Prva iskustva ranih usvajača umjetne inteligencije
U tek malo manje od tri godine došli smo do točke u kojoj je poduzetnicima sve teže zamisliti život i rad bez pomoći AI-ja
Proizvodnjom kruha od kiseloga tijesta ili sourdougha i ostalih pekarskih proizvoda ugostiteljskog lanca Boogie Lab uskoro će upravljati upravo umjetna inteligencija (UI, engl. AI). Karlo Vulin, osnivač i direktor tvrtki Boogie Bakery i Better Bread koje stoje iza proizvodnje, govori kako već upotrebljavaju različite AI alate, plaćaju pretplate za više rješenja, a uočavaju i da većina tradicionalnih softvera uključuje neke pametne mogućnosti, pa su praktički okruženi različitim rješenjima umjetne inteligencije.
– Primjerice, od ChatGPT-ja, Groka ili DeepMinda za istraživanje pa do modula koje razvijamo u suradnji s tvrtkom Rearm za upravljanje proizvodnjom, a u budućnosti i za upravljanje cjelokupnim poslovanjem. Trenutačno nam AI najviše koristi u razvoju, gdje brzo možemo obraditi i sažeti različite znanstvene radove za koje bi nam inače trebalo mnogo vremena – kaže Vulin.
Doduše, alati su još površni i sada bismo se mogli vratiti na staro, misli Vulin, no očekuje da će primjena biti mnogo dublja već za godinu dana.
– Nakon toga organizacije će se početi prilagođavati novoj situaciji i bit će sve teže vratiti se na staro. Mnogo je pompe u reklamiranju različitih AI rješenja koja možda nisu toliko nužna, ali svakako mislim da umjetna inteligencija u globalu nije bezvezan hype, nego je tu da ostane. Jednostavno, moć ponavljanja, brze obrade podataka i sagledavanja šire slike od čovjeka pruža bezbroj mogućnosti – ističe Vulin.
Karlo Vulin, Boogie Bakery
U budućnosti, dakle, možemo očekivati da će i manji poduzetnici, poput njega, svoje poslovanje još više osloniti na umjetnu inteligenciju. U tek malo manje od tri godine došli smo do točke u kojima je poduzetnicima sve teže zamisliti život i rad bez pomoći AI-ja. Od početne pompe, pa i otpora kojemu smo svjedočili nakon pojave alata generativne umjetne inteligencije, AI se polako, ali sigurno uvlači u poduzetničku svakodnevicu.
To i ne iznenađuje toliko kada s pomoću jednostavnog chatbota brže i jednostavnije nalaze rješenja; možda ne savršena, ali dovoljno dobra da im ubrzaju posao. Nekoliko poduzetnika priznalo nam je da je AI uvelike promijenio načine na koji pristupaju radu, ali i kako njihove tvrtke funkcioniraju, te već plaćaju pretplate na različite alate generativne umjetne inteligencije. U mnogim tvrtkama razvijaju se i interna rješenja. I svi se slažu da nije riječ o prolaznom trendu, već o tehnološkoj revoluciji. Primjerice, rješenja temeljena na umjetnoj inteligenciji Agrivi, agrotehnološka tvrtka koja razvija softver za upravljanje poljoprivrednom proizvodnjom, danas već upotrebljava u gotovo svim aspektima poslovanja, od potpore razvoju proizvoda, istraživanjima do marketinških i prodajnih procesa, koje su ove godine u njemu posve automatizirali.
Tvrtkin osnivač i direktor Matija Žulj spominje i primjere primjene AI-ja u drugim industrijama, primjerice u stvaranju novih lijekova i novih klimatski otpornih poljoprivrednih sorata te obrazovanju ljudi. Uštedu i povećanje efikasnosti vidi u svojoj kompaniji, ali i u rezultatima klijenata koji se služe Agrivijevom AI platformom zato što su im se multiplicirali kapaciteti i mogućnosti unaprjeđivanja procesa. Odemo li nekoliko koraka unatrag, Žulj smatra da bismo se bez AI alata ponovno usporili i da bi nam trebalo više resursa za obavljanje zadataka. Najvrjedniji su resursi svakog poduzetnika, naravno, vrijeme i novac, stoga ima smisla što cijene AI alate koji im štede i jedno i drugo, zato sve više ulažu upravo u umjetnu inteligenciju.
Matija Žulj, Agrivi
– Ako tko i misli da ne upotrebljava AI, zapravo ga upotrebljava jer je on danas već integriran u gotovo sva rješenja i proizvode. Važno je ići ukorak s trendovima i razvojem tehnologije jer je onaj tko danas ne upotrebljava AI alate ili ne ulaže u promjenu vještina i znanja za promjenu vlastitih procesa u svrhu upotrebe AI-ja već izgubio bitku za poslovni napredak – naglašava Žulj.
