Biznis i politika

Propala poljoprivredna reforma, vlada iz NPOO-a izbacila komasaciju

Odustaje se i od projekata za željeznice, luke, jednosmjenskog rada škola kao i od biorafinerije u Sisku; EU je sve izmjene tiho odobrila

Hrvatska odustaje od komasacije poljoprivrednog zemljišta i taj projekt više nije ni na listi reformi Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO). Drugim riječima, provedbom tog projekta više se neće uvjetovati dodjela sredstva iz Mehanizma za oporavak i otpornost (MOO).

U kontekstu NPOO-a komasacija je bila zamišljena kao ključna reforma koja bi okrupnjavanjem rasparceliranog zemljišta povećala produktivnost hrvatske poljoprivrede, smanjila troškove proizvodnje i otvorila prostor većim investicijama.

Veće površine zemljišta, veći investitori, to je bila ideja koja je trebala riješiti dugogodišnji problem neuređenih imovinskih odnosa i omogućiti razvoj suvremene infrastrukture poput navodnjavanja i pristupnih puteva. Odustajanje od komasacije pokazuje da sustav nije uspio mobilizirati dovoljno interesa ni premostiti administrativne prepreke, zbog čega jedna od najvažnijih strukturnih poljoprivrednih reformi ispala iz Plana.  

Neprimjetno odustajanje

To je ujedno i jedina mjera koja se u potpunosti briše iz NPOO-a, ali nije i jedina koju Hrvatska napušta. Vlada je službeno odustala od još nekoliko projekata iz Plana, a iako je postojala bojazan da bi europske institucije mogle negativno reagirati na takve izmjene, Vijeće EU ih je potvrdilo u provedbenoj odluci, što je prošlo gotovo neprimijećeno u domaćoj javnosti. Dokument s popisom promjena objavljen je još u studenome, tiho i bez većeg medijskog odjeka, na mrežnim stranicama planoporavka.gov.hr.

Najveće rezove diktirali su tako, isčitava se iz tog dokumenta, eksplozija troškova i objektivne prepreke zbog kojih se dio investicija više ne može provesti ni u izmijenjenim uvjetima.

Pa se osim komasacije poljoprivrednog zemljišta odustaje i od nekoliko velikih infrastrukturnih projekata. Među njima je modernizacija željezničke pruge od Oštarija preko Knina do Splita, zahvat koji je zbog enormnog rasta cijena i nedostatne financijske konstrukcije postao neizvediv. Ista sudbina zadesila je i projekt zamjene kočnih umetaka na teretnim vagonima radi smanjenja buke, kao i plan opremanja morskih luka infrastrukturom za zbrinjavanje otpada. Pritom se iz plana izbacuje i projekt vezan uz zbrinjavanje otpada u zagrebačkom KBC-u, jer se ni on više ne može realizirati u okvirima predviđenog financiranja.

BESPLATNO nastavite čitati ovaj članak
Registrirajte se bez troškova i otvorite vrata Liderova sadržaja. Prvih 5 zaključanih članaka vam poklanjamo svaki mjesec.
Lider digital
čitajte lider u digitalnom izdanju