Piše: Roko Kalafatić
Nezavidna vremena za žitelje Europe nisu novost, a nakon razornih valova pandemije, rat u Ukrajini je dodatno zagorčao već unakaženu sliku europskog gospodarstva. Nepredvidive situacije sa sobom su donijele niz nesretnih scenarija koje će, između ostaloga, drastično utjecati na troškove života.
Računi za energiju za europska kućanstva porast će za dva bilijuna eura početkom sljedeće godine, prema analitičarima Goldman Sachsa koji u zadnje vrijeme naglašavaju potrebu za vladinom intervencijom. Na svom vrhuncu, računi za energiju predstavljat će 15 posto europskog bruto domaćeg proizvoda, napisali su analitičari predvođeni Albertom Gandolfijem i Mafaldom Pombeirom u nedavnoj bilješci, objavio je Bloomberg.
- Prema našem mišljenju, tržište nastavlja podcjenjivati dubinu, širinu i strukturne posljedice krize. Vjerujemo da će one biti još dublje od naftne krize 1970-ih - stoji u bilješci.
Investitori su ovih dana pesimistični što se tiče učinka regulatornih napora, a neki od koraka koji se razmatraju, uključujući ograničenja cijena i takozvani tarifni deficit, mogli bi ublažiti pritisak na cijene dionica stabiliziranjem povećanja carina ograničavanjem kratkoročnog pada industrijske proizvodnje i velikim smanjenjem regulatornog rizika, poručili su iz Goldman Sachsa.
Europske vlade traže rješenja
Zbog rastućih iznosa računa za energiju, vlade su u žurbi ne bi li smanjile pritisak na troškove kućanstva i poduzeća. Ministri energetike Europske unije sastat će se u petak kako bi razgovarali o mjerama koje uključuju ograničenja cijena prirodnog plina, ali i obustavu trgovanja energetskim derivatima.
Francuska i Njemačka podržavaju neočekivane poreze na dobit od energije, a uvođenje gornje granice cijena u proizvodnji moglo bi cijelom bloku uštedjeti oko 650 milijardi eura na računima za struju i tako pomoći potrošačima i tržištima, koliko je to moguće.
Goldmanovi analitičari također su poručili da bi investitori trebali favorizirati dionice u kompanijama koje razvijaju obnovljive izvore energije, jer bi upravo one trebale imati koristi od strukturno viših cijena energije. Analitičari su pritom istaknuli RWE AG, Energias de Portugal SA i Orsted A/S. Ipak, ograničenje cijena ne bi u potpunosti riješilo novonastale izazove, a jedno od rješenja mogao biti tarifni deficit da se porast proračuna proširi na 10-20 godina, kazali su.
Komunalna poduzeća trebala bi osigurati buduća plaćanja i omogućiti im da izbjegnu prekomjerno otperećenje bilanci.