Upravno vijeće Europske središnje banke na jučerašnjoj je sjednici očekivano povećalo tri ključne kamatne stope ESB‑a za 50 baznih bodova. Sukladno navedenom kamatna stopa za glavne operacije refinanciranja povećana je na 2,5 posto, kamatna stopa za mogućnost posudbe na kraju dana na 2,75 posto, a depozitna kamatna stopa na dva posto.
Iako će se odluke o budućim promjenama kamatnih stopa donositi na temelju najnovijih dostupnih podataka (osobito o inflaciji) ESB je jasno istaknula izglede značajnih povećanja stabilnim tempom. Navedeno implicira, da je sasvim realno očekivati ponovno podizanje ključnih kamatnih stopa za dodatnih 50 baznih bodova na sastanku u veljači 2023.
Podizanje kamatnih stopa i retorika ECB-a posljedica je trenutnih i očekivanih inflatornih pritisaka budući da je na jučerašnjem sastanku zamjetno naviše revidirana i očekivana stopa inflacije, dok su izgledi rasta gospodarstva euro područja smanjeni uz izglednu kratkotrajnu i blagu recesiju na kraju ove te početkom sljedeće godine. Najnovija revizija predviđa prosječnu stopu inflacije od 8,4 posto u 2022., 6,3 posto u 2023. te daljnje smanjenje na 3,4 posto u 2024. i 2,3 posto u 2025. Time su se prognoze ESB-a sasvim približile već postojećim našim očekivanjima, stoji u analizi RBA analitičara.
Srednjoročno gledano, ciklus podizanja kamatnih stopa trebao bi se usporiti na 25bb, a potom i napustiti nakon što se dosegne određene razina. Međutim, ECB se još uvijek suzdržava od naznaka do koje će razine biti podignute kamatne stope (tzv. terminalna stopa). No, kraj ciklusa podizanja kamatnih stopa zasigurno će biti u restriktivnom području i tu će se zadržati dulje vrijeme, a sve s ciljem da se stopa inflacije vrati prema ciljanoj razini od dva posto.
Osim ključnih kamatnih stopa, daljnje zaoštravanje monetarne politike odvijat će se i kroz politiku upravljanja odnosno smanjenja bilance središnje banke. Od početka ožujka 2023., portfelj programa kupnje vrijednosnih papira (engl. asset purchase programme, APP) smanjivat će se umjerenom i predvidljivom dinamikom za prosječno 15 milijardi eura mjesečno. Dakle, neće se u potpunosti reinvestirati glavnice dospjelih vrijednosnih papira.
Tržiše odluke ECB-a ocijenilo restriktivnima
Ukupni će se volumen tako do kraja lipnja smanjiti za 60 milijardi eura na oko 3.195 milijardi eura. Dospijeća u okviru APP-a iznosit će ukupno 131 milijardu EUR između ožujka i lipnja 2023., reinvestiranja će prema tome iznositi 71 milijardu eura, što odgovara udjelu reinvestiranja od 54 posto. ESB još uvijek ostavlja otvorenim daljnji tempo smanjenja. Daljnji detalji o smanjenju APP portfelja bit će objavljeni u veljači. Smatramo da je aktivna rasprodaja obveznica malo vjerojatna u skoroj budućnosti. Što se tiče portfelja PEPP-a, retorika ESB-a nije se promijenila. Vrijednosni papiri stečeni u okviru PEPP-a i dalje se namjeravaju u potpunosti reinvestirati barem do kraja 2024.
Nadalje, smanjena je izravna opskrba banaka likvidnošću putem operacija refinanciranja (TLTRO). Zbog promijenjenih uvjeta, nedospjeli TLTRO-ovi se prijevremeno otplaćuju. Osim toga, do sada nije odlučeno o daljnjem financiranju TLTRO-ova koji dospijevaju pri čemu se aktivna komunikacija po tom pitanju može očekivati najkasnije u Q223.
Osim očekivane prilagodbe inflatornih očekivanja, ESB nije donio iznenađenja oko nove na niže revidirane procjene gospodarskog rasta. Prema ECB-u, gospodarstvo će vjerojatno skliznuti u kratku i blagu recesiju krajem ove/početkom sljedeće godine. Rizici za gospodarstvo ocijenjeni su negativnim, a inflaciju pozitivnim. Budući da smo neko vrijeme prognoze ECB-a smatrali preoptimističnima, sada ovu ažuriranu procjenu smatramo realnom, ističu RBA analitičari.
Tržište je posljednje odluke ESB-a ocijenilo kao resterktivne (hawkish). Zamjetno su porasli prinosi dvogodišnjih i desetogodišnjih njemačkih državnih obveznica, spread na talijanske državne obveznice blago je porastao dok je euro ojačao u odnosu na američki dolar. Dakle, na temelju jučerašnjih vijesti iz središnje banke tržišni igrači procjenjuju da će ključne kamatne stope ESB-a porasti na višu razinu od prethodno procijenjene i/ili da će tamo ostati dulje vrijeme.
Međutim, postoji visok stupanj neizvjesnosti u pogledu gospodarskih izgleda i budućeg kretanja ključnih kamatnih stopa pa se stoga mora pretpostaviti da će se mišljenja o financijskom tržištu nastaviti brzo mijenjati u nadolazećim mjesecima odnosno da će volatilnost ostati razmjerno visoka, zaključuju RBA analitičari.