Saga o Fortenovi još uvijek traje, no očito je da za sada ni pravni stručnjaci ne mogu ponuditi konkretne odgovore jer nemaju dovoljno informacija, a nema baš puno ni konkretnijih iskustava što raditi u slučajevima kada netko za vrijeme sankcija prema Rusiji pokušava preuzeti udjele ruskih subjekata u kompanijama sa sjedištem u EU. Zamolili smo odvjetnika Stjepana Lovića, stručnjaka za trgovačko pravo iz odvjetničkog društva Grubišić, Lović i Lalić, da nam ‘približi‘ aktualnu situaciju i mogući epilog.
Investitor iz Ujedinjenih Arapskih Emirata Saif Alketbi izjavio je u razgovoru za Jutarnji list da je, slijedeći sve zakone EU i prije zadanog roka, preuzeo 43 posto dionica Fortenova Grupa Nizozemska od Sberbanke u Moskvi. Zbog sankcija ruskim pravnim osobama je zabranjeno prometovanje kapitalom, no po Vama, kada se ukinu te sankcije, hoće li Alketbi imati pravo na svoj udio u Fortenovi?
- Kada se ukinu sankcije koje je Vijeće Europske Unije uvelo Rusiji Odlukom 2014/512/ZVSP o mjerama ograničavanja s obzirom na djelovanja Rusije kojima se destabilizira stanje u Ukrajini donesenom 31. srpnja 2014. te Odlukom (ZVSP) 2022/1271 od 21. srpnja 2022. kojom je izmijenjena prethodno navedena odluka, bit će slobodno korištenje svih prava koje imatelju toga udjela pripadaju. Primjerice, pravo glasa, pravo sudjelovanja na skupštini, pravo na dividendu, ali će biti i slobodan prijenos toga udjela trećim osobama, ako ne postoje dodatna ograničenja propisana Statutom društva Fortenova Group HoldCo B.V., Nizozemska.
Vidite li u prodaji Sberbankovog udjela u Fortenovi Alketbiju neke pravne nepravilnosti. Naime, u Dnevniku HTV-a glavni izvršni direktor i član Upravnog odbora Fortenova grupe Fabris Peruško izjavio je da je arapski investitor kupio zapravo ‘tvrtku koja ima sjedište u Moskvi. Jedino vlasništvo su udjeli u Fortenovi. Promjena vlasništva u Moskvi, s bilo kime tko nije subjekt ova tri pravna sustava, moguća je, i ona je legalna. Ali raspolaganje s bilo kakvom imovinom društva unutar EU-a, to nije moguće‘.
- Smatram da ne postoje nikakve nepravilnosti u prodaji stopostotnog udjela u društva SBK ART LLC, čiji je vlasnik Sberbank Rusija, Saifu Alketbiju, obzirom da se učinci djelovanja spomenute odluka Vijeća EU iz točke 1. primjenjuju samo na teritorij EU, odnosno na njene članice. Obzirom su prodavatelj i stjecatelj udjela osobe sa sjedištem/prebivalištem izvan EU, takvo stjecanje je dopušteno i ne postoje prepreke da se upiše novog imatelja udjela u sudskom registru u Rusiji nadležnom za društvo SBK ART LLC. Stjecanjem toga udjela ništa se ne mijenja u vlasničkoj strukturi društva FORTENOVA GROUP HOLDCO B.V., Nizozemska, obzirom imatelj udjela od 42,51 posto i dalje ostaje SBK ART LLC. Stoga nije potrebna ni nikakva promjena upisa u sudskom registru u Nizozemskoj pa samim tim ni nizozemski regulator nema o čemu odlučivati. Ali radi sankcija, SBK ART LLC ne može prodati trećim osobama taj svoj udio u društvu Fortenova Group HoldCo B.V., Nizozemska bez odobrenja tijela koje je u Nizozemskoj nadležno za praćenje provedbe sankcija niti može izvršavati svoja vlasnička prava koja proizlaze iz udjela dok se društvo SBK ART LLC nalazi pod sankcijama.
Peruško je također, na pitanje HTV-ovog novinara ‘je li ih netko kontaktirao iz Hanfe ili DORH-a‘, rekao da su vodstvo Fortenove kontaktirala neka državna tijela. Prije arapskog investitora udio od Sberbanka trebali su preuzeti mirovinski fondovi koji su dobili sve dozvole, ali je Allianz kao dio grupe tih fondova pred realizaciju tog procesa odustao. Osim toga, i mađarska Indotek grupa je prije fondova pokušala isto, ali nije dobila dozvole. Kako to da fondovi mogu preuzeti ruski udio, a arapski investitor ne može?
- Odluke Vijeća EU ne propisuju kriterije pod kojima je dozvoljena prodaja udjela koje društvo SBK ART LLC ima u društvu Fortenova Group HoldCo B.V., Nizozemska, pa je jedini kriterij diskrecijska ocjena regulatora. S obzirom da nemam uvid u sadržaj odobrenja kojeg su ishodili mirovinski fondovi, nemoguće je raspravljati o kriterijima za odobrenje i razlozima takvog odobrenja.
U javnosti se spominje da će Hanfa zatražiti objašnjenje zašto je Allianz odustao. Ima li to smisla, odnosno, s kojim pravom Hanfa može tražiti odgovor zašto je netko odustao od kupnje?
- To svakako nije uloga Hanfe. Ona bi trebala nadzirati postupaju li u ovom slučaju mirovinski fondovi u skladu sa zakonima koje reguliraju njihovo djelovanja i to tek u fazi pred realizaciju same transakcije, a ne ‘utvrđivati‘ zašto je netko odustao od moguće kupnje poslovnog udjela u društvu sa sjedištem u Nizozemskoj. Odluka o odustanku je isključivo na organima koje vodi poslovanje mirovinskih fondova, a ta bi odluka u konačnici trebala biti donesena u skladu s interesima i očekivanjima članova mirovinskih fondova. Takvi razlozi za odustanak svakako ne mogu biti predmet ovlasti Hanfe niti bilo kojeg drugog državnog tijela. Pozivanje na Hanfu samo ukazuje na političko problematiziranje ove transakcije čemu ne bi trebalo biti mjesta.