Zlato je među imovinom s najboljim rezultatima otkako je Trump preuzeo dužnost predsjednika, a od početka godine raslo je čak 15 posto
Zlato je na kraju prošlog tjedna dosegnulo rekordne razine prešavši tri tisuće dolara za uncu. Razlog tomu je vrlo jasan; investitori strahuju zbog prijetnje globalnog trgovinskog rata, a na zlato gledaju kao sigurno utočište.
Zlato se nalazi među imovinom s najboljim rezultatima otkako je Donald Trump preuzeo dužnost predsjednika SAD-a u siječnju, a od početka godine poraslo je čak 15 posto. Naime, zbog brzih promjena u carinskoj politici Bijele kuće raste zabrinutost da će trgovinski rat potaknuti inflaciju i uzrokovati gospodarsko usporavanje i SAD-a i ostatka svijeta što će dovesti i do pada dionica na Wall Streetu, odnosno do, kako to investicijski stručnjaci vole govoriti, korekcije. Zato je sada u fokusu zlato.
- Zlato kao imovina u kontekstu portfelja pruža vrlo dobru diversifikaciju zbog nekoreliranosti s tradicionalnom investicijskom imovinom poput dionica ili obveznica. Dodatno, zlato se smatra osiguranjem portfelja budući da najbolju izvedbu pruža u trenucima visoke neizvjesnosti, geopolitičkih i političkih rizika. Da ne bi sve bilo pozitivno, valja napomenuti kako zlato držanjem ne donosi nikakav fiksan prinos poput dionica (dividenda) ili obveznica (kupon), a jedini način da zaradite držanjem zlata je aprecijacija vrijednosti – objašnjava za Lider Niko Maričić iz InterCapital Asset Managementa dodajući da iz tog razloga u okruženju visokih realnih prinosa zlato obično pruža negativnu izvedbu.
No unatoč vrlo visokim realnim prinosima u prošloj godini zlato je ostvarilo rast vrijednosti od čak 37 posto, a od početka 2025., potvrđuje Maričić, raslo je 15 posto. Primarni razlozi tome su, prema njemu, globalna ekonomska neizvjesnost, snažna potražnja centralnih banaka kako bi diversificirale devizne rezerve, geopolitičke napetosti te snižavanje kamatnih stopa.
Do 2030. cijena bi se mogla udvostručiti
- U narednom periodu očekujem nastavak uzlaznog trenda zbog održavanja neizvjesnosti uslijed uvođenja protekcionizma od strane američkog predsjednika te nastavka potražnje od strane centralnih banaka. Bitno je spomenuti kako je zlato izuzetno volatilna imovina te suviše velika alokacija zlatu unutar portfelja može značajno doprinijeti volatilnosti portfelja. Alokacija koju sugeriram klijentima kreće se u rasponu od pet do deset posto. Niži dio raspona za klijente s konzervativnijim, a viši dio raspona za klijente s agresivnijim portfeljem – govori Maričić.
Da su rastuće trgovinske napetosti, pad dionica u SAD-u, mogućnost povratka visoke inflacije, nepredvidljiva američka ekonomska politika koja bi mogla dovesti do slabljenja američkog dolara te ekonomska recesija koja bi mogla zahvatiti Europu, SAD te ostatak svijeta faktori koji će ostati utjecati na ponašanje tržišta i investitora u nastavku godine potvrđuje i Saša Ivanović, vlasnik i direktor Centra zlata. Kako tvrdi, tu je još i nastavak sukoba koje gledamo na istoku Europe i na Bliskom istoku, a to su samo one krize koje za sada vidimo ne računajući druge, dosad nepredvidljive.
- Istovremeno, stabilna potražnja za zlatom od strane velikih institucionalnih igrača kao što su središnje banke, rastuća potražnja na azijskom tržištu te sve veća aktivnost američkih špekulanata, mogle bi pogurati cijenu zlata na nove rekordne razine. Slijedom svega navedenog, očekujemo da će se cijena zlata kretati preko tri tisuće eura po unci, što bi odgovaralo rastu od oko osam posto u naredna tri kvartala – tvrdi Ivanović.
Neovisno o kratkoročnom kretanju cijene, dodaje, treba imati na umu dugoročnu prirodu ulaganja u zlato, čemu u prilog idu i predviđanja stručnjaka iz čuvenog Londonskog udruženja trgovaca plemenitim metalim - LBMA - prema kojima bi cijena zlata mogla dosegnuti razinu od sedam tisuća dolara po unci do 2030. godine, zaključuje Ivanović.
Na kraju, valja napomenuti da je danas Citi Research podigao ciljanu cijenu zlata za sljedeća tri mjeseca na 3200 dolara po unci dok je prvotna procjena bila tri tisuće dolara, navodeći pritom snažnu potražnju u sektoru i veću potražnju burzovnih fondova.
- Cijene zlata do kraja bi godine mogle dosegnuti 3500 dolara za uncu poduprte mnogo višom potražnjom za zaštitom ulaganja jer investitori strahuju od stagflacije u SAD-u – naveli su iz Citija, a prenio Reuters.