Ne mogu ni zamisliti osjećaj s kojim su državni službenici i namještenici ovog utorka pročitali vijest o sklapanju prvoga kolektivnog ugovora za Hrvatsku turističku zajednicu, kojim se za oko 90 zaposlenih osiguravaju veće plaće, kao i razna druga materijalna i ostala prava. Doduše, HTZ ima drugoga formalnog vlasnika, odnosno radi se u ‘neprofitnoj‘ organizaciji koja je u biti paradržavna. Uostalom, i resorna ministrica blagoslovila je potpisivanje tih odredbi, i to baš u jeku štrajka sudskih službenika. Sve to pokazuje odnos vlasti prema glasačkoj mašineriji većine službenika i svemogućem turizmu te pravosuđu, koje kao da je samo smetnja realizaciji partikularnih stranačkih interesa.
Pravosudni službenici jedini su izvisili jer se vlast nije htjela previše zamjeriti sucima; nikad se ne zna… Zato sudska administracija ne samo da čeka novi zakon o plaćama u državnoj službi i javnim službama, koji je na javnoj raspravi, nego i uredbu o plaćama koja bi trebala razjasniti koliko će zapravo Vlada namijeniti zaposlenima u sudskoj administraciji. Oni su već šesti tjedan u štrajku, a osnovni im je zahtjev povećanje plaće: najprije je to bilo 400 eura, ali nakon Vladina ‘paketa za sve‘ bore se za razliku od 320 i 340 eura. Umjesto povišice resorni ministar nudi memorandum o razumijevanju i poziva na strpljenje.
Radikalizacija štrajka
Za to se vrijeme službenički štrajk, po svemu sudeći, radikalizira. Sindikat najavljuje da bi mogao obustaviti rad i na hitnim predmetima. Inače, u prvih pet tjedana ovoga štrajka trgovački su sudovi, prema objavama u Sudskom registru, procesuirali 5915 predmeta. Prema tempu rada od prije štrajka, riječ je o oko 2000 neobrađenih predmeta svakog tjedna. A zaostatak je i veći jer se, primjerice, hipoteke na stambene kredite ne upisuju u taj registar.
A zanimljiva je i struktura riješenih ‘hitnih‘ predmeta u vrijeme štrajka. Ovog utorka riješeno je 355 predmeta, ali od toga su se čak 243 odnosila na najjednostavniji zahvat – promjenu osobnih podataka (npr. adrese članova uprava i nadzornih odbora). Kao da se kompleksniji predmeti ostavljaju za poslije štrajka. A to bi moglo samo produljiti vrijeme oporavka cijelog sustava. Naime, sudeći prema tempu rješavanja predmeta prije cehovskog pritiska sudaca (dva tjedna bijelog štrajka u svibnju) i sindikalne akcije sudskih službenika (šesti tjedan štrajka), procjenjujemo da je u Sudskom registru na čekanju (neriješeno ili u čekanju objave) oko 10.000 predmeta, što je uobičajeni trotjedni kapacitet.
Naime, za vrijeme štrajka nije usko grlo samo službeničko. I suci se bez podrške zapisničara bave dodatnim poslovima, pa je i njihova ‘produktivnost‘, kako sami priznaju, pala.
Bez osnivanja tvrtki i promjena
Liderov pravni stručnjak Stjepan Lović, odvjetnik iz Odvjetničkog društva Grubišić & Lović & Lalić, podsjeća da je štrajku državnih službenika na sudovima uvertira bio tzv. bijeli štrajk, odnosno mjere opreza sudaca:
– Za to vrijeme hrvatski pravosudni sustav bio je gotovo paraliziran, a gotovo sva ročišta na sudovima odgođena. Hrvatskom pravosuđu, koje je ionako rekorder prema broju neriješenih predmeta, zaostaci na sudovima dodatno su se nagomilali te posljedice štrajka postaju sve vidljivije.Tako je u prosjeku na hrvatskim sudovima najmanje dvije trećine rasprava odgođeno te su se do sada nagomilali deseci tisuća nezaprimljenih pismena koji su sudovima upućeni sustavom e-komunikacije. U sudskim postupcima nisu se provodile nikakve radnje izuzev pojedinih hitnih obiteljskih i kaznenih predmeta te, nakon apela predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske i uz mnoge požurnice podnositelja upisa, upisi uknjižbe hipoteka u zemljišne knjige, i to uglavnom za stambene kredite.
Posljedice štrajka osobito su vidljive za hrvatske i strane poduzetnike. Štrajk je započet u jeku turističke sezone, kad strani poduzetnici spajaju privatno i poslovno pa, osim što ljetuju na našoj obali, obavljaju i poslovne obveze.
Iako je Zakonom o sudskom registru propisano da su registarski postupci hitni, poduzetnici će morati pričekati s osnivanjem novih društava ili bilo kakvih promjenama u postojećim društvima dok Ministarstvo pravosuđa i uprave ne postignu međusobni dogovor, jer navedene postupke rješavaju upravo ovlašteni registarski referenti. Osim upisa u Sudski registar, nije moguće dobiti ni bilo kakvu dokumentaciju iz zbirke njegovih isprava potrebnu za redovito poslovanje poduzetnicima.
Nema ni naplate potraživanja
Poduzetnici koji su se pak proteklih dana zaputili u općinske sudove nadovjeriti isprave kako bi one bile valjane u inozemstvu, pribaviti tzv. apostile, također su naišli na zatvorena vrata.
Ni postupci prisilne naplate potraživanja, inače također propisani kao hitni, u pravilu se ne provode. No to nije nikakva novost za naše poduzetnike, koji ni inače ne uspijevaju naplatiti svoja potraživanja u nekom razumnom roku zbog tromosti hrvatskog pravosuđa. U pravilu se ne rješavaju ni drugi zakonom označeni hitni predmeti, poput privremenih mjera radi osiguranja novčanih ili nenovčanih tražbina, a ni redoviti sudski postupci.
Prave posljedice štrajka tek će se vidjeti u nagomilanom broju neriješenih spisa redovitih sudskih predmeta, a spas od hrvatskog pravosuđa poduzetnici će morati potražiti u mirenju ili drugom načinu alternativnog rješavanja sudskih sporova – upozorava Lović i zaključuje: – Sve navedeno prava je ‘reklama‘ za poduzetničku klimu u našoj državi te samo ostaje pitanje kada će i na koji način netko tužiti državu za naknade štete koja mu je štrajkom prouzročena.