Škare: Hrvatska je na kritičnoj točki svoje ekonomske povijesti

Carinskome metežu nema kraja, dijelom i zato što Trump njime kani iskamčiti bolje pregovaračke pozicije s ostatkom svijeta. No, ako nije Trump, onda je – sud! Naime, Sud za međunarodnu trgovinu sa sjedištem na Manhattanu jučer je blokirao stupanje na snagu američkih carina, s obrazloženjem kako je predsjednik prekoračio svoje ovlasti.

 

– Sud ne donosi odluku o mudrosti ili mogućoj učinkovitosti predsjednikove uporabe carina kao poluge. To nije dopustivo ne zato što je to nerazumna ili neučinkovita odluka nego stoga što to savezni zakon to ne dopušta – stoji, među ostalim, u obrazloženju odluke.

 

Presuda je zasad donesena u dvije tužbe, jednoj koju je podnijelo (udruženo) pet malih američkih tvrtki koje uvoze robu iz zemalja na koje se primjenjuju carine, a drugu je podnijelo 13 američkih saveznih država – zato što će carine naštetiti njihovom poslovanju. Još je sijaset tužbi koje nisu riješene, dakle, moglo bi biti još iznenađenja.

 

Glavni državni odvjetnik Oregona Dan Rayfield, demokrat čiji ured vodi tužbu 13 saveznih država, carine je prozvao nezakonitima, nepromišljenima i ekonomski pogubnima. Trump je, očekivano, najavio žalbu, a i neki analitičari smatraju kako će pronaći drugi način da nametne željene carine.

 

Na stranu činjenica da Trump carinama neće puno postići – povratak na tvorničke postavke odavna nije moguć – za nas je mnogo važnije pitanje kakvu će poziciju u novome svijetu koji se upravo stvara zauzeti Europa? I može li Hrvatska barem početi razmišljati o vlastitom smjeru koji može uklopiti u EU priču?

 

Europa se nikako ne treba svađati s SAD-om niti kopirati Trumpov stil, ali itekako mora početi krojiti nove putove davno pokidane konkurentnosti. No, dok je EU još na putu da pronađe put do te nove konkurentnosti, male zemlje poput Hrvatske nemaju mnogo izbora. Ključ je u samoodrživosti, adaptabilnosti i fleksibilnosti.

- Hrvatska je na kritičnoj točki svoje ekonomske povijesti. Pretjerana ovisnost o turizmu čini gospodarstvo ranjivim, dok nedostatak diverzifikacije ograničava dugoročni razvoj. Prvi korak transformacije iziskuje priznavanje turističkog sektora kao trenutnog ekonomskog temelja zemlje. Država bi trebala osigurati značajnu potporu cijelom sektoru, od velikih turističkih poduzeća do malih iznajmljivača. Velikim poduzećima treba kapital za restrukturiranje i obogaćivanje ponude, dok mali iznajmljivači trebaju garanciju povrata na svoje dosadašnje investicije.

 

No, prihodi i dodana vrijednost od turizma moraju se planski preusmjeravati prema drugim sektorima gospodarstva prema jasnom vremenskom okviru: prva godina 90 posto turizmu, 10 posto ostalim sektorima; druga godina 80 posto turizmu, 20 posto ostalim sektorima i tako redom do postizanja ravnoteže od 50 prema 50. Takav pristup jamči postupnu diverzifikaciju bez destabilizacije postojećeg ekonomskog modela – poručuje Marinko Škare s pulskog Fakulteta ekonomije i turizma. 

 

Pri tome naglašava kako se dodana vrijednost od turizma mora usmjeriti prema osiguravanju samodostatnosti u ključnim područjima: energetskoj samodostatnosti kroz ulaganja u obnovljive izvore; vodnoj samodostatnosti kroz infrastrukturu i održivo upravljanje; prehrambenoj samodostatnosti kroz poljoprivredni razvoj i ulaganje u AI i digitalnu ekonomiju. 

 

Nije da ne vidimo kako smo u svome tome ovisni o drugima, no kako se pomaknuti s mrtve točke u vrijeme obilja europskog novca zbog kojeg vlast ne mora ništa? Škare veli kako nam trebaju jake institucije koje će osigurati vladavinu prava, zaštitu vlasničkih prava, učinkovito rješavanje sporova i smanjenje transakcijskih troškova, stvarajući tako povoljno okruženje za poduzetništvo. Okej, i to znamo, ali institucije su tu sebe radi, ne kao efikasna usluga biračima i tvrtkama. Hrvatska ipak nije Norveška. 

 

Škare poručuje kako se moramo fokusirati na dulje staze, ne na kraći rok. A na duge staze moramo redefinirati gospodarski rast. – Potrebni su novi alati za mjerenje koji nadilaze tradicionalne proizvodne metrike i bolje obuhvaćaju blagostanje, održivost i distribucijske aspekte. Buduće tehnološke transformacije – kvantno računalstvo, biotehnologija i fuzijska energija – dubinski će preoblikovati gospodarstvo na načine koje tek trebamo razumjeti. Istovremeno, demografske promjene poput opadajuće populacije zahtijevaju nove ekonomske okvire za upravljanje migracijama i prilagodbu promjenjivim dobnim strukturama.

 

Transformativni su elementi dugoročne perspektive: razvoj višedimenzionalnih metrika rasta koje obuhvaćaju blagostanje i održivost, procjena utjecaja revolucionarnih tehnologija na gospodarski razvoj i stvaranje ekonomskih okvira za društva s opadajućom populacijom.

 

Ti se istraživački prioriteti mogu integrirati kroz četiri inovativna područja – integraciju strojnog učenja i ekonometrije, razvoj hibridnih metoda koje kombiniraju prediktivnu snagu strojnog učenja s uzročno-posljedičnim zaključivanjem ekonometrije; kroz računalno modeliranje temeljeno na simulaciji složenih adaptivnih sustava i povezivanjem individualnih ponašanja s nacionalnim ishodima rasta, također i kroz interdisciplinarne metode sinteze, odnosno stvaranje formalnih okvira koji povezuju ekološku ekonomiju sa znanošću i kroz sustave gospodarskog praćenja, točnije kroz integraciju alternativnih izvora podataka poput satelitskih snimaka i mobilnih podataka za pravovremeno prepoznavanje strukturnih i cikličkih promjena. Suštinki, nužan je cjelovit pristup – poručuje Škare.

Pitanje je kako bilo koju vlast, pa onda i institucije natjerati da razmišljaju i djeluju uvezano i cjelovito? Nijedna porezna reforma, recimo, nije bila cjelovit i promišljen akt. Nismo u stanju povezati dva ministarstva, dvije uprave ili dvije agencije, a kamo li sve njih, i natjerati da sjednu za isti stol kako bi bilo koja nova odluka ima glavu i rep.

 

No, Škare je uvjeren kako novo doba prirodno gura prema transformaciji ekonomskog znanja i strategija. Digitalna revolucija, klimatske promjene i demografski trendovi zahtijevaju napuštanje tradicionalnih ekonomskih okvira i razvoj novih pristupa koji bolje obuhvaćaju složenost suvremenog gospodarstva.

 

- Uspjeh ovisi o koordiniranom napretku u mjerenju, modeliranju i razumijevanju ekonomskih procesa. Samo kroz integraciju različitih disciplina i metodologija možemo razviti ekonomske sustave koji će služiti blagostanju, održivosti i pravednosti u nadolazećim desetljećima. Da, sve to zahtijeva dugoročnu viziju i disciplinirano provođenje. U hrvatskome kontekstu, gdje politički ciklusi često ometaju dugoročne strategije, to je bez sumnje izazov. Međutim, alternativa - ostanak u začaranom krugu ovisnosti o turizmu i podložnosti ekonomskim 'crnim rupama' - nije održiva opcija – kategoričan je Škare.

 

Jest da smo davno napustili ekonomiju komparativnih prednosti (osim turizma), no prednosti imamo napretek, od geografskog položaja, potencijala da bude žitnica EU (a ne Ukrajina), ali i članstva u EU kako bi pokrenula transformaciju od turističke zemlje u tehnološku i samodostatnu oazu koja može ponuditi jedinstvenu vrijednost na globalnome tržištu. Sjetimo se toga na idućim izborima.