Ekonomski analitičar Šonje baš kao i Hrvatska udruga poslodavca kažu kako je rast BDP-a iznad svih očekivanja
Ekonomski analitičar Velimir Šonje kaže da je rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) nešto iznad očekivanja, ali da sadašnji model rasta ne može biti dugotrajan.
Kaže da je međugodišnji rast BDP-a od 4,3 posto u četvrtom kvartalu 2023. malo iznad očekivanja, ali da je to ‘i dalje vrsta rasta kakvu već imamo neko vrijeme‘, prvenstveno utemeljena na osobnoj potrošnji i rastu plaća s jedne te smirivanju inflacije s druge strane, uz priljev novca iz europskih fondova i investicija.
No, taj model ne može biti dugotrajan, ocjenjuje Šonje.
- To je model rasta koji može trajati još neko vrijeme, 2024. sigurno će biti dobra godina, međutim on ne može garantirati dovoljno brzi rast produktivnosti - rekao je.
Kao jedno od rješenja nudi poticanje privatnih investicija koje su naročito usmjerene ka rastu produktivnosti i izvozu, kako bi se stvorila trajna osnova za vrijeme u kojemu europski fondovi neće biti toliko bitni te kako bi se stvorila dobra baza za rast.
HUP: Nastavlja se trend snažnog rasta
Iz Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) ističu kako je u posljednjem tromjesečju 2023. Hrvatska ostvarila rast BDP-a iznad očekivanja te jednu od najviših stopa rasta među EU članicama, čime se ‘nastavlja trend snažnog rasta domaćeg gospodarstva, a na krilima jakog rasta osobne potrošnje kao i ubrzanja stope rasta investicija‘.
Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je utorak prvu procjenu prema kojoj je bruto domaći proizvod (BDP) u četvrtom lanjskom tromjesečju realno porastao 4,3 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. To je brži rast nego u trećem lanjskom tromjesečju, kada je BDP porastao 2,8 posto.
Rast u posljednjem lanjskom tromjesečju je najbrži rast od trećeg tromjesečja 2022. godine, kada je rast iznosio 5,5 posto, a ujedno već 12. kvartal zaredom kako gospodarstvo raste.
Taj rast je, kako ističu iz HUP-a, potaknut prije svega snažnim rastom plaća i primanja zaposlenika u Hrvatskoj, na kojem poslodavci inzistiraju, kao i rastom zaposlenosti. Ističu da rastu i inozemne doznake stanovništvu, kao i potrošačko kreditiranje.
No, dodaju da se nastavlja, nažalost, i realni pad robnog izvoza, iako po blažim stopama nego u prethodnim kvartalima. To je napominju, posljedica stagnacije ekonomskih aktivnosti u EU području odnosno očekivane recesije u prvoj polovini ove godine te gubitka konkurentnosti hrvatskih izvoznika.
Iz HUP-a u komentaru ističu kako hrvatski izvoznici, kao i sve hrvatske tvrtke, i dalje plaćaju višu cijenu energenata od svoje konkurencije u Europskoj uniji, u kojoj je praksa da tvrtke imaju povoljniju cijenu električne energije od stanovništva. Suočavaju se također i s nekonkurentnim poreznim klinom na srednjim i visokim plaćama, a "sve više dijelimo i sudbinu tvrtki europodručja po pitanju pogoršanja uvjeta financiranja poduzeća", kazali su u HUP-u.
Stoga se, kako navode, bilježi i usporavanje rasta produktivnosti tvrtki zbog čega je jedinični trošak rada u prošloj godini rastao otprilike 2 puta više (12 posto) u odnosu na prosjek EU.
U drugoj polovini godini bilježi se manji realni pad prihoda sektora kratkoročnog najma što, kako ističu u HUP-u, sugerira da se postojeći model turizma koji se oslanja na kratkoročni najam u privatnom smještaju suočava s ograničenjima rasta.
- Snažna stopa rasta BDP-a kojom se Hrvatska približava standardu prosjeka zemalja EU svakako je odlična vijest, a da bismo je zadržali fokus mora biti na unaprjeđenju kvalitete strukture rasta BDP-a - zaključuju u HUP-u.
Podsjetimo, Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je u utorak prvu procjenu prema kojoj je BDP u četvrtom lanjskom tromjesečju realno porastao 4,3 posto u odnosu na isto razdoblje 2022. godine.
To je brži rast nego u trećem lanjskom tromjesečju, kada je BDP porastao 2,8 posto.
Rast u posljednjem lanjskom tromjesečju je najbrži rast od trećeg tromjesečja 2022. godine, kada je rast iznosio 5,5 posto, a ujedno već 12. kvartal zaredom kako gospodarstvo raste.
Prema podacima DZS-a, potrošnja kućanstava, što je najveća sastavnica BDP-a, porasla je u četvrtom lanjskom kvartalu za 5,3 posto u odnosu na isto razdoblje godinu dana prije, brže u odnosu na 3-postotni rast u prethodnom tromjesečju.
Bruto investicije u fiksni kapital porasle su, pak, za 6,0 posto na godišnjoj razini, otprilike isto kao i u prethodnom kvartalu.
Porasla je i državna potrošnja, za 0,2 posto, nakon što je u prethodnom tromjesečju ojačala 2,1 posto.
S druge strane, izvoz roba i usluga pao je u četvrtom lanjskom tromjesečju za 4,4 posto na godišnjoj razini, manje u odnosu na 8,5-postotni pad u prethodnom kvartalu.
Pritom je izvoz roba pao za 8,7, dok je izvoz usluga porastao za 0,9 posto.
Uvoz roba i usluga smanjen je, pak, za 7,1 posto, znatno manje nego u prethodnom kvartalu, kada je potonuo za 12,1 posto.
Pritom je uvoz roba smanjen za 9,0, dok je uvoz usluga porastao za 5,2 posto.