Hrvatska je među najkonkurentnijim državama u Europskoj uniji kada je riječ o oporezivanju rada i kapitala, istaknuo je u petak ministar financija Marko Primorac na 7. Poreznoj konferenciji koja se u organizaciji zagrebačkog Ekonomskog fakulteta i tvrtke Deloitte Hrvatska održala u Zagrebu. U svom predavanju pod nazivom ‘Izazovi porezne politike u Hrvatskoj‘ Primorac je predstavio i novi portal porezne konkurentnosti na kojem se mogu pronaći podaci koliko je porezno opterećenje u Hrvatskoj u odnosu na ostale članice EU, zatim kolike su stope poreza u pojedinim gradovima i općinama u Hrvatskoj, a tu su i statistički podaci za koje je Porezna uprava najviše dobivala upita od medija.
Poreze nam plaćaju i stranci
Podaci s tog portala pokazuju kako nije točna teza da je porezno opterećenje u Hrvatskoj (pre)veliko, kazao je ministar financija prisnaživši to činjenicom da je u posljednjih nekoliko godina BDP rastao brže od poreznih prihoda. - Neizravni porezi imaju udjel od 19 posto u BDP-u, ponajviše zbog visokih prihoda od PDV-a - naglasio je Primorac. Kad je već riječ o tom najpoznatijem porezu, usporedba pokazuje da imamo drugu najvišu stopu u EU, nakon Mađarske gdje je stopa PDV-a postavljena na 27 posto.
Međutim, po implicitnoj stopi na petoj smo poziciji u Europi jer se na mnoštvo proizvoda u Hrvatskoj obračunavaju dvije snižene stope PDV-a, naglasio je ministar financija. Prema njegovim riječima, smanjenje stope PDV-a nije uputno jer je iskustvo pokazalo da se samo prelijeva u povećanje marži.
Hrvatski porezni sustav postavljen je tako da dominantno oporezuje potrošnju. Glavna prednost takvog modela, po Primorčevim riječima, jest što je time porezno opterećenje dijelom prenijeto i na nerezidente (odnosno strane turiste), a ne samo na domaće građane. Kad je riječ o oporezivanju kapitala, odnosno dobiti koju poduzetnici povlače iz svojih poduzeća, ministar Primorac je istaknuo kako porezi od kapitala čine tek 12 posto ukupnih poreznih prihoda u Hrvatskoj, a u EU više od petine.
Porez na dobit u Hrvatskoj se naplaćuje po stopi od 10 i 18 posto. Primorac tvrdi da smo po višoj stopi tog poreza na 7. mjestu u EU, odnosno šest država ima nižu stopu. No, porez po stopi od 10 posto - koju osim nas ima još samo Bugarska - plaća čak 91 posto obveznika, naglasio je ministar financija. Kada je riječ o oporezivanjuu dohotka, s najnovijim izmjenama implicitna stopa poreza na dohodak iznosi 27 posto po čemu smo među tri države EU-a s najnižim oporezivanjem rada. - Bilo bi dobro da to i poduzetnici osvijeste - dodao je Primorac.
Većina odustala od najviše stope
Naravno, detaljniji osvrt na izmjene poreza na dohodak nije se mogao izbjeći. Ministar Primorac smatra da je Vlada procijenila kako bi trebala dati fiskalni poticaj gospodarstvu prije nego što dođe do ekonomskog usporavanja, a ono je već vidljivo kod naših najvažnijih vanjskotrgovinskih partnera, Italije i Njemačke. - Kroz smanjenje poreza na dohodak dali smo poticaj povećanju realne kupovne moći stanovništva - kazao je Primorac dodavši kako je cilj bio rasteretiti građane sa srednjim i višim prihodima jer 53 posto građana ne mora plaćati porez na dohodak.
U sklopu reforme povećana je porezna autonomija jedinica lokalne samouprave koje su ukidanjem prireza dobile mogućnost samostalnog formiranja stope poreza na dohodak. No, za razliku od tvrdnji da se radi o ‘prelijevanju iz šupljeg u prazno‘ i da će gradovi i općine najvišom stopom poreza na dohodak nadoknaditi izgubljeni prirez, to se ipak nije dogodilo, naglasio je ministar. Naime, više od 80 posto jedinica lokalne samouprave koje su imale prirez nije povećalo porezno opterećenje, naglasio je ministar. S druge strane, šest posto JLS-ova povećalo je stopu paušalnog poreza.
Jedan od učinaka zadnje reforme jest i što se mijenja struktura poreznih prihoda JLS-ova na način da im se povećava udjel prihoda od oporezivanja imovine. Naime, 136 JLS-ova donijelo je odluku da porez na kuće za odmor iznosi dva eura po četvornom metru, a njih 52 je taj namet povećalo na pet eura. Ministar Primorac ističe da je porez na kuće za odmor, iako ima pomalo nespretan naziv koji sugerira da se oporezuju samo vikendice, de facto porez na nekretnine. Tim više jer njegova zakonska definicija glasi da je riječ o porezu koji se naplaćuje na građevine u kojima se ne živi ili nisu u trajnom najmu.
Međutim, u narednim godinama morat će se ići na porez na nekretnine u obliku u kojem je ranijih godina zamišljen, a nije zaživio (porez kojim bi se ukinula komunalna naknada i spomenička renta) ili će se značajno morati doraditi već spomenuti porez na kuće za odmor.
Problem visokih plaća
Nakon Primorčeva predavanja uslijedio je panel na temu ‘Porezna politika - gdje smo sad?‘ koji je moderirala izvanredna profesorica Ekonomskog fakulteta Dajana Barbić. Irena Weber, glavna direktorica Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) na pitanje kako poduzetnici komentiraju najnovije porezne izmjene, kazala je kako je činjenica da su plaće u Hrvatskoj u odnosu na zapadnu Europu još uvijek niske, ali i da su u zadnje dvije godine snažno porasle, po 20 posto godišnje.
- Takav rast plaća poduzetnicima nije bilo jednostavno ‘progutati‘. No, problem je oporezivanje plaća na srednjim i visokim razinama koje primaju visokoobrazovani i najkonkurentniji radnici u zemlji. Veća porezna stopa primjenjuje se već za 4200 eura bruto plaće, i to bi trebalo rasteretiti - istaknula je Weber.
I Josip Funda, glavni ekonomist Svjetske banke u Hrvatskoj, slaže se da smo po malim i srednjim razinama plaća konkurentni u Europi, ali i očekuje da će se više pričati o porezu na visoke plaće, no u nekoj daljoj budućnosti. - U iduće dvije do tri godine neće biti prostora za neko bitnije porezno rasterećenje - kazao je Funda, dodavši i kako nam ‘ne gine rasprava o porezu na nekretnine‘.
Ministar Primorac na marginama konferencije na pitanje kako komentira zahtjev za rasterećenje visokih primanja kazao je kako se radi o tek 0,4 posto poreznih obveznika na koje se odnosi najviša stopa poreza na dohodak. - Daljnje sužavanje te skupine donijelo bi efekt ‘flat taxa‘, a to ne želimo. Trend je u cijeloj EU da porezni sustavi budu progresivni - istaknuo je Primorac.
Slaven Posavac, predstavnik američke kompanije Jabil koja u Osijeku otvara veliku tvornicu, istaknuo je na panelu kako je ulagač iz SAD-a temeljito procijenio uvjete poslovanja u Hrvatskoj, pa tako i fiskalnu politiku. Prema njegovim riječima, da bi privukli takvog ulagača, morate biti izvrsni u svim komponentama. - Najveći problem je kako doći do radne snage, a potom koliko je platiti - istaknuo je Posavac. Dodao je da strani investitori najviše cijene stabilnost uvjeta poslovanja. - Povećanje minimalca nismo očekivali - naglasio je Posavac.
Renata Kalčić, pomoćnica ravnatelja Porezne uprave, govoreći o nedavnim poreznim izmjenama, istaknula je kako su učinjene izmjene u osam poreznih propisa. - U javnosti se pogrešno percipiraju izmjene za uzdržavane članove obitelji, koeficijenti jesu smanjeni, ali su povećani odbici. K tome, povećani su i neoporezivi primici - naglasila je Kalčić.