Koliko zaista stranci vole hrvatske nekretnine i koliko njihove kupoprodaje utječu na cijene nekretnina u Hrvatskoj? Odgovore na ova pitanja pokušali smo pronaći analizirajući statističke podatke Porezne uprave i HNB-a o broju i vrijednosti kupoprodaja, njihovoj teritorijalnoj rasprostranjenosti, kao i vrsti nekretnina koje preferiraju inozemni građani.
U javnosti su se često iznosili podaci da svaku treću, pa čak i svaku drugu nekretninu na obali kupe stranci, no statistički podaci pokazuju nešto drugačiju sliku.
U sedam priobalnih županija, naime, 2022. godine prodana su ukupno 13632 stana/apartmana, dok su stranci, pokazuju podaci Porezne uprave kupili 4284 stana/apartmana u cijeloj Hrvatskoj. Velika većina tih kupoprodaja je koncentrirana na priobalne nekretnine (oko 90 posto stranih kupoprodaja je na Jadranu) pa se iz ovih brojki može zaključiti da stranci kupe svaki četvrti apartman na obali.
Kuće su im manje primamljive – u 2022. godini Porezna uprava je zabilježila 1055 kupnji kuća od strane stranaca (u cijeloj zemlji), a ukupno ih je u sedam priobalnih županija prodano 6511.
Gledano po vrijednosti, inozemni građani su u nekretninskim transakcijama u Hrvatskoj sudjelovali s oko 17 posto u 2022. godini. Sve nekretninske kupoprodaje na razini Hrvatske bile su vrijedne oko 8,5 milijardi eura, a stranci su kupili nekretnine u vrijednosti 1,44 milijarde. Naravno, udio vrijednosti transakcija stranaca u priobalnim županijama sigurno je veći od spomenutih 17 posto, budući da je njihov primarni interes usmjeren prema obali.
Rast prodaje poljoprivrednog zemljišta
Vidljivo je to i iz podataka HNB-a, koji je analizirao kupoprodaje u kojima je kupac nerezident. Prema njihovim podacima, u nekretnine na Jadranu u ukupnim transakcijama stranaca, ovisno od godine do godine, sudjelovale su s od 87 pa do čak 98 posto. Osim na Jadranu, stranci su kupovali i nekretnine u Zagrebu, no najčešće manje od stotinu nekretnina godišnje.
Interesantno je promatrati kako je s vremenom rastao interes nerezidenata za hrvatskim nekretninama. Prije deset godina, 2014. godine, kupili su 4843 nekretnine, a u rekordnoj 2022. godini, čak 13336. Vjerojatno zbog neizvjesne ekonomske situacije i rasta kamatnih stopa, interes se lani smanjio, pa su nerezidenti kupili ukupno 12266 nekretnina, odnosno oko osam posto manje nego godinu dana ranije. Prosječna vrijednost stana/apartmana kupljenog od strane nerezidenta lani je iznosila 116 tisuća eura, a prosječna vrijednost kuće 133 tisuće eura.
Jedina kategorija u kojoj je lani došlo do povećanja kupoprodaja od strane nerezidenata su poljoprivredna zemljišta: zabilježeno je 547 takvih transakcija, dok ih je u godini prije bilo samo 11. Stranci intenzivno kupuju i građevinska zemljišta – lani su ih kupili oko 2700, a godinu dana prije gotovo 3000 tisuće.
Ukupno gledano, u posljednjih 10 godina stranci su u Hrvatskoj kupili oko 77 tisuća nekretnina vrijednih oko 6,9 milijardi eura. Najviše su kupili apartmana, oko 25 tisuća te oko 6,7 tisuća kuća.
