Što poduzetnicima donosi računalstvo u oblaku, što računalstvo na rubu

Da bi potaknule mala i srednja poduzeća na ulaganje u visokoinovativne projekte u području tehnologije računalstva u oblaku (engl. cloud computing) i rubnog računalstva, odnosno računalstva na rubu mreže (engl. edge computing), sedam država članica Europske unije (Francuska, Italija, Mađarska, Nizozemska, Njemačka, Poljska i Španjolska) dobilo je odobrenje Europske komisije za dodjelu do 1,2 milijarde eura državne potpore projektu nazvanom VPZEI-IUO.

Unatoč tomu što u spomenutom projektu Hrvatska ne sudjeluje, kad se radi o obradi, razmjeni i općenito upotrebi podataka s pomoću računalstva u oblaku i rubnog računalstva, domaće snage ICT-a itekako imaju što savjetovati malim i srednjim poduzetnicima. Prije upuštanja u bilo kakvo investiranje, troškove i planiranje razvoja prvo i najvažnije što bi svaki poduzetnik trebao znati osnovna su obilježja tih dviju tehnologija i razlike između njih. Administrator sustava u tvrtki Duplico Dražen Šego objašnjava da je računalstvo u oblaku usluga ili servis koji se izvršava u javno dostupnom oblaku koji pruža vlasnik oblaka, a rubno računalstvo pojam je koji definira uslugu ili servis koji se izvršava na fizičkoj opremi u privatnom vlasništvu tvrtke.

– Na primjer, tvrtka A i tvrtka B bave se istom djelatnošću, maloprodajom kozmetičkih proizvoda. Tvrtka A je cloud computing, a tvrtka B edge computing. Oprema s koje se upravo izdaje račun iznenada se pokvari u obje tvrtke. Tvrtka A povezuje novu opremu i nastavlja raditi te dovršava račun, nema nikakav gubitak. Tvrtka B povezuje novu opremu i nastavlja raditi te ponovno izrađuje račun. Gubitak je račun koji se unosio, a u slučaju kvara središnje jedinice za obradu i pohranu podataka gube se uneseni podaci. U cloud computingu takav se kvar ne može dogoditi – slikovito opisuje Šego.

Ulaganja i (ne)ovisnost

Da računalstvo u oblaku već odavno nije budući trend, nego stvarnost IT-a, napominje Spanov direktor usluga u oblaku Dinko Fabrični i dodaje da su sve najveće svjetske kompanije već velik dio svojeg poslovanja pohranile upravo u oblak ili imaju strategiju za daljnji razvoj takva poslovanja.

– IT industrija napravila je konačan zaokret prema oblaku i u sljedećim godinama možemo očekivati dodatno smanjivanje broja tehničkih rješenja i servisa dostupnih na tradicionalan način, u podatkovnom centru korisnika, i povećavanje broja servisa dostupnih u oblaku ili s ruba mreže – ističe Fabrični.

Jedna od najvećih prednosti oblaka i ruba lako su dostupni servisi, dodaje Fabrični, za koje više nisu potrebna velika početna ulaganja ili posebna ekspertiza kako bi se ti servisi instalirali i konfigurirali.

– Zahvaljujući oblaku tvrtke se mogu fokusirati na poslovanje i postizanje svojih poslovnih ciljeva te prepustiti tehničke pojedinosti provedbe i održavanja kompleksnih servisa tomu posvećenim stručnjacima ponuđača usluga u oblaku. U sklopu pojma ekonomije razmjera ponuđač usluge u oblaku može ponuditi kompleksne servise koje si prosječna tvrtka u pravilu ne bi mogla priuštiti i samostalno ih instalirati, konfigurirati i održavati jer za to nema potrebne resurse, ali zato od ponuđača javnih usluga u oblaku može kupiti te servise za djelić cijene koju bi platila da ih ima u svojem podatkovnom centru – dodaje Fabrični i kao jedan od najnovijih trendova servisa dostupnih isključivo u oblaku navodi AI (engl. artificial intelligence) servise i rješenja temeljena na LLM (engl. large language models) modelima poput ChatGPT-ja.

Kao nedostatke računalstva u oblaku i rubnog računalstva spominje preveliku ovisnost o jednom ponuđaču usluge (engl. vendor lock-in), izazove sa zakonskim regulativama i usklađenošću te sumnjičavost zbog sigurnosti podataka. Upravo zbog toga Fabrični poduzetnicima savjetuje edukaciju o osnovnim mehanizmima s pomoću kojih svaki ponuđač usluge u oblaku štiti podatke svojih korisnika te tome koje su odgovornosti ponuđača usluge u oblaku, a koje korisnika.

Na temelju višegodišnjeg iskustva za manja i srednja poduzeća Šego preporučuje da poduzetnici uzmu najbolje iz obaju svjetova, odnosno da se okrenu hibridnom načinu poslovanja, ali i da se prije odluke konzultiraju s IT stručnjacima.

– Primjer hibridnog načina poslovanja bila bi kompanija koja otprije primjenjuje rubno računalstvo i zakupila je u nekom od javno dostupnih oblaka bazu podataka (app as a service) kompatibilnu s postojećom. Tako omogućava postupnu tranziciju prema računalstvu u oblaku, dakle smanjuje udar kapitalne investicije i omogućava nastavak poslovanja u slučaju havarije u primarnoj bazi podataka – kaže Šego.

Takav prijedlog u razgovoru s tvrtkama daju i Siemensovi stručnjaci. Voditelj prodaje za pogonsku tehniku u Siemensu Hrvatska​ Miroslav Dadić objašnjava da se tvrtke mogu koristiti računalstvom u oblaku za centraliziranu analizu podataka i resurse, a rubnim za brzu obradu na licu mjesta. Ipak, prije donošenja konačne odluke o odabiru između računalstva u oblaku ili na rubu mala i srednja poduzeća trebaju pažljivo razmotriti svoje poslovne potrebe, resurse i specifičnosti industrije.

– Primjerice, ako nemate velik početni kapital za infrastrukturu, računalstvo u oblaku može biti pristupačno rješenje. Plaćanje prema upotrebi omogućuje vam da platite samo ono čime se stvarno koristite. Ako pak vaše potrebe za resursima variraju tijekom vremena, oblak vam omogućuje jednostavnu prilagodbu kapaciteta. Upravljanje sustavom u oblaku i njegovo održavanje obično su jednostavniji jer većina odgovornosti za infrastrukturu prelazi na pružatelje usluga. Ako poslujete globalno ili imate distribuirane timove, oblak omogućuje pristup podacima s bilo kojega mjesta s internetskom vezom. Ako pak vaša poslovna aplikacija zahtijeva brze odgovore ili radite s velikim količinama podataka u stvarnom vremenu, npr. s IoT senzorima, računalstvo na rubu može smanjiti latenciju. Ako vam je sigurnost podataka ključna briga, tu je ponovno rubno računalstvo,​ koje može pridonijeti povećanju sigurnosti jer se podaci obrađuju bliže izvoru. Nađete li se u situaciji ispadanja mreže ili središnjeg oblaka, a morate nastaviti poslovati, to računalstvo može vam omogućiti održavanje operacija – objašnjava Dadić.

Primjena u industriji

Bilo da tvrtka odabere računalstvo u oblaku ili na rubu bilo njihovu kombinaciju, sigurnost mreže i protoka podataka gotovo je uvijek tema. Stručnjak i konzultant za kibernetičku sigurnost u Schneider Electricu SEE Marko Gulan upozorava na to da obje tehnologije zahtijevaju sigurne mreže zbog prijenosa osjetljivih podataka.

– To što se računalstvo u oblaku ostvaruje na različitim točkama unutar mreže, zahtijeva posvećivanje posebne pozornosti sigurnosti i zaštiti podataka. Uza sigurnost vrlo se često veže i pouzdanost, što treba posebno tretirati kako bi se izbjegli gubitak podataka i prekid rada – ističe Gulan.

Ističe i važnost rubnog računalstva u digitalnoj transformaciji.

– Rubnim industrijskim postrojenjima omogućava korištenje rješenja temeljenih tehnologijama oblaka bez rizika ili s vrlo malo rizika da će se narušiti prioritet dostupnosti. S druge strane, velike količine podataka neometano se obrađuju u oblaku, i to tako da se na rubu obrađuju informacije koje su nužne za potpuno funkcioniranje postrojenja, a resursi u oblaku kompletno analiziraju goleme količine podataka. Dakle, glavna je razlika u tome gdje se obrađuju podaci, u oblaku ili na rubu mreže, čime se omogućuju različite prednosti i primjene – objašnjava Gulan.

Odabir dobavljača

Dadić također napominje da obje tehnologije imaju prednosti i nedostatke, a kombinacija obaju modela služi kako bi se iskoristila njihova snaga i ublažili nedostaci.

– Odluka o korištenju jednog ili drugog ovisi o specifičnim potrebama tvrtke, aplikacija i okružja u kojem se upotrebljavaju. U svakom slučaju, detaljno analizirajte svoje poslovne potrebe, specifičnosti industrije i očekivanja korisnika prije donošenja odluke. Uvijek budite informirani o najnovijim tehnološkim trendovima kako biste bili spremni prilagoditi se promjenama u industriji i razmislite o dugoročnim poslovnim ciljevima i tome može li odabrana tehnologija podržati vaš rast – napominje Dadić.

Bez obzira na to gdje se podaci fizički nalaze i obrađuju, uspostava upravljanja identitetima, smatra Gulan, ključan je korak.

– Iznimno je važno, posebno za industrijska postrojenja, da usluge i servisi temeljeni na tehnologijama u oblaku budu pouzdani dobavljači sa specifičnim rješenjima prilagođeni potrebama poslovanja jer samo na taj način možete biti sigurni da su vašem poslovanju zajamčene potrebna sigurnost i stabilnost – zaključuje Gulan.