Biznis i politika
StoryEditor

Što je s CRO karticama? Ideja je dobra, ali još nije zaživjela kao neoporezivi primitak

13. Srpanj 2023.

Otkada su Vlada RH i Ministarstvo turizma i sporta prvi puta 2020. godine uveli Hrvatske turističke kartice, odnosno takozvane ‘vaučere za godišnji odmor‘, ideja je bila da poslodavci zaposlenicima mogu na njih uplaćivati dodatne neoporezive primitke koje bi zaposlenici mogli koristiti u turističkim objektima u Hrvatskoj. Do sada ih je, prema podacima Ministarstva turizma i sporta, ukupno izdano 4702, s ukupnim prijenosom sredstava od gotovo 4,5 milijuna eura, zaključno s 31. svibnja 2023. Oblik je to elektronskog vaučera s funkcionalnostima platežne debitne kartice, napominju iz Ministarstva, koji glasi na ime korisnika s rokom valjanosti od četiri godine te se izdaje pod međunarodnim kartičnim shemama Mastercard i Visa.

– To je platežna kartica koju izdaje poslovna banka na zahtjev fizičke osobe, a svaki poslodavac u Hrvatskoj, uključujući obrtnike i samozaposlene, može zaposleniku uplatiti neoporezivi iznos do 331,8 eura za potrošnju u domaćem turizmu – pojašnjavaju u Ministarstvu turizma i sporta, napominjući da se kartica može koristiti u svim ugostiteljskim objektima u Hrvatskoj posjeduju POS aparat.

S godinama interes za takvim vaučerima raste, što potvrđuju brojevi Porezne uprave – 2020. bilo je 414 podnositelja zahtjeva za Cro karticom (poslodavaca, obrtnika i samozaposlenih), godinu kasnije 679, a prošle godine 894. Iz Ministarstva vjeruju da će broj korisnika u budućnosti sve više rasti.

Mali udio u neoporezivim primicima

Međutim, da je Hrvatska turistička kartica prisutna među neoporezivim primicima zaposlenika, ali da znatno veći broj poslodavaca koristi druge neoporezive stavke, i to u puno većim iznosima, napominje Branimir Gospić, direktor tvrtke Moontop, koja razvija istoimenu aplikaciju za neoporezive primitke i benefite za zaposlenike.

image

Branimir Gospić, Moontop

foto Ratko Mavar
– Poslodavci su svojim zaposlenicima u prošloj 2022. godini povećali plaće za 7,4 posto i isplatili oko 1,6 milijardi eura neoporezivih stavki, koje ne ulaze u statistike prosjeka plaće, a to je godišnje povećanje za čak 40 posto. To znači da su poslodavci prepoznali i iskoristili porezno rasterećenje i pomoć države. Prema podacima Porezne uprave, prošlu godinu je nešto manje od 900 poslodavaca podnijelo zahtjev za izdavanje CRO kartice. A od početka funkcioniranja CRO kartice do kraja 2022. godine prema podacima Ministarstva turizma i sporta ukupno je izdano 4700 kartica od mogućih 1,6 milijuna, koliko Hrvatska trenutno broji radnika – napominje Gospić.

Usporedi li se spomenuti broj od 1,6 milijardi eura neoporezivih primitaka koje su poslodavci u Hrvatskoj isplatili 2022. godine s ukupno 4,5 milijuna eura prenešenih sredstava na Hrvatske turističke kartice tijekom tri godine (dakle, samo dio tog broja prenešen je u 2022., a iz Ministarstva nisu naveli koliki), jasno je da one čine vrlo mali postotak među neoporezivim primicima.

Gospić stoga napominje da bi poslodavcima, osim boljeg informiranja, trebalo olakšati uvođenje Hrvatskih turističkih kartica. Naime, procedura za dobivanje vaučera je poduža – od zahtjeva za otvaranje transakcijskog računa u banci, dokumentacije, ugovora, dostava kartice i PIN-a, pa sve do aktivacije kartice.

– Kada se gleda ‘put‘ kako poslodavac i zaposlenik mogu iskoristiti druge popularne neoporezive stavke poput nagrade za radne rezultate, prigodne nagrade, ili još bolja usporedba slične stavke koje nisu isplative u novcu poput prehrane u naravi do 1600 eura godišnje po djelatniku - doduše, tu je moguća isplata u novcu 800 eura godišnje – dodatno i dopunsko, sistematski pregledi, treći mirovinski stup i slično, tada se doima da bi put do neoporezivih sredstava kroz CRO karticu mogao biti kraći i jednostavniji – kaže Gospić.