Ipak, teško je zasad reći upotrebjavaju li poduzetnici AI zato što su doista spremni na promjene ili iz straha da ne zaostanu za konkurencijom (ili možda zato da zvuče kul pred potencijalnim ulagačima, partnerima, klijentima ili budućim zaposlenicima). No jasno je da shvaćaju da se s današnjim brzim promjenama mogu nositi jedino ulaganjem u vlastita znanja i vještine.
Dok se jedni koriste plaćenim AI alatima, drugi već razvijaju interne alate za vlastite potrebe. Na primjer, tvrtka Marsh Hrvatska, dio istoimene globalne grupacije koja se bavi posredništvom u osiguranju i savjetovanjem o rizicima, radi sigurnosti upotrebljava samo interne AI alate, prije svega radi zaštite podataka klijenata. U razvoj tih alata ulaže mnogo novca i oni joj već sada donose korist, primjerice u obavljanju opetovanih administrativnih zadataka.
– Danas je voditi posao bez AI alata kao da trčite maraton u natikačama. AI je poput legalnog steroida za poslovanje, daje vam snagu i brzinu koje zahtijeva današnje tržište. Bez njega je teško pratiti tempo – ističe direktorica Marsha Hrvatska Jasminka Horvat Martinović.
Jasminka Horvat Martinović, Marsh Hrvatska
AI joj, kaže, štedi vrijeme pa svoje znanje, iskustvo i energiju može usmjeriti u donošenje pravih odluka.
– Kad u rukama imate alat koji vam omogućava da u milisekundi pretražite cijelu bazu znanja, povežete desetke varijabla i lako donesete odluke, jasno je da nije riječ prolaznoj fazi. To nije modni trend, nego jedna od najvećih revolucija u povijesti čovječanstva. Neki je dan pao ChatGPT, odmah je nastala panika, ali i simpatična zafrkancija na internetu da su se brojni zaposlenici pitali gdje je onaj 'kolega' koji sve radi brzo i precizno. Zašto ga nema? Ljudi su se već navukli – smatra Horvat Martinović.
Priznaje da nju AI u jednu ruku fascinira, ali istodobno se plaši njegove zloporabe, odnosno da 'revolucija ne pojede svoju djecu'. Što se tiče medija, strah ju je da će sve češće čitati 'savršene', generičke tekstove, intervjue bez osobnosti, tuđih perspektiva i jedinstvenih iskustava. Tvrtke pak upozorava na moguće rizike, jer sve što se o poslovanju neke tvrtke ili klijenta unese u AI alate bez zaštite postaje dostupno svima. S podacima je oprezan i direktor tvrtke Consultare Marko List, pogotovo s onima koje dobiva od alata poput ChatGPT-ja ili Perplexityja, koje upotrebljava za obradu tekstova, oblikovanje dopisa, prijevoda i pisanja na stranim jezicima, analizu pravnih i regulativnih dokumenata te simulaciju odgovora na pitanja klijenata ili institucija.
– Primjerice, u pripremi službenog dopisa Ministarstvu gospodarstva o statusu digestata iz bioplinskih postrojenja koristio sam se AI-jem za provjeru dosljednosti pravnih pojmova, oblikovanje stručnog tona i usporedbu s praksom u drugim državama članicama EU-a. Upotrebljavam plaćene verzije jer pružaju pouzdanije rezultate – navodi List.
Marko List, Consultare
U poslu gospodarenja biootpadom kojim se bavi AI mu najviše pomaže u strukturiranju kompleksnih informacija.
– U savjetovanju i upravljanju projektima, gdje često nailazim na nestrukturirane podatke, zakonske tekstove i analize, AI omogućuje brzo filtriranje ključnih elemenata i oblikovanje sadržaja prema ciljanom primatelju, bilo da je to gradonačelnik, investitor ili znanstvena zajednica – objašnjava List.
U Hrvatskom Telekomu umjetnu inteligenciju razvijaju u tri smjera: interno za ubrzanje procesa, za korisnike imaju AI asistente, a umjetnu inteligenciju žele učiniti dostupnom i svima drugima pa su nedavno u suradnji s američkim Perplexityjem omogućili besplatan pristup verziji Pro tog alata svima u Hrvatskoj. Osim što dio AI rješenja nabavlja izvana, HT ih sve više razvija i sâm.
– Imamo odličan interni AI tim koji razvija prilagođena rješenja, od naprednih prediktivnih sustava, automatizacije aktivnosti u korisničkoj podršci do učinkovitijeg upravljanja poslovnim procesima. AI smatramo ključnim alatom za poboljšanje korisničkog iskustva, optimizaciju poslovanja i stvaranje dodatne vrijednosti društva u cjelini – navodi član Uprave HT-a Matija Kovačević, koji istinski vjeruje da AI alati nisu tu da nas zamijene, nego osnaže.
– Umjetna inteligencija razvija se iznimno brzo i već danas prožima gotovo svaki aspekt našeg života, i privatnoga i poslovnoga. To je sjajna vijest jer su upravo velike tehnološke revolucije uvijek bile pokretači društvenog i gospodarskog napretka. Umjesto da se pitamo hoće li AI zamijeniti čovjeka, pravo je pitanje je kako ćemo zajedno – ljudi i AI – učiniti svijet boljim i pametnijim – smatra Kovačević.
Matija Kovačević, Hrvatski Telekom
Da će razvoj umjetne inteligencije imati barem jednak utjecaj kao internet i world wide web devedesetih, a vrlo vjerojatno i veći, vjeruje i direktor za proizvode umjetne inteligencije u Infobipu Ervin Jagatić. I on smatra da je riječ o stvarnoj revoluciji.
– Danas dojam hypea stvara često nerazumijevanje uvjeta potrebnih da bi AI uopće radio kako treba. Kad ti uvjeti nisu zadovoljeni, rezultat su nerealna očekivanja. Primjerice, bez kvalitetnih i konzistentnih podataka i promptova teško je dobiti agenta ili asistenta koji daje točne i korisne rezultate – objašnjava Jagatić.
U Infobipu upotrebljavaju i potiču razvoj mnogo specijaliziranih AI agenata za interne zadatke poput provjere usklađenosti sadržaja sa smjernicama brenda, pravne asistencije ili automatizacije postupka registracije pošiljatelja. Cilj im je, kaže Jagatić, osposobiti timove da mogu sami izraditi asistente koji im imaju smisla i ubrzavaju svakodnevni rad. U svakodnevnom radu Jagatić najčešće upotrebljava Perplexity, ChatGPT, OpenAI Operator i NotebookLM – dio plaća, a dio upotrebljava besplatno.
– Perplexity mi je posebno koristan za pretragu internetskog sadržaja jer dobijem agregriran pregled traženih informacija s poveznicama na izvore, a dodatna potpitanja koja nudi omogućavaju mi da dodatno produbim temu koju pretražujem. ChatGPT najčešće upotrebljavam u modu Deep Research, za dubinsko pretraživanje interneta, prije svega kad trebam razraditi neku temu, na primjer analizirati tržište za proizvod i geografiju ili utjecaj neke tehnologije na industriju i potencijalni razvoj u budućnosti – opisuje Jagatić.
Ervin Jagatić, Infobip
Primjene umjetne inteligencije u poslovnim procesima zaista su višestruke. Ipak, dio ljudi i dalje se suzdržava od njezina korištenja. Primjerice, List zagovara integraciju AI-ja u svakodnevni rad, no zaprekom u njegovu korištenju smatra nedostatak volje za promjenom navika. Ljudi često ne znaju odakle krenuti i što točno pitati, dodaje Jagatić. Instrukcije koje daju velikim jezičnim modelima, na kojima počivaju generativni AI alati, često su preopćenite ili nedorečene, zbog čega rezultati budu razočaravajući. Horvat Martinović čuje od drugih lidera da se u mnogim kompanijama velik dio zaposlenika odupire primjeni AI-ja.
– Kao i uvijek u povijesti, čovjek osjeća nelagodu kad je u pitanju nepoznat teren. Umjetnu inteligenciju važno je komunikacijom približiti ljudima, primjerice objasniti im da je i kalkulator kojim se koriste cijeli život umjetna inteligencija. Ali pitanje je dana kad će, htjeli – ne htjeli, ona postati neizostavan poslovni alat svih nas. Danas svojim alatom za upravljanje rizicima možemo predvidjeti potencijalne prijetnje i simulirati razne scenarije, doznati što će se dogoditi ako se opskrbni lanac prekine u Kini i kako će to utjecati na vašu tvornicu u Buzinu. To je fascinantno, korisno, neprocjenjivo – kaže Horvat Martinović i zaključuje da AI treba biti kopilot, a ne autopilot.
Zato je zadatak lidera objasniti zaposlenicima mogućnosti, ali i rizike koje ta nova tehnologija donosi, pokazati otvorenost prema učenju te poticati znatiželju. To nije uvijek lako, no upravo vlastitim primjerom korištenja AI alata pokazuju pravi potencijal umjetne inteligencije u poslovanju. Tu negdje, u toj svakodnevnoj praksi stjecanja novih znanja, započinju i pozitivne promjene.
