Biznis i politika
StoryEditor

Primorac predstavio porez na nekretnine, najavio i povećanje poreza na apartmane te osobnog odbitka

23. Rujan 2024.
Marko Primoracfoto Boris Ščitar

Ministar financija Marko Primorac predstavio je novi krug porezne reforme te je rekao da nove izmjene idu u smjeru ‘povećanja pravednosti poreznog sustava‘, a dodao je i da snažno rastu cijene nekretnina i najma zbog premalog oporezivanja misleći tu na dohodak od najma, posebno kratkoročnog najma te da se suočavamo i s problemom manjka radne snage.

– Želimo unaprijediti sustav oporezivanja nekretnina, promijeniti visinu poreznog opterećenja dohotka od turističkog, odnosno kratkoročnog najma, provoditi daljnje porezno rasterećenje rada, poticati povratak hrvatskih građana radi demografskih ciljeva i potreba tržišta rada, ujednačiti visinu doprinosa za zdravstveno osiguranje za sve dionike na tržištu rada, digitalizirati i administrativno rasteretiti porezni sustav i jačati poreznu disciplinu – rekao je Primorac.

Prema ministru, mijenja se šest zakonskih akata; Zakon o lokalnim porezima, Zakon o porezu na dohodak, Zakon o doprinosima, Opći porezni zakon, Zakon o Poreznoj upravi i Zakon o porezu na dodanu vrijednost. Najvažnije izmjene ovog kruga porezne reforme je i izmjena sustava oporezivanja nekretnina.

– Tržište nekretnine počelo se kretati u nepoželjnom smjeru. Nekretnine su se počele kupovati ne s ciljem rješavanja stambenog pitanja, već prije svega s ciljem ulaganja, pa ponekad i iz spekulativnih razloga – govori ministar dodajući da je sve to dovelo do povećanja cijena nekretnina te do više od 600 tisuća praznih nekretnina. Zato ova reforma ima za cilj ‘umanjiti neravnoteže na tržištu nekretnina‘, a prema ministru ona ‘neće drastično narušiti cijene nekretnina, ali će sigurno poslati poruku‘.

‘Zoniranje‘ naselja

Ministar je zatim objasnio da porez na nekretnine neće plaćati oni koji koriste nekretnine ili ih dugoročno iznajmljuju te da će se porez primarno plaćati za stambene nekretnine. Također, porez će se plaćati od dana početka stvarnog korištenja, a da bi netko bio oslobođen plaćanja, potrebno je da objekt bude u dugoročnom najmu barem 10 mjeseci godišnje. Porez se neće plaćati za nekretnine koje onemogućavaju funkcionalno stanovanje u njima, a neće se plaćati ni za nekretnine koje ne mogu služiti za stanovanje.

Vrijedi dodati da će i pravne osobe biti obveznici plaćanja poreza, izuzev onih koje dođu u posjed nekretnine kao zamjenu za nenaplaćena potraživanja, i to šest mjeseci. Nakon proteka roka od šest mjeseci, i za te zgrade će se plaćati porez na nekretnine.

Obveznici poreza bit će i pravne osobe, kao što su banke i poduzeća, a izuzete će pritom biti zgrade javne namjene i one u državnom vlasništvu. Porez se neće plaćati šest mjeseci ako pravna osoba dođe u posjed nekretnine kao zamjenu za nenaplaćena potraživanja. Nakon toga, i za te zgrade plaćat će se porez na nekretnine.

– Porez će se utvrđivati sa stanjem na dan 31. ožujka – izjavio je ministar dodajući da ako netko plati porez jer je zadužen 31. ožujka i nakon toga proda nekretninu, ne može dobiti povrat poreza, ali onaj tko je kupio nekretninu neće morati platiti porez za tu godinu.

– Jedinice lokalne samouprave mogu propisati visinu poreza na nekretnine u zadanom rasponu – nastavlja Primorac. Ako ne propiše, vrijedit će za sve nekretnine porez koji je vrijedio za kuće za odmor za 2024. godinu. Ako jedinica lokalne samouprave nije imala porez na kuće za odmor u 2024. onda će se primjenjivati najniža stopa od 0.6 eura po kvadratnom metru.

Novost je i da će jedinice lokalne samouprave moći takozvano ‘zonirati‘ nekretnine pa će ‘zona‘ u centru grada ili u prvom redu do mora moći imati viši porez nego recimo oni na rubovima gradova.

Nove porezne izmjene stupit će na snagu 1. siječnja 2025. godine dok je rok za određivanje visine poreza za jedinice lokalne samouprave 15. prosinca.

Izmjene u kod poreza na dohodak

– Porez bi trebao postati zajednički prihod lokalne samouprave i države, 80 posto ide lokalnoj samoupravi, a 20 posto državi – rekao je Primorac napominjući da ovih 20 posto državi nije zbog manjka u proračunu, nego zbog izravnanja, budući da prihodi različitih jedinica lokalne samouprave od poreza na nekretnine neće biti isti.

Ministar je istaknuo da je bilo nužno porez na kuće za odmor transformirati u porez na nekretnine te da će najviša gornja granica za porez biti osam eura po kvadratnom metru. Nakon toga Primorac je prešao na porez na apartmane. On će se određivati prema indeksu turističke razvijenosti i iznosit će između 150 i 300 eura za najrazvijenije, za one u drugoj skupini od 100 do 200, trećoj od 30 do 150, a u najnerazvijenijim turističkim područjima 0d 20 do 100 eura po krevetu.

– Porezno opterećenje dugoročnog najma sad je oko 8,4 posto, a kratkoročnog oko dva posto. Dakle kratkoročni je podoporezovan, dugoročni je višestruko više oporezovan. To je, uz nedostatak poreza na nekretnine, pridonijelo negativnim posljedicama, odnosno nemogućnosti ugovaranja dugoročnog najma – rekao je najavljujući potom da se povećava donji prag poreza za kratkoročni najam, a kriterij će biti indeks turističke razvijenosti, koji je podijeljen u četiri kategorije. Prema ministru, to bi trebalo dovesti do ujednačenog oporezivanja oba oblika najma.

Nakon nekretnina su uslijedile i plaće, a Primorac je najavio da se osobni odbitak povećava s 550 na 600 eura kao i odbici za udržavane članove i invalidnost. Viša stopa poreza na dohodak će se primjenjivati na osnovicu od 60 tisuća eura godišnje. Također, smanjuju se rasponi u kojem lokalne jedince mogu utvrditi porez na dohodak. Tako će općine od 1. siječnja 2025. moći odrediti nižu stopu između 15 i 20, a višu između 25 i 30 posto. Za gradove je to između 15 i 21 posto za nižu i 25 i 31 posto za višu, a za velike gradove i sjedišta županija raspon niže stope je između 15 i 22 posto te više između 25 i 32 posto. Za Grad Zagreb predloženi rasponi su od 15 do 23 posto za nižu i 25 do 33 posto za višu stopu.

– Odluku o stopama poreza na dogodak lokalne jedinice mogu donijeti do 28. veljače, ali će se odnositi na cijelu godinu. Porezna uprava će vratiti građanima preplaćeni iznos – tvrdi Primorac. 

Osim toga, povratnici u Hrvatsku bit će oslobođeni poreza na dohodak na razdoblje od pet godina, pod uvjetom da su u inozemstvu neprekidno proveli dvije godine. Također, poslodavci više neće biti oslobođeni plaćanja mirovinskog i zdravstvenog osiguranja za mlade.

– Od toga su profitirali samo poslodavci, mladi nisu dobili ništa veće plaće zbog toga – zaključio je ministar. 

04. studeni 2024 02:05