Hrvatska turistička kartica je najveću potrošnju imala u objektima:

  • Djelatnosti cateringa, ostale djelatnosti pripreme i usluživanje hrane: 1.740.417,85 eura
  • Djelatnosti restorana i ostalih objekata za pripremu i usluživanje hrane: 268.278,70 eura
  • Hoteli i sličan smještaj: 905.363,73 eura
  • Djelatnosti pripreme i usluživanja pića: 94.247,18 eura

Ne podržava ‘online‘ plaćanja

Pored navedenoga, kada poslodavac i zaposlenik ipak zasuču rukave i potrude se dobiti u ruke CRO karticu, kod zaposlenika se javlja niz otvorenih pitanja, dodaje Gospić.

– Jasno je definirano koje uvjete treba zadovoljiti prodajno mjesto za CRO karticu – NKD klasifikacija i POS uređaj – ali kako da to zna zaposlenik prije same konzumacije usluge, osim da kontaktira prodajna mjesta, fizički posjeti i upita na prodajnom mjestu, ili sam pretpostavi ako netko ima apartman valjda ima POS uređaj kojim će moći platiti uslugu. No svima je jasno da to na terenu nije tako. Znamo i kako turizam danas funkcionira, praktički sve što se tiče rezervacija i plaćanja događa se u online svijetu, međutim, CRO karticom nije moguće izvršiti plaćanje online – napominje sve probleme Gospić, dodajući da zbog tih prepreka mali iznajmljivači koji čine okosnicu hrvatskog turizma ne mogu sudjelovati u projektu Hrvatske turističke kartice.

Vaučeri u obliku CRO kartice dostupni su za korištenje tijekom cijele godine, a u nekim objektima za plaćanje Hrvatskom turističkom karticom odobravaju se posebni popusti. Najveći broj objekata s popustima nalazi se u Istri (72) i Dalmaciji (16), ali u kontinentalnoj Hrvatskoj popuste nudi svega deset objekata, u Gorskom kotaru samo jedan objekt, a u Lici niti jedan.

Prvih pet županija prema potrošnji sredstava s CRO kartice (do 31. svibnja 2023.):

  • Grad Zagreb: 856.764,15 eura
  • Istarska županija: 427.693,64 eura
  • Primorsko-goranska županija: 341.950,00 eura
  • Splitsko-dalmatinska županija: 234.578,58 eura
  • Zadarska županija: 234.033,73 eura

– U ovom trenutku, lanci hotela i drugog smještaja kao što su Plava Laguna, Valamar i Maistra, u svojim objektima odobravaju popust od 10 posto te se na stranici mogu pronaći i niz drugih pružatelja usluga koji daju dodatne pogodnosti korisnicima Hrvatske turističke kartice – poručuju iz Ministarstva.

No Gospić ističe da je to vrlo mali broj u odnosu na ‘stotine tisuća sudionika na turističkom tržištu, od ozbiljnih igrača i velikih hotelskih lanaca, agencija i turoperatora, chartera, ugostiteljskih subjekata pa sve do malih iznajmljivača apartmana‘. Zato zaključuje da bi realizacija odlične ideje Hrvatske turističke kartice, u smislu jačanja gospodarstva i pomoći poslodavcima i zaposlenicima, mogla biti bolja.

– Dobra stvar kod CRO kartice jest što neoporeziva sredstva nisu isplativa u novcu i imaju ciljanu svrhu, kolikogod na prvu ne zvuči dobro jer bi svaki zaposlenik vjerojatno volio to dobiti na svoj račun. Dojam je da bi nadležna tijela – Ministarstvo financija, Porezna uprava i Ministarstvo turizma i sporta – mogla prilikom prve sljedeće izmjene Pravilnika o porezu na dohodak zaista malim izmjenama i dopunama olakšati korištenje ove neoporezive stavke. Dakle, vrlo slično kao što je to slučaj, primjerice, kod korištenja dara i prehrane u naravi, dopunskog i dodatnog osiguranja, sistematskih pregleda te trećeg mirovinskog stupa. Iz prakse se vidi da te pozicije neoporezivih stavki poslodavci koriste lako i u velikom volumenu – kaže Gospić.

05. prosinac 2023 07:45