o korekciji doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje.
- O tome ćemo apsolutno razgovarati (...) Ali to ne znači da najavljujem korekciju doprinosa, već govorim kao osoba koja razumije javne financije. To su ti nekakvi 'džepovi' koji su nam ostali i koje možemo iskoristiti - kazao je Primorac, odgovarajući glavnoj ekonomistici Hrvatske udruge poslodavaca Ivi Tomić.
Primorac o tvrtki i obrtu: Nije bilo nikakve utaje ili izbjegavanja poreza
Marijana Puljak i Mirela Ahmetović problematizirali su to što je Primorac, o čemu su mediji već ranije pisali, istovremeno na istoj adresi imao registriran i obrt i tvrtku, na što Porezna uprava ne gleda blagonaklono, već kao na signal za potencijalno izbjegavanje plaćanja poreza.
Primorac je pojasnio da je u rujnu 2020. otvorio paušalni obrt, kao najjednostavnij pravni oblik za obavljanje savjetničkih usluga koje je pružao brojnim institucijama. S obzirom na rast poslovne aktivnosti, u travnju 2021. je otvorio d.o.o. i počeo postupno s obrta prenositi poslovanje na novu tvrtku.
- U tom 'cijelom poslu' nije bilo nikakve utaje ili izbjegavanja bilo kakvog poreza - istaknuo je Primorac, apostrofirajući da je 2021. ušao u sustav PDV-a.
- Ja sam sa svojim primicima iz obrta, i svojim ostalim primicima koje sam imao, prešao razinu od 300 tisuća kuna i bio sam kao fizička osoba u sustavu PDV-a - rekao je Primorac.
Dodao je i da tvrtka i obrt nemaju dugova, a da poslovanje neće prebacivati na nekog drugog, već ih ugasiti.
Ahmetović je zanimalo i kako je s novom tvrtkom dobio posao koji je odradio za Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU-a, za koji, s obzirom da mu je vrijednost bila ispod 70 tisuća kuna, nije postojala potreba provođenja javnog natječaja.
Primorac je rekao da je taj posao dobio zbog svojih referenci i jer su ljudi znali njegove kvalitete i ekspertizu, pri čemu je ponudu 'prakitčki dostavio na traženje'.
- Jesu li se oni još nekome javili, ja to u tom trenutku nisam znao niti sam to propitivao - ustvrdio je Primorac.