Globalna proizvodnja električne energije prošle je godine dosegla rekordnu najčišću razinu ikada odražavajući procvat obnovljive energije i samim time početak kraja fosilnog doba, pokazuje izvješće nezavisnog klimatskog think tanka Embera.
Emberova analiza zaključuje da je 12 posto svjetske energije prošle godine proizašlo iz sunca i vjetra, što je porast u odnosu na 10 posto globalne proizvodnje električne energije godinu ranije.
Prema izvješću, solarna energija bila je najbrže rastući izvor električne energije 18. godinu zaredom, a porasla je za 24 posto na godišnjoj razini i dodala dovoljno energije da pokrije godišnju potražnju za električnom energijom u Južnoj Africi.
Proizvodnja električne energije iz vjetroelektrana prošle je godine također porasla za 17 posto, a kako je rekla viša analitičarka za električnu energiju u Emberu i glavna autorica istraživanja Małgorzata Wiatros-Motyka za CNBC, cijeli svijet trenutno ulazi u eru čiste energije, a svi reflektori sada su okrenuti prema vjetru i suncu koji bi trebali preoblikovati globalno gospodarstvo.
Ova analiza, koja se temelji na podacima o električnoj energiji iz 78 zemalja i predstavlja 93 posto globalne potražnje za električnom energijom, pruža prvu točnu sliku tranzicije električne energije u 2022. godini. Također pokazuje da više od 60 zemalja sada proizvodi preko 10 posto svoje električne energije iz vjetra i sunca.
Svakako je važno istaknuti da su obnovljivi i nuklearni izvori zajedno činili 39 posto globalne proizvodnje električne energije u 2022. godini, što je novi rekord.
Unatoč ovom napretku, Emberovi istraživači poručuju da izgradnja solarnih i vjetroelektrana još uvijek nije dovoljno brza da zadovolji rastuće svjetske potrebe za električnom energijom, što znači da su fosilna goriva i dalje prisutna kako bi popunile prazninu.
Slijedom toga, utvrđeno je da je prošle godine ugljen, najprljavije fosilno gorivo na svijetu, najveći pojedinačni izvor električne energije u svijetu jer se od njega proizvodi 36 posto globalne energije što ostavlja velike posljedice na klimu.
Ipak, 2022. mogla bi obilježiti vrhunac emisija električne energije i posljednju godinu rasta fosilnih goriva, a vjeruje se da bi u 2023. sva potražnja mogla biti zadovoljena čistom energijom.
Međunarodna agencija za energiju objavila je prošle godine da sektor električne energije treba prijeći iz sektora s najvećim emisijama u prvi sektor koji će dosegnuti neto nulu do 2040. ako se globalno gospodarstvo želi dekarbonizirati do sredine stoljeća.
Da bi se to dogodilo vjetar i sunce moraju činiti 41 posto globalne proizvodnje energije do 2030. godine, što je nagli rast u odnosu na prošlogodišnjih 12 posto.
Ipak nije sve lijepo?
Zanimljivi su ovo podaci s obzirom da su ulaganja uz nove vjetroelektrane prošle godine u Europi pala na najnižu razinu u više od desetljeća jer je pogođena sve većim troškovima i birokracijom koji prijete potkopavanjem energetske sigurnosti i klimatskih ciljeva regije, o čemu smo već pisali u Lideru.
Investitori su prošle godine financirali samo deset gigavata novih kapaciteta u Europskoj uniji, daleko manje od godišnjih 31 gigavata za koje se smatra da su potrebni za ispunjavanje ekoloških ciljeva bloka, a naravno ništa nije bolje ni u Hrvatskoj, iako imamo sreću što u statistiku ulaze hidroelektrane stare više od pola stoljeća pa se zahvaljujući tomu visoko držimo na rang-listama prema udjelu korištenja obnovljivih izvora energije u neposrednoj potrošnji.
Direktor tvrtke Acciona Energia Aljoša Pleić nedavno je za Lider izjavio da se više ne možemo oslanjati na zastarjelu infrastrukturu, nego su nam potrebni novi kapaciteti, i to poglavito vjetroelektrane i solari kao nešto što je primjenjivo po cijeloj Hrvatskoj, ali i ostale lokacijski specifične tehnologije poput geotermalnih izvora i biomase.
Prema Nacionalnom planu oporavka i otpornosti, Hrvatska do kraja 2024. ima obvezu gradnje 1500 megavata novih postrojenja na obnovljive izvore energije, što će, kako tvrdi Pleić, biti neizvedivo ako se institucije ozbiljno ne ubrzaju i ne donesu sve potrebne akte idućih mjeseci.
– U doba energetske krize i divljanja cijena energije druge su europske zemlje postavile kao prioritet prelazak na obnovljive izvore energije. Mi to činimo samo deklarativno, a u stvarnosti ne omogućujemo gradnju novih postrojenja. Investitori su jako zainteresirani, ali zasad mogu samo čekati jer se ne donose najavljeni podzakonski propisi – govori Pleić.
Problema u ovom sektoru ima na bacanje, a hoće li cijeli svijet uskoro u potpunosti preći na obnovljive izvore, te je li to uopće moguće u tako kratkom vremenskom razdoblju, tek ostaje za vidjeti.