Proizveli smo državu koja je nepriuštiva za nas same

Premda investitori polako počinju prihvaćati zelene standarde u gradnji, porast cijene stanova nije proizveo samo teško priuštivo stanovanje, već potiče investitore da zanemaruju održiv pristup gradnji. A iako se možda na prvi pogled čini da Europa, zbog novih programa naoružanja, malo posustaje na inzistiranju na kružnoj ekonomiji i održivim materijalima, teško da će se to dogoditi, jer premda trenutno nema neke konkretne koristi od usklađenja građevinskog sektora s EU taksonomijom, i dalje ima dovoljno ekonomske koristi od toga. To se moglo čuti na Liderovoj konferenciji 'Gradimo budućnost: Investicije - infrastruktura – održivost'.

Na okruglom stolu: 'Fleksibilnost i otpornost' Marko Dabrović, prokurist Studija 3LHD upozorio je da Beč ima 220 tisuća priuštivih stanova za najam. Pritom priuštivo ne znači jeftino, nego održivo, dugotrajno i ujedno zeleno. Za domaće prilike cijene zemljišta i porezno opterećenje najveće su ekonomske prepreke za projekte priuštivog stanovanja, za čiji bi razvoj, prema Dabrovićevoj ocjeni, trebalo mobilizirati i mirovinske fondove, koji u sigurnom prihodu od najma mogu naći svoj interes.

- Rodom sam iz Dubrovnika i mogu reći da ne postoji čovjek u Dubrovniku koji može djeci priuštiti stan u tom gradu. Osim cijene, tu je veliki priljev radnika u turizmu, trgovini, javnom zdravstvu. Proizveli smo vlastitu državu koja je nepriuštiva za nas same. Države i gradovi ne planiraju prostor, već se događa stihijski. Zagreb je površinom par puta veći od Pariza. Naša politika nema viziju upravljanja prostorom, imate investitore, imate tržište, ali nemate nikog tko planira. U Zagrebu postoji prostor Gredelj, to je prostor na kojem se može razviti grad dimenzije Čakovca. Umjesto toga Zagreb se razvija u Klari. Split ima Sjevernu luku gdje se ništa ne događa, Rijeka isto ogromne napuštene industrijske prostore. Ne sugeriram novi socijalizam da grad te stanove gradi, treba ih graditi tržišna ekonomija, ali grad treba to potaknuti – rekao je Dabrović.

Direktor VMD Grupe Neven Mikec ovakve je projekte ocijenio povoljnima za investitora, jer se radi o premium lokacijama bliskima centru. Međutim, kao i uvijek u Hrvatskoj, stihijski razvoj koji dozvoljava politika otežava ikakve smislene infrastrukturne investicije.

- Nama je cijeli centar grada Zagreba brownfield investicija. Auzmeš, neka cijeli Donji grad bude brownfield područje i neka netko stvori smislenu priču – napomenuo je Mikec.

Premda VMD od samih početaka pokušava uspostaviti nove standarde zelene gradnje sa svakim novim projektom, Mikec je ocijenio da je trenutak za poticanje zelenih standarda u gradnji doslovno katastrofalan. Problem su cijene napuhane i zbog obnove.

- Situacija je sa suludim cijenama na tržištu i obnovom, sve se svelo samo na matematiku, gleda se  tko će kupiti najjeftiniji stan. Cijene su napuhane od obnove i nadam se da nećemo okupirati prostor jeftinim objektima koji ne zaslužuju biti izgrađeni u 21. stoljeću. Cijene svega su otišle u nebo i materijala u gradnji. Ljudi su ranije razmišljali o zelenim elementima, ali većina danas razmišlja isključivo o cijeni. Nisam veliki optimist – rekao je Mikec.

Član upravnog odbora Hrvatskog savjeta za zelenu gradnju Hrvoje Krapanić, međutim, upozorio je da europska zelena tranzicija ipak nameće nove standarde u gradnju, te je istaknuo da olakšavao prezentaciju ponuđenih građevina u odnosu kupca i prodavatelja.

- Sve su veće obveze u pogledu zelene gradnje i zelene energije, ali to ozbiljnim investitorima ne pravi velike probleme. Veliki investitori razmatraju cjelokupan utjecaj zgrade na okoliš, potencijal za kružno gospodarstvo i uopće širu sliku. No, osim vodećih investitora koji se u to zanimaju, zasad ipak nema velikog interesa. Vjerujem da će ipak doći do veće primjene i prihvaćanja ovog strukturiranog okvira, jer investitor može njime lako prikazati što nudi, a kupac što kupuje – rekao je Krapanić.

Na okruglom stolu: 'Kružna ekonomija i održivi materijali'  Vladimir Bartaković direktor iz Sika Croatije upozorio je da potrebu inovativnosti njihovih proizvoda. Ne samo što moraju biti inovativni da se usklade sa suvremenim standardima, nego i da se stvore novi materijali.

- Naš proizvod često ne vidite, ne vidite kako je zalijepljena pločica ili krov. Ali svejedno mora biti usklađen sa suvremenim standardima. Samo pakiranja proizvoda moraju biti sukladna standardima. Ne vidi se ni hidroizolacija, a nije isto traje li godinu, dvije ili desetljeća. Naši proizvodi moraju biti inovativni, ne samo radih boljih svojstava. Naprimjer, danas više nema pijeska, pa se reciklira stari beton da se dobije pijesak – rekao je Bartaković.

Robert Vujnović, direktor prodaje Xella Alpe Adria predočio je da zeleni proizvodi ne moraju biti inovativni. To nije slučaj ni s poroznim betonom Ytong koji je pogodan za gradnju i u potresnim područjima, premda nije najbolje prihvaćen na domaćem tržištu.

- Porozni beton nije inovativan proizvod, već je primjer kontinuiranog razvoja i usklađenja. Porozni beton je jedan od najboljih materijala za gradnju u potresnim područjima, a također smanjuje upotrebu armiranog betona i željeza. Korištenjem ovih sistema gradnje možete doslovno uštedjeti jedan stan na visokim stambenim zgradama. Ali općenito u građevini postoji jaz između percepcije priuštivosti troška materijala za investitore, cijene i cjelokupnog efekta u životnom vijeku građevine – rekao je Vujnović.

Anđelka Toto Ormuž iz Rockwool Adriatica je istaknula da je građevinski otpad ima veliki potencijal za recikliranje.

- Trećina ukupnog otpada dolazi iz građevinskog sektora, to je ogroman potencijal za recikliranje i stvaranje novih materijala. Kamena vuna, umjesto da se odlaže prilikom demontaže zgrade, može se dovesti nama i reciklirati. Sačinjena je od kamena, može se bezbroj puta reciklirati – rekla je Anđelka Toto Ormuž.

Damjan Spoja iz ATD Solucija poručio je da nema bojazni da će Europa posustati s inzistiranjem na kružnoj ekonomiji i održivim materijalima.

- EU taksonomija nije baš privlačna u građevini, čuli smo da trenutno ne postoje benefiti u građevini za neusklađenje s EU taksonomijom. Ali taksonomija uključuje i socijalni aspekt, ljudska i radna prava, kružnu ekonomije, otpad na gradilištima. Neće biti posustajanja, certifikati su važni, tko kupuje prostor, nekretninu, traži certifikate. Certifikati dokazuje da smanjujete emisije – rekao je Damjan Spoja.