Rusija je još jednom pokazala da je plin njezin najjači adut u borbi sa Zapadom koji se, osim s opskrbom, sve više bori s rastom cijena energije i strahom od recesije. Naime, cijene europskog plina porasle su za 17 posto nakon što je ruska energetska tvrtka Gazprom objavila da će smanjiti opskrbu Sjevernim tokom 1.
Točnije, Gazprom je jučer najavio da zaustavlja drugu plinsku turbinu na plinovodu koji plin vodi prema Njemačkoj, navodi Business Insider, a protok plina će zbog toga biti prepolovljen. Plinovod se već koristi sa svega 40 posto kapaciteta, a ovo smanjenje na 20 posto predstavlja novi udarac za opskrbu najvećeg europskog gospodarstva.
Kako navodi Business Insider, nedugo nakon Gazpromove objave, cijene za kolovoz nizozemskog TTF futuresa prirodnog plina (što je referentna europska cijena) oštro su porasle, a danas su iznosile oko 188 eura po megavat satu. Takav rast predstavlja povećanje od oko 17 posto u odnosu na cijenu (160 eura) od petka, a ovo je ujedno i četvrti dan u kojem cijene plina u Europi bilježe rast. Također, odnosu na prošlu godinu, današnji rast iznosi čak 700 posto.
Za sve su krive sankcije
Sve ovo događa se u trenutku kada rastu napetosti između Rusije i Zapada koji razmjenjuju ekonomske udarce zbog rata u Ukrajini.
Gazprom je situaciju opravdao problemima s održavanjem turbine koja je ključna za rad plinovoda Sjeverni tok 1, no tvrtka je okrivila sankcije za onemogućavanje opskrbe ključnim turbinama i istaknula da moraju izvršiti radove na održavanju.
Istovremeno, Europska unija optužila je Rusiju da ucjenjuje energijom te da plin koristi kao političko oružje. No, Putin već ranije ovoga mjeseca upozorio Zapad da nastavkom sankcija riskiraju izazvati katastrofalni skok cijena energenata za potrošače diljem svijeta.
Sve jači strah od recesije
Inače, Europa iz Rusije uvozi otprilike 40 posto svog plina i 30 posto nafte pa europski političari stalno upozoravaju da bi novi potez Rusije Europu mogao gurnuti bliže recesiji.
Cijela situacija sa smanjenjem opskrbe i već osjetnim skokom cijena energije utječu i na potrošače i na poduzeća pa su strahovi od recesije sve veći. Osim toga, ekonomisti Credit Suissea, druge po veličini švicarske banke, smanjili su svoja predviđanja rasta za eurozonu, a kako prenosi Business Insider, najveće smanjenje rasta očekuje se zemljama s velikim proizvodnim sektorima koji su jako ovisni o plinu – najviše u Njemačkoj i Italiji.
Peter Sidorov, ekonomist Deutsche Banka, istaknuo je za Business Insider da je izgledno da će eurozona pretrpjeti blagu recesiju u drugoj polovici 2022. godine, a sve će ovisiti o daljnjim ruskim pritiscima oko opskrbe